Video
“Moramo priznati, previše novca se trošilo na bolovanja, ukoliko se uzme u obzir broj populacije i zaposlenih. Ali ono što je važno jeste da se taj broj izdatih bolovanja drastično smanjio u odnosu na 2023. godinu”, kazao je on.
Pavićević je kazao da je za prvi kvartal 2023. godine broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 30 dana, iznosio 582.272. Za isti kvartal u ovoj godini je bio 168.392 dana, što je, kako ističe, značajno smanjenje.
U drugom kvartalu 2023. godine, broj dana potrošenih na komisijska bolovanja, duža od 30 dana iznosi 183.577, a u istom kvartalu ove godine 48.029 dana.
Ističe da je veoma zadovoljan rezultatima ove opsežne i kvalitetne kontrole, jer su pokazali i stručnu i organizacionu zrelost u stepenu, koji zasigurno obećava uspjeh.
“Naime, već duže vrijeme se ovaj događaj pripremao uz punu saradnju i podršku od strane Ministarstva zdravlja. Sva logistika i infrastruktura, stručni kadrovi Ministarstva zdravlja su već odavno u ovim pripremama. A sada su na redu ispitivanje i analiza tipologije, uzroka, dužine trajanja, institucija i ljekara koji su najčešće davali bolovanja, koja bi trebalo da budu završena za mjesec. Tada ćemo izaći u javnost sa potpuno preciznim podacima urađene analize. Tako da u ovom trenutku ne bih želio da prejudiciram bilo šta iz korpusa tih pitanja i informacija”, rekao je on.
Koji će se “alati” koristiti u ovoj, veoma društveno i medicinski važnoj operaciji i koje će sankcije slijediti onima koji vrše zloupotrebe, kako je kazao, znaće se upravo za oko mjesec dana, kada stignu rezultati analize.
“Jednom izabrana i standardizovana procedura i određena potencijalna kazna za dokazanu zloupotrebu biće toliko i tako jasna da lično smatram da će 99 odsto ljekara, koji su ovakve stvari radili do sada, momentalno odustati od daljeg ovakvog nezakonitog, neprofesionalnog i neetičkog ponašanja”, poručio je dr Pavićević.
One pacijente koji su do sada koristili “rupe u zakonu” pa naizmjenično otvarali bolovanja, koja su prekidali odmorom, komisija će sa posebnom pažnjom ispratiti – jedna je od najava dr Pavićevića.
“Sve to spada u korpus širokog spektra zloupotreba. Ovakve i slične zloupotrebe će budno pratiti i nadzirati komisije, koje će formirati MZ u saglasju i saradnji sa drugim ministarstvima i institucijama. A ova komisija Vlade, kojom predsjedavam, davaće podršku, osmišljavati strategiju, kontrolisati i koordinisati radom svih činilaca ove veoma kompleksne akcije i procedure… Za sve “rupe” u zakonu, pokušaćemo da nađemo adekvatan način da ih “zatvorimo”, kazao je Pavićević.
Pobjeda je prošle sedmice pisala da su zbog nezakonito izdatog bolovanja, novčano kažnjena dva ljekara, a postupak protiv još nekoliko je u toku.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić je rekao da su otvorene nepravilnosti zato što je komisija izašla na lice mjesta i pregledala pacijenta.
“Na osnovu medicinske dokumentacije, na osnovu fizikalnog pregleda pacijenta, ljekari specijalisti, stručnjaci koji su za tu određenu bolest, konstatovali su da dijagnoza ne odgovara stanju pacijenta. Vi ste dobili podatke, to su podaci koje su završeni prije mjesec ili mjesec i po dana, mi već u ovih mjesec ili mjesec i po imamo još novih slučajeva, koji su već završeni, samo očigledno nijesu objavljeni javno”, naveo je Kadić.
U Ministarstvu zdravlja su istakli da treba jasno izdvojiti one ljekare koji krše propise od onih koji savjesno rade.
“Zdravstveni radnici ne mogu biti targetirani zbog odluka pojedinaca. Upoznati smo i sa kontrolama Uprave za inspekcijske poslove i zajedno i sa Fondom za zdravstveno osiguranje smo uveli i pojačali rigoroznije kontrole kako bi se pokušao riješiti taj sistemski problem bolovanja u Crnoj Gori”, dodaju iz Ministarstva zdravlja.
Od 2021. godine, zdravstvena inspekcija vrši provjeru privremene spriječenosti za rad na zahtjev Fonda za zdravstvo, gdje se ispituje da li su izabrani ljekari ili nadležna komisija kršili Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Preporučeno
“Ukoliko su nepravilnosti utvrđene, zdravstveni inspektor će izreći kazne za pravno lice od 1.000 do 20.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000 eura i za fizičko lice, odnosno ljekara, od 500 do 2.000 eura”, kazala je direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević.
