Video
On je kazao da su građani Crne Gore, koji su glasali za razvlašćivanje Demokratske partije socijalista (DPS) mnogo više očekivali i da konceptom i kadrovskim pristupom Krivokapića, na žalost, prije može biti zadovoljan Milo Đukanović nego oni koji su očekivali sadržajnu promjenu.
“Krivokapićev predlog najavljuje slabu Vladu, prelaznog karaktera, nereformskog potencijala čiji učinak, u najboljem slučaju, može samo poslužiti da se prebrodi period vakuma do prijevremenih izbora nakon kojih bi trebalo da imamo šanse za realne reformske zahvate sa nekim drugim sastavom”, rekao je Pavićević agenciji MINA.
Pavićević je naveo da mu je, uz razumijevanje složenosti situacije u kojoj se Krivokapić našao prilikom koncipiranja predloga Vlade i u čemu su ga on i Društvo za istraživanje politike javno podržali, žao što mandatar nije ponudio organizaciju i sastav koji će nas uvjeriti da će ta Vlada imati kapacitet da radi na reformama.
“Time je on već sada oslabio i sopstveni autoritet koji je u jednom trenutku bio nesporan, a cijenim da dometi ovakve Vlade ne mogu uticati dobro ni na ono povjerenje građana koje je imao do sada”, smatra Pavićević.
Ulog je veliki za prepuštanje eksperimentu i klackanju tankom većinom
On je ocijenio da se od Krivokapića očekivalo da do formiranja Vlade obezbijedi snažniju podršku od 41 poslanika i da se na taj način promoviše politička i društvena inkluzivnost različitih grupa i zajednica u crnogorskom društvu.
“Umjesto da je izvjesno da će za novu Vladu glasati i 45 poslanika, danas nije izvjesno ni da li će njegov predlog imati dovoljnu većinu za prolaz. Odnosno, i ako dobije 41 glas to je tanka većina za težinu izazova pred kojima se Crna Gora nalazi”, kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, stanje je loše i to je obavezivalo mandatara da osigura stabilnu Vladu sa čvršćom podrškom u Skupštini. “Ulog je suviše veliki za prepuštanje eksperimentu i klackanju tankom većinom”, rekao je Pavićević.
On smatra da Vlada koju je predložio Krivokapić nije ni ekspertska, ni neekspertska, ni politička, ni nepolitička i da je to jedan od velikih problema Krivokapiećvog predloga u vrijeme kad niko nema pravo na visoko rizične eksperimente.
“Umjesto da je potpuno jasan njen karakter i njeni ciljevi, mi u ovom trenutku imamo činjenicu da mnogima nije jasan način reorganizacije resora, niti kako će se to praktično izvesti da bude funkcionalno u kratkom probnom roku od 200 dana, uz dosta upitna rješenja za neka sektore koji su već i podržavajuću javnost razočarali”, ocijenio je Pavićević.
Neozbiljno je poigravanje simbolikom broja 12
Upitan kako ocjenjuje spajanje pojedinih resora, Pavićević je odgovorio da je neozbiljno poigravanje simbolikom broja 12 u struktuiranju Vlade.
“Uostalom, kada bi broj 12 rješavao probleme, toliko bi ministarstava bilo u svim progresivnim društvim i državama ovoga svijeta, a to nije slučaj. Znate, postoje i manje i naprednije države od Crne Gore, sa više ministarstava”, kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, sam broj ministarstava ne znači automatski i manju administraciju.
Pavićević smatra da bi struktura Vlade trebalo da slijedi odgovarajuće kriterijume, potrebe i mogućnosti društva.
“A jedna od tih potreba, na primjer, jeste da kultura bude zaseban resor, a posebno je to važno u društvima poput našeg u kojem se, inače, ni do sada na kulturu nije strateški gledalo niti se u nju ulagalo dovoljno”, ocijenio je Pavićević.
On je rekao da je centralizacija obrazovnog sistema u Crnoj Gori tolika da zahtijeva zasebno ministarstvo koje je samo toj oblasti posvećeno.
“Imajući u vidu probleme u obrazovnom sistemu i potrebu prioritetnog unaprijeđenja ne vidim ni kako se to može ostvariti kroz puko gomilanje resora uz prosvjetu”, kazao je Pavićević.
Upitan na koje kriterijume i potrebe misli, Pavićević je odgovorio da postoje tradicionalna ministarstva koja nužno treba sačuvati.
On je rekao da postoje životni i projektni kriterijumi za definisanje ministarstava u Vladi, na osnovu kojih se uočavaju potrebe za definisanjem broja i nadležnosti osnovnih organa državne uprave.
“Ništa od ovih kriterijuma u ovom slučaju nije uvaženo, već je obrazloženje strukture Vlade svedeno na voluntaristički upisanih sedam stubova i četiri neodvojiva dijela strukture Vlade”, ocijenio je Pavićević.
Potreban zakon o vladi
On smatra da to samo podvlači potrebu da Crnoj Gori treba zakon o vladi, koji bi bio donešen kroz uključenje svih zainteresovanih aktera iz društveno-političkog života.
“A ne da se ovako na prečac crtaju i precrtavaju ministarstva, jer je državna uprava složen mehanizam”, kazao je Pavićević.
On smatra i da posebno ministarstvo za evropske poslove nije nužno ukoliko Vlada za cilj ima brzo pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU), jer je pitanje evropskih integracija prožimajuće.
“Neke države koje su pristupale EU su naglašavale taj dio tako što su Ministarstvu vanjskih poslova davale još i odrednicu evropskih integracija ili su imale kancelariju koja je bila čvrsto vezana za kabinet premijera odnosno u nekim slučajevima potpredsjednika Vlade koji je zadužen za to pitanje”, naveo je Pavićević.
On je rekao da nema sumnje da je obaveza nove vlasti da evropsku ideju prigrabe kao jednu od važnih integrativnih ideja i u samom crnogorskom društvu.
Preporučeno
“Međutim, postavkom koju je promovisao Krivokapić, meni se čini da je evropska ideja i njena važnost za Crnu Goru potcijenjena i da će novi glavni pregovarač, čije jedino ime nije još objavljeno sa dijagrama koji nam je mandatar predstavio imati još i teži posao, a vezanije ruke od prethodnog uz velika očekivanja javnosti i EU”, zaključio je Pavićević.
