”Što se tiče javno iznesenog političkog stava lidera DF-a o izglasavanju Zakona o popisu i realizaciji popisa, ja lično ne vidim tu nista sporno. Naime, popis stanovništva je zakonska obaveza, koju u svojoj legistativi imaju sve savremene i civilizovane države, pa tako bi valjda trebalo i naša. Popis se zakonski obavlja u rutini svake desete godine i shvatio sam da je ta deseta godina upravo ova ‘21. Popis je jedna veoma važna informacija od strateškog značaja, koja usmjerava veliki broj državnih politika kako socio-ekonomskog opsega, tako demografskog, kulturološkog, obrazovnog, zdravstvenog itd… Ovo pitanje postaje problematizovano, kada iz široke palete informacija popisa izvlačimo pojedine iz opšteg konteksta da bi sa njima, eventualno pothranjivali dnevno-političke borbe i politički profitirali. U javnom diskursu najvažnija stavka popisa je buduće nacionalno izjašnjavanje popisanih, jer valjda određene nacionalne politike od toga očekuju politički profit. Takvo shvatanje realpolitike aktuelnog trenutka je miljama udaljeno od onoga sto misli i zastupa građanski orijentisani CIVIS i koalicija kojoj pripadamo Crno na bijelo”, kazao je Pavićević.
– Očekujete li da će u narednih pola godine doći do vanrednih parlamentarnih izbora?
”Da li će biti izbora? Pa naravno, čim se steknu uslovi. Ako ne uspije vladajuća većina da postigne prihvatljiv nivo saglasja, onda će biti vanredni i ne znam da li će to biti za 3, 6, 9 ili 12 mjeseci, ili već kad, ali redovni će biti 2024 godine. Da li ima potrebe trčati u nove izbore? Ja mislim da ne treba. Mislim da je potrebno dati ovoj Vladi vremena da se potpuno iskaže, pa ako rezultati u kontinuitetu budu razočaravajući, onda sa punim pravom i čiste savjesti, preći na organizaciju novih izbora. Pri tome treba biti pošten i uzeti u obzir da ova Vlada radi pod velikim pritiskom ogromnog lošeg nasleđa i permanentne prijetnje pandemijom”, odgovorio je Pavićević.
– Nadate li se pronalasku kompromisa i pozitivnom rješenju sukoba nastalog unutar koalicija vlasti? Šta očekujete od tog dogovora?
”Što se tiče sukoba u grupaciji na vlasti, ja sam bliži to da krstim dubokim nesporazumom i nerazumijevanjem nego sukobom. Naime, pored inicijalno dobro obavljenog posla, tj. pobjede na prošlim izborima, koja je detronizovala jednu uvoštalu i okoštalu, višedecenijsku postkomunističku vlast, mi smo otvorili vrata demokratskim procesima i kvalitativnim društvenim promjenama, koje pored toga sto će napraviti jasnu distancu u svakom pogledu prema bivšim politikama, toliko će isto doprinijeti našoj sveukupnoj transformaciji i konekciji sa modernim i savremenim svijetom. Taj proces svako gleda iz svog ugla i donosi odluke o svom daljem djelovanju. Koliko su te odluke dobre, probitačne i koliko je to političko djelovanje na korist svih u Crnoj Gori, reći će upravo gradjani Crne Gore na sljedećim izborima. To je uostalom, glavni postulat demokratije.
Da li će doći do dogovora – vidjet ćemo uskoro”, rekao je Pavićević.
Preporučeno
– Kako komentarišete podignute tenzije povodom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju?
”Što se tiče podizanja tenzija na Cetinju i u čitavoj Crnoj Gori oko čina ustoličenja Mitropolita Joanikija, mislim da je bespotrebno. Naime, ova procedura ima svoje zakonske, svoje kanonske i svoje tradicionalno-običajne okvire. Ne vidim trenutno neki veliki razlog da bi se morao napustit neki od ova tri pomenuta okvira?! Ali ako je potrebno dizati tenziju oko Cetinja, treba je dići oko toga zbog čega pa skoro 50% cetinjana ne radi u radno sposobnom periodu? Vidjeti konačno čija je to krivica! Pogotovo me zabrinjava činjenica da su ove godine upisana samo 3 ili 4 odjeljenja đaka prvaka. Šta je sa priraštajem, gdje je podmladak? Zašto Cetinje postaje zaboravljeni grad starih i socijalno nezbrinutih osoba. Znamo li šta to znači. Gdje su fabrike Cetinja? Ko ih je i zašto ugasio? Zašto se odustalo od brojnih obećanja i projekata, čokolade, žičare, inkluzivnog i specifičnog turizma? Zar to zaslužuje Prijestonica! Odnos javne politike prema Cetinju, govori sve ono što inače krije ta ista politika! Posebno me interesuje, kao gradjanina Crne Gore, šta se desilo sa hiljadama eksponata od neprocjenjive kulturme i društvene vrijednosti, koji su nestali iz cetinjskih galerija i muzeja? Je li to uopšte istina? Ko je to devastirao kulturnu i istorijsku riznicu Cetinja i Crne Gore? Stranci ili mi? Zar ovo nisu objektivni razlozi za brigu, ili možda kao sekularno društvo i država smatramo da je preča jedna teološko-religiozna procedura od nagomilanih “svjetovnih” problema i njihovog rješavanja, koje još nismo ni započeli”, zaključio je.













