To znači, kako je Pobjedi pojasnio profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, advokat Miloš Vukčević, da Ukaz o raspuštanju Skupštine ostaje na snazi i da će se vanredni parlamentarni izbori, shodno odluci Đukanovića, održati 11. juna.

Lopičić je bila sutkinja izvjestiteljka u predmetu i ona je predložila da se odbaci prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Ukaza o raspuštanju 27. saziva Skupštine, kao i zahtjev za obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporenog Ukaza. Protiv prijedloga Lopičić glasali su Armenko, Tešić i Gogić, dok su za, pored nje, bili Aleksić i Đuranović.

PREDLOŽENO RJEŠENJE

Inicijativu za ocjenu ustavnosti predali su poslanici „stare“ parlamentarne većine.

U rješenju koje je predložila Lopičić, podsjeća se na pravno relevantne odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu.

Desanka Lopičić

Tako, u rješenju se citiraju odredbe Ustava koje propisuju da Ustavni sud odlučuje o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, te odredbe Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore koje regulišu postupak pred tom sudskom instancom i predviđaju da će Ustavni sud rješenjem odbaciti prijedlog, inicijativu, ustavnu žalbu, žalbu ili drugi podnesak kada utvrdi da nije nadležan za odlučivanje.

U rješenju se pojašnjava i koje su karakteristike drugog propisa ili opšteg akta i navodi se da je za pravilno određenje pravne prirode neophodno cijeniti, ne samo formalnu strukturu, već i sadržinu koja opredjeljuje pravnu prirodu akta.

Tako se ističe da se drugi propis ili opšti akt donosi na osnovu ustavnog ili zakonskog ovlašćenja i u granicama ovlašćenja sadržanih u Ustavu ili zakonu i sadrži tačno određene djelove: naziv akta, naziv organa koji ga donosi, pravni osnov, odredbe kojima se na opšti način uređuju prava i obaveze za neodređeni broj lica i odredbe o načinu objavljivanja i stupanja na snagu…

Takođe, ukazuje se da je potrebno da drugi propis ili opšti pravni akt postaje opšteobavezan ako je na odgovarajući način objavljen i ako je stupio na snagu, kao i da pravno dejstvo erga omnes (ka svima) može proizvoditi samo ako je stupio na snagu u skladu sa Ustavom.

U predloženom rješenju dalje se navodi da osporeni Ukaz – po pravnom osnovu i načinu objavljivanja – ima elemente drugog propisa i opšteg akta, ali u formalnopravnom smislu.

– Međutim, iz sadržine osporenog Ukaza proizilazi da se ne radi o drugom propisu ili opštem aktu kojim se na opšti način uređuju određeni odnosi, jer ne sadrži bitna materijalnopravna obilježja drugog propisa ili opšteg akta: apstraktnost i generalnost, odnosno značenje drugog propisa ili opšteg akta koji podliježe ustavnosudskoj kontroli – naglašeno je.

Pojašnjeno je i da je raspuštanje Skupštine u materijalnopravnom, sadržinskom smislu, samostalan pojedinačni akt predsjednika države koji se uvijek odnosi na konkretnu Skupštinu.

– Saglasno tome, osporeni Ukaz o raspuštanju 27. saziva Skupštine Crne Gore, po ocjeni Ustavnog suda, predstavlja ustavni, autoritativan pojedinačni akt predsjednika Crne Gore s neposrednim pravnim dejstvom samo na taj saziv Skupštine Crne Gore. Ovaj akt, pri tome, nema direktno, odnosno neposredno pravno dejstvo na druge državne organe ili lica – ističe se u predloženom rješenju.

DOSADAŠNJA PRAKSA

U završnim stavkama ponavlja se da osporeni Ukaz nema karakter drugog propisa ili opšteg akta, zbog čega ne postoje procesne pretpostavke za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a shodno tome, ni pretpostavke da Ustavni sud naredi obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporenog Ukaza.

Činjenica da je troje sudija glasalo protiv ovako predloženog rješenja za profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran advokata Miloša Vukčevića je iznenađujuća.

Miloš Vukčević

– Iznenadio sam se odlukom Ustavnog suda, odnosno time da troje sudija nije prihvatilo prijedlog sutkinje izvjestiteljke da se odbaci inicijativa za ocjenu ustavnosti Ukaza predsjednika države, jer je riječ o pojedinačnom pravnom aktu i dosadašnja praksa je bila takva da je Ustavni sud odbacivao takve inicijative. Sad imamo očiglednu promjenu u praksi Ustavnog suda – da li je ona rezultat nekog političkog uticaja to je pitanje za same sudije – naglasio je Vukčević.

