Nagađanja o terminu rekonstrukciji Vlade i kadrovima koji će se pridružiti izvršnoj vlasti na najvišem nivou, traju još od posljednjeg dana decembra prošle godine, kada je Skupština Crne Gore usvojila prijedlog premijera Milojka Spajića da smjeni Dragoslava Šćekića sa mjesta ministra sporta i mladih. Bila je to posljedica insistiranja šefa Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimira Jokovića još od početka novembra, a nakon razilaženja sa jednim od nekada najprepoznatljivijih članova te stranke.
Novi pritisak uskoro je stigao od potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića i ministarke saobraćaja Maje Vukićević, iz redova Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića. Prema unutrastranačkom dogovoru, ovo dvoje funkcionera trebalo je sredinom januara da dostave premijeru Spajiću zahtjeve za izmjene akata o kojima bi se raspravljalo tokom sjednica vrha izvršne vlasti. Zatražili su tada izmjene Ustava kao bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmjene Zakona o državljanstvu da bi veliki broj onih koji su samo rodbinski vezani za Crnu Goru mogli postati i njeni državljani. Zahtijevali su i da se novim odredbama Zakona o državnim simbolima trobojka definiše kao „narodna zastava“. U slučaju neprihvatanja ovih uslova, Knežević je zaprijetio napuštanjem vladajuće koalicije. Očekivano, Spajić je odbio zahtjeve, te prihvatio ostavke kadra DNP-a. Istovremeno, rukovođenje resorom saobraćaja koje je imala Vukićević, tada je preuzeo aktuelni ministar pomorstva Filip Radulović.
Kadar
Ostavkom na mjesto predsjednice Skupštine glavnog grada 26. maja, Jelena Borovinić-Bojović je indirektno potvrdila nezvaničnu informaciju o njenom budućem angažmanu u izvršnoj vlasti, koju je još krajem aprila prva objavila Pobjeda. Bivša ministarka zdravlja u vladi Zdravka Krivokapića tako bi trebalo uskoro da preuzme poziciju potpredsjednice za zdravstvo i socijalno staranje u Spajićevom kabinetu. Na tu poziciju preporučili su je veliko povjerenje koje aktuelni premijer ima u nju i njen rad, zbog čega će i koordinirati resorima koje vode Vojislav Šimun i Damir Gutić, s obzirom na obaveze u vezi sa zatvaranjem Poglavlja 19, koje obuhvata socijalnu politiku i zapošljavanje.
Osim Borovinić-Bojović, Pobjeda je pisala i da bi u Vladi uskoro mogao biti i kadar Nove srpske demokratije (NSD) čiji je lider predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Riječ je o Radošu Zečeviću koji bi sa čela podgoričkog opštinskog preduzeća Putevi trebalo da preuzme poziciju novog ministra saobraćaja, dok će poslanik Jovan Vučurović biti novi ministar bez portfelja.
Istovremeno, generalni direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) trebalo bi da dođe na čelo tog resora.
Dosadašnji ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović, trebalo bi da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Premijer Spajić nikada nije direktno odgovorio na pitanja vezana za rekonstrukciju Vlade i njene buduće članove. Komentarišući u martu zatvaranje poglavlja u resoru saobraćaja, istakao je da je jednako važno „da postoji kontinuitet u radu resora“, ali i da je važno „imati puni kapacitet“.
“Naravno da je uvijek bolje imati ministra i ministarstvo u punom kapacitetu i trudićemo se da to obezbijedimo što prije”, kratko je tada kazao.
Kompromisi
Izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović, izvjesnost rekonstrukcije sagledava u svjetlu povezivanja veoma raznorodnih članica koalicije koja je na vlasti. U izjavi za Pobjedu, on je podsjetio kako je još od izlaska DNP-a iz vlasti u februaru ove godine, „bilo jasno da će, prije ili kasnije, uslijediti novo preslaganje političkih odnosa“.
“Parlamentarna većina sastavljena je od velikog broja političkih subjekata sa različitim interesima, pa je rekonstrukcija jedan od načina da se očuva njena stabilnost i redefinišu odnosi među partnerima”, ukazao je on.
Po njemu, veći broj ministara iz stranke na čijem je čelu Mandić ne znači da će Vlada u nastavku mandata imati drugačije ciljeve u svom radu.
“To bi, prije svega, predstavljalo balansiranje unutar postojeće većine, a ne suštinsku promjenu političkog kursa Vlade. Takav potez bio bi usmjeren na očuvanje koalicione stabilnosti, posebno nakon perioda političkih tenzija i izlaska pojedinih partnera iz izvršne vlasti”, naveo je on.
Uz to, smatra kako nije slučajno to što se mogućnost rekonstrukcije Vlade pominje upravo u trenutku kada se završava jedna važna faza pregovora o evropskim reformama i ustavnim promjenama.
“Vlast nema interes da, prije okončanja procesa koji zahtijevaju širi politički konsenzus, otvara pitanja raspodjele funkcija. Tek nakon toga postaje realno očekivati unutrašnje preslaganje većine. Zbog toga ovu najavu ne bih tumačio kao iznenađenje, već kao potvrdu da se proces političkog balansiranja nastavlja”, istakao je Perović.
U konačnom, kako dodaje, mnogo toga će biti jasnije tokom narednih nekoliko sedmica.
“Upravo će imenovanja u regulatornim tijelima, institucijama koje bira Skupština i organima zaduženim za sprovođenje reformi biti najbolji pokazatelj da li je, pored dogovora o ustavnim promjenama, postignut i širi politički kompromis između vlasti i opozicije”, zaključuje sagovornik Pobjede.
Preporučeno
S obzirom na tijesne rokove za odlučivanje o ovim, ali i mnogim drugim temama koje su iz evropske reformske agende, izgleda da se lista kompromisa sve više širi među svim parlamentarnim partijama u Crnoj Gori.
Video