Video
Direktor Četvrtog evropskog odjeljenja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Jurij Pilipson kazao je u srijedu za RIA Novosti da će ta država odgovoriti na odluku Crne Gore da proglasi ruskog „diplomatu“ Viktora Antipina personom non grata.
– Nažalost, Sjeverna Makedonija i Crna Gora potpale su pod uticaj Zapada, nijesu uspjele da formulišu bilo kakvu samostalnu politiku, priključile su se režimu frontalnih sankcija – rekao je on za RIA Novosti.
Istakao je i da „neprijateljska linija lokalnih lidera prema“ Rusiji „ne uživa podršku javnosti“, te da „uprkos pokušajima Zapada da nametne destruktivno jednoumlje, građani ovih zemalja su u stanju da formiraju objektivnu sliku, da odvoje propagandnu laž od činjenica“.
Sagovornik Pobjede kaže da nije zahvalno predviđati što može biti kontramjera Moskve, „ako imamo u vidu aktuelnu rusku agresiju na jednu suverenu evropsku državu“.
– Onaj ko je spreman da flagrantno krši međunarodno pravo, međunarodne konvencije, ko ne preza ni od bombardovanja gradova i civila, teško je predvidjeti što će biti njihov odgovor – dodaje on.
Crna Gora je 4. marta diplomatu Ambasade Ruske Federacije akreditovanog u našoj zemlji Viktora Antipina proglasila personom non grata, nakon „procjena relevantnih bezbjednosnih organa o aktivnostima ruskog diplomate koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima“.
Pobjeda je prethodno objavila da Antipin nije nikakav diplomata, već obavještajac – uposlenik Spoljne obavještajne službe Rusije (SVR). Pisali smo i da se tajno sastajao sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem.
Doskorašnji crnogorski diplomata Darko Pajović objašnjava da je 2016. godine državu bilo mnogo teže odbraniti od ruskog uticaja i zadržati Crnu Goru na prozapadnom kursu, kada je, podsjeća, zvanična Rusija činila sve da onemogući naše pristupanje NATO savezu.
– Ako smo tada uspjeli, nema opravdanja da to ne učinimo i danas. Obaveza svih nas je – bavili se aktivno politikom ili ne, bili društveno aktivni ili ne, da zadržimo Crnu Goru na evropskom putu. To niko drugi umjesto nas neće uraditi, to moramo da uradimo sami – poručio je on.
Nekadašnji ambasador, kojeg je nova crnogorska vlast stavila „na crnu listu“, kategoričan je da kakav god da bude odgovor zvančine Moskve, Crna Gora mora biti „svemu naredna“.
– Alternativa prozapadnom putu ne postoji, odnosno alternativu smo viđeli u prethodnih godinu i po. To je alternativa koja je ovoj zemlji donijela podjele, međunacionalnu mržnju, građansku netolerantnost, netransparentno trošenje novca, nepoštovanje zakona, a to nijesu ni evropske ni crnogorske vrijednosti. Siguran sam da niko ne želi tu alternativu, koja nije donijela dobro nikome, pa ni onima koji su sprovodili tu politiku. Ako još to nijesu shvatili, shvatiće brzo – naglašava Pajović.
A što sa sobom nosi ruski uticaj, upozorava sagovornik Pobjede, jasno pokazuje primjer Ukrajine.
– Ne možemo ni zamisliti gdje bi Crna Gora bila danas da su uspjeli njihovi naumi 2016. godine da osujete naše pristupanje NATO savezu. Izborili smo se tada, istina uz velike napore i iskušenja, ali Crna Gora je ostala na prozapadnom putu – podsjeća on.
Pajović nema nikakvu dilemu da je „zvanična Moskva prethodnih godinu i po praktično ovladala crnogorskim bezbjednosnim sektorom“.
– U tu mrežu su upleteni i političari i javne ličnosti, i to nije nikakva tajna. Nažalost, institucije nijesu reagovale, nijesu zaštitile interese sopstvene države. Ako je zakazala jedna grana vlasti, morala je da reaguje druga ili treća, zato i postoje. To se, međutim, nije dogodilo, a rezultat je „premreženi“ sektor bezbjednosti stranim obavještajcima – dodaje Pajović.
Smatra i da je nadležne institucije trebalo da utvrde zašto se Strahinja Bulajić tajno sastajao sa ruskim obavještajcem koji je potom protjeran iz Crne Gore.
– Svjedočimo, nažalost, flagrantnom primjeru kršenja primarnog zadatka bezbjednosnih službi – zaštite interesa sopstvene države i to je direktna posljedica urušavanja institucija u prethodnih godinu i po. Ako tome dodamo i potpuno javno iskazanu političku profilaciju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja je uostalom i kreirala i formirala odlazeću vlast, onda samo možemo da nagađamo u kojoj mjeri su infiltrirani ruski i srpski uticaji u svakoj grani vlasti. Ipak, optimista sam da se Crna Gora može vratiti sebi – kategoričan je Pajović.
Samo snažne institucije, posvećene državnim interesima, ističe naš sagovornik, garant su da će naša zemlja ostati dio evropske porodice.
– Siguran sam da je to stav većinske, proevropske Crne Gore da zemlju vratimo tamo gdje i pripada. Bili smo predvodnici evropskih integracija, kredibilan NATO partner, zemlja sa ugledom u međunarodnoj zajednici, a danas smo daleko od svega toga. Učinci alternative koja nam je ponuđena u ovih godinu i po su nazadovanje na svim poljima, ali sve ono dobro što je urađeno u prethodnim decenijama ipak se nije moglo potpuno urušiti – zaključuje Pajović.
Nikolić: Bezbjednost Crne Gore nikad ranjivija
Portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kaže za Pobjedu da se još ne zna kako će Moskva odgovoriti na protjerivanje njihovog „diplomate“ iz Crne Gore, ali upozorava da je ključno pitanje kod nas da li su nadležni državni organi u službi interesa države Crne Gore ili su ispostava ostvarenju interesa trećih strana.
– Prema onome što smo mogli da pročitamo od strane ljudi koji se bave sektorom bezbjednosti evidentno je da je najveći trag nepočinstva prethodne Vlade ostavljen upravo na ovom sektoru i da je danas bezbjednost Crne Gore, upravo zbog institucionalnog haosa, nikad ranjivija – ističe on.
Preporučeno
Zbog toga je, kategoričan je, potrebno što prije formirati kompetentnu, snažnu i evropski orjentisanu vladu koja će imati jasan mandat da, kako kaže, prije svega povrati institucionalni red kako bi Crna Gora mogla da se vrati putu razvoja, ali i nekadašnjem imidžu pouzdane zemlje partnera u evroatlantskom bezbjednosnom sistemu.