Kazao je da je saglasan sa prijedlogom sutkinje izvjestiteljke i ocijenio da je inicijativu za ocjenu ustavnosti trebalo odbaciti, jer je Ukaz pojedinačni pravni akt čiju ustavnost ne može cijeniti Ustavni sud.

– Međutim sada vidimo da je kod određenog broja sudija došlo do promjene u shvatanju, te su, kao što vidimo, troje glasali za, a troje protiv, što je nesumnjivo dovelo do blokade Ustavnog suda – rekao je Vukčević.

Bez obzira na to što Ustavni sud nije odlučio o inicijativi u smislu da je odbacio ili cijenio njenu ustavnost, istakao je Vukčević, Ukaz o raspuštanju Skupštine ostaje na snazi i nastavlja da proizvodi pravna dejstva.

– Čim Ukaz ostaje na pravnoj snazi to znači da je Skupština raspuštena i da će se održati izbori 11. juna, onako kako je predviđeno odlukom predsjednika države – pojasnio je Vukčević.

Podsjetimo, Ukaz o raspuštanju Skupštine Đukanović je donio 16. marta, a nakon što je istekao rok bivšeg mandatara Miodraga Lekića u kojem je trebalo, shodno spornim izmjenama Zakona o predsjedniku, da sastavi novu vladu.

Dan nakon – raspisao je i vanredne parlamentarne izbore. Đukanović se pozvao na član 92 Ustava koji propisuje da se Skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik države prvi put predloži mandatara, te predviđa da predsjednik donosi Ukaz o raspuštanju.

„Stara“ parlamentarna većina odmah je podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti Ukaza tražeći od te sudske instance da naredi obustavu izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji.

Ustavni sud Slovenije 2014. godine odbacio identičnu inicijativu

Situacija identična ovoj dogodila se u Sloveniji 2014. godine i tada je njihov Ustavni sud odbacio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Ukaza o raspuštanju Narodne skupštine Republike Slovenije i o raspisivanju prijevremenih izbora za Državni zbor.

U odluci Ustavnog suda Slovenije navedena je formulacija slična onoj iz predloženog rješenja sutkinje izvjestiteljke Ustavnog suda Crne Gore.

– Raspuštanje Narodne skupštine je samostalan akt predsjednika Republike, koji sam po sebi ima pravno dejstvo na Narodnu skupštinu. To znači izvođenje principa podjele vlasti u slovenačkom parlamentarnom sistemu (druga rečenica drugog stava člana 3 Ustava). Raspuštanje Narodne skupštine se stoga uvijek odnosi na konkretnu Narodnu skupštinu i rezultat je specifičnih političkih odnosa unutar nje i između nje i Vlade. Dakle, ovaj akt nema direktnog pravnog dejstva na spolja, na druge organe ili na pojedince – ističe se u tadašnjoj odluci Ustavnog suda Slovenije.

Dalje je naglašeno i da Ustavni sud, shodno njihovom Ustavu, nije nadležan da ocjenjuje ustavnost i zakonitost pojedinačnog akta uz pojašnjenje da akt o raspuštanju Narodne skupštine predstavlja odnos predsjednika Slovenije i Narodne skupštine.

DPS: Ne bi nas začudilo da Abazović raspušti Ustavni sud

Nakon što je objavljena informacija da Ustavni sud nije odlučio o ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine odlazeći premijer Dritan Abazović ustvrdio je da je sada jasno zašto DPS nije želio da se izabere nedostajući sudija.

– Hoće zarobljene institucije – nema više zarobljenih institucija. Nema više zarobljenih institucija i svaka odluka ovakva koja je politička će im se obiti o glavu – rekao je Abazović.

Upitao je i „šta će nam Ustavni sud ako neće da se izjašnjava o određenim stvarima“.

– Ako kolege u parlamentu žele da 11. juna odemo na izbore, super. Ako imamo drugu ideju, neka iskažu – naveo je Abazović.

Na takve tvrdnje Abazovića reagovali su iz DPS-a i poručili da ih ne bi začudilo da raspušti Ustavni sud, jer mu se ne dopadaju legalne odluke sudija.

– Nakon toga, da u raspuštenoj Skupštini izglasa da je Ura iznad suda, pa onda na Fejsbuku ove stranke, kao najviše državne instance, piše i objavljuje presude. Nakon osam mjeseci izigravanja premijera u vladi koja je srušena odavno, nakon uzurpiranja i zarobljavanja svih institucija i poluga vlasti, nakon hajdučije koju šef Ure sprovodi na svakom nivou, ovaj scenario djeluje nam sasvim realno – istakli su.