Video
“Dejstvo Berlinskog procesa? Samo na jednom od samita, a održavaju se jednom godišnje, EU se obavezala i realizovala pomoć od milijardu eura zemljama Zapadnog Balkana (ZB) za saniranje energetske krize. Niko ništa nije dobio od OB, niti tamo ima novca, nikakve pomoći”, istakao je Vujović.
Dodaje da Berlinski proces ima za cilj da nas pripremi za članstvo u EU, tj. da svaka promjena i podrška koju dobijaju članice treba da bude u skladu sa standardima EU, a tih standarda nema u OB.
“Početak kraja OB su dva momenta. Prvi je početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ključni elemenat koji je bio motivacija da te dvije zemlje uđu u priču o OB jeste nestao i drugi momenat je kada je aktiviran Berlinski proces”, smatra Vujović.
Srbija ima više motiva jer ima problem Kosova, koje ona ne želi da riješi, ističe Vujović i dodaje da će ga držati kao zamrznuti sukob uz nadu da će u nekom trenutku promijeniti snage na globalnom nivou u njihovu korist i da će uspjeti integrisati Kosovo.
“To nije nešto što je prihvatljivo niti EU, niti zapadnim partnerima i u tom slučaju je Srbija insistirala, ali vidimo da su se stvari promijenile, da je očigledno spoljna politika predsjednika Vučića uticala na to da on više nema podršku i da su se počeli aktivirati neki igrači kao što je gospodin Rama koji šalju poruke Zapada da ne može više ovako kako je Vučić mislio”, naveo je Vučić.
Imširović: U Otvorenom Balkanu ne postoje konkretna pravila
Politikolog Azur Imširović osvrnuo se na istoriju odnosa Edija Rame i Aleksandra Vučića.
“Sjetićete se prije desetak godina utakmice u Beogradu na kojoj je pušten dron sa albanskom zastavom. Oni su tada bili najveći neprijatelji. Edi Rama je bio simbol albanskog šovinizma i Velike Albanije u Srbiji. Međutim, to se vremenom promijenilo kada su dvojica autokrata shvatili da zajedničkim nastupom pred zapadnim silama mogu osigurati da Srbija i Albanija kao najjače zemlje, zemlje koje su matice dva najveća naroda na Balkanu i koje imaju posebnu i najveću ulogu na zapadnom Balkanu”, kazao je Imširović.
Ta pozicija ih je, smatra Imširović, zbližila u namjeri da počnu proces Otvorenog Balkana.
“Prvi je, dakle taj politički momenat. Drugi je čisto ekonomski. U Otvorenom Balkanu, ako se pažljivo pogleda, ne postoje nikakva konkretna pravila a i ako postoje, vrlo su nejasna i ispod prosjeka u odnosu na evropska pravila”, istakao je Imširović.
U takvoj situaciji, prema riječima Imširovića, zemlje koje su najjače ekonomski najviše i profitiraju.
“To su dva ključna momenta koja su zbližila Ramu i Vučića. Uz to dobili su i podršku američke strane koja je insistirala na tome da u Otvorenom Balkanu bude svih šest zemalja uključeno ali i bez toga Vučić i Rama su imali podršku da idu dalje sa Otvorenim Balkanom”, kazao je Imširović.
Samardžić: Vučiću i Dačiću se ne može vjerovati
Istoričar Nikola Samardžić je podsjetio da je ideja OB krenula od ideje “malog Šengena” 2019. godine.
“Tada sam upozoravao, uz još nekoliko posmatrača u regionu, na veoma vjerovatno loše namere koje se kriju iza takve ideje. Ne samo da postoje loše namjere, nego imamo posao sa ljudima koji lažu, kojima ne možete vjerovati i koji ne ispunjavaju svoja obećanja”, rekao je Samardžić.
Kako napominje, zbog toga je i zaustavljen proces evropske integracije jer se proces zasniva na poštovanju date riječi.
Podsjeća da su Rama, Vučić i Zaev postigli dogovor u Skoplju da će se 1. januara 2023. godine otvoriti granični prelazi između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.
“Niko ih nije sprečavao da to i urade, ali oni to nisu uradili. Nisam siguran da možemo vjerovati Rami da je ova njihova zajednička ideja stopirana ili se oni povlače na neke rezervne položaje”, istakao je Samardžić.
Ne samo da je ponovo reaktiviran Berlinski proces, već je, dodaje Samardžić, sve veće neraspoloženje u EU ukoliko računamo na njihovu solidarnost u tom smislu, zbog odbijanja Srbije da se solidariše sa Ukrajinom i zbog odbijanja Srbije da poštuje dogovore koje je postigla sa Kosovom.
“Taj važan trenutak koji ukazuje da se Vučiću ne može vjerovati i njegovom najbližem kolegi Dačiću je činjenica da su zajednički ometali ulazak Kosova u Interpol kako bi spriječili da se pacifikuje zona sjevernog Kosova, teritorija koju zapravo Srbija zahtijeva postavljajući taj jedan od uslova da joj pripadne u nekom smislu ili priključenja ili kontrole”, rekao je Samardžić.
Danas je, ističe, kosovski premijer Kurti pod velikim pritiskom zbog odbijanja da formira zajednicu srpskih opština.
Preporučeno
“Ja sam uvjeren da on to ne želi. Zaboravlja se da je Srbija prekršila, ne samo Briselski sporazum iz 2013. već i sve docnije sporazume, i Ohridski i drugi Briselski koji se odnosi na njeno obavezivanje da neće ometati ulazak Kosova u međunarodne institucije”, zaključio je Samardžić.
