Video
Izvjestilac Evropske parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula govorio je za portal European Western Balkans o tužilačkom zakonu, ali i dugu Crne Gore prema Kini, koji je takođe dospio na naslovnice, političkoj polarizaciji u zemlji i posljedicama pandemije COVID-19.
Koji zaključci iz izvještaja su po Vama najvažniji za građane Crne Gore?
Picula: Od posljednjeg Izvještaja o Crnoj Gori, mnoge stvari su se promijenile. Plenarna rasprava dolazi u posebnom kontekstu prve tranzicije vlasti. Rekordni odziv na prošlogodišnjim izborima predstavljao je jasnu poruku građana Crne Gore. Građani Crne Gore snažno podržavaju EU, skoro 80 procenata, i njihovi domaći političari bi to trebali imati na umu. Očekujem da će Crna Gora ispuniti preostale obaveze, kao predvodnik proširenja EU. Crna Gora treba da napreduje u pravosudnim reformama, borbi protiv korupcije i jačanju slobode medija. Istovremeno, pozdravljam usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom spoljnom politikom EU i njenu konstruktivnu ulogu u regionu. Sa svoje strane mogu da kažem da ću i dalje podržavati građane Crne Gore u njihovim naporima da postignu cilj pristupanja EU.
Novousvojeni Zakon o državnom tužilaštvu skrenuo je pažnju EU. Izjavili ste da su ostala neka pitanja u vezi sa zakonom. Kakvo je Vaše viđenje argumenta vladajuće većine da je jedini način za postizanje stvarnih rezultata u borbi protiv korupcije ovaj oblik sistematskih promjena u pravosuđu?
Picula: Crna Gora već ima mehanizme potrebne za osiguranje i sudske i tužilačke nezavisnosti. Njihova nadogradnja ne bi trebalo da dovodi u pitanje principe podjele vlasti. Pomno sam pratio događaje iz prošle nedjelje u Skupštini i glasanje o Zakonu o državnom tužilaštvu. Podržavam konsultacije sa Venecijanskom komisijom, ali očekujem potpuno, a ne djelimično usklađivanje zakona sa oba skupa preporuka. Vanredni postupci i djelimična rješenja mogu dovesti u pitanje ionako ograničen napredak koji je do sada postignut u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Aktuelna vlada, prva koju DPS nije vodio u posljednjih 30 godina, sada je na vlasti skoro šest mjeseci. Kakve su Vaše početne ocjene njenog rada u pogledu pristupanja Crne Gore EU?
Picula: Pozdravljam mirnu tranziciju vlasti u skladu sa zakonima i ustavnim rokovima, kao i činjenicu da su novi predstavnici Vlade održali prve radne sastanke sa partnerima u Briselu. Međutim, mirna tranzicija se nažalost nije pretvorila u konstruktivan dijalog i saradnju sa opozicijom. Vjerujem da je važno kontaktirati opoziciju, njegovati dijalog i dogovoriti se o vitalnim pitanjima. Od suštinske je važnosti za ubrzanje procesa pristupanja zemlje EU.
Politička polarizacija ostaje snažna čak i nakon parlamentarnih i nekoliko lokalnih izbora, uključujući i medije, piše u Izveštaju. Da li vidite izlaz iz ove političke klime?
Picula: Želim da razjasnim da je presudno da se nastavi dijalog. Nužno je da Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratske političke akcije. Podsjetio bih da se, iako je prošla skoro polovina ove godine, još uvijek očekuje da Crna Gora glasa o budžetu za tekuću godinu, što sigurno stvara dodatni politički pritisak. Govoreći iz svog ličnog iskustva stečenog u složenoj hrvatskoj tranziciji, želim naglasiti da je neophodno prihvatiti pozitivne elemente trenutne političke baštine, nadograditi je i učiniti efikasnijom.
Jednako tako, članstvo u EU ne smije biti alibi za političke blokade ili političku manipulaciju bilo kojom političkom opcijom. Suprotno tome, politički sporazum ili takozvani savez za EU su presudni za ubrzanje procesa pristupanja EU.
Mislim da je neophodno ublažiti retoriku sa obje strane, ali možda je važnije reći da bi se u situaciji takve polarizacije crnogorske politike Vlada trebala uzdržati od poteza koje opozicija doživljava kao kršenje osnovnih vrijednosti zemlje. Očigledno je da čak i unutar vladajuće koalicije ne postoji jasan konsenzus o takvim pitanjima, a još manje kada se pokušava generalizovati kroz zakonske prijedloge.
Komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je prošle godine da je cilj da jedna od zemalja u regionu bude spremna za članstvo u EU do kraja mandata Komisije. Može li Crna Gora, koja je ostvarila najveći napredak u regionu, postići ovaj cilj?
Picula: U pogledu daljeg napretka, najveći izazov je zatvoriti otvorena poglavlja. Podržavam usvajanje nove metodologije, ali je jasno da će ukupni napredak u svim poglavljima ili klasterima zavisiti od napretka u vladavini zakona, odnosno poglavljima 23 i 24. Bio bih veoma srećan da se to može postići do kraja ovog mandata, ali očigledno zavisi od volje crnogorske vlade da usvoji i sprovede reforme.
Nedavno je pokrenuto pitanje pomoći EU Crnoj Gori u otplati duga kineskoj Exim banci, a najnovije informacije koje imamo su da EU razmatra svoje mogućnosti. Vaš izvještaj takođe primjećuje zabrinutost zbog crnogorskog javnog duga. Da li očekujete zadovoljavajući odgovor EU kada je u pitanju ovaj problem?
Picula:Moj izvještaj jasno poziva na jačanje saradnje sa Crnom Gorom u suočavanju sa prijetnjama koje podrivaju evropsku perspektivu regiona i izražava zabrinutost zbog sve veće ugroženosti Crne Gore rastućim javnim dugom, posebno u kontekstu Kine. Lično mislim da treba da pomognemo Crnoj Gori u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama o zajmovima, kako bi zemlja mogla da preuredi spoljni dug prema Kini, što ozbiljno ugrožava održivost javnih finansija i ima značajne političke i ekološke posljedice. Međutim, dodatna pomoć EU biće od punog značaja samo ako se odnosi na zakonodavne reforme koje su u skladu sa evropskim standardima i preporukama. Uspješno partnerstvo uvijek se zasniva na uzajamnom doprinosu.
Vaš izvještaj takođe primećuje snažnu podršku građana Crne Gore članstvu u EU. Da li mislite da će relativno spora isporuka COVID-19 vakcina iz EU u region uticati na percepciju Unije o javnosti?
Picula: S obzirom na to da je Crna Gora nakon drugog talasa pandemije jedna od najpogođenijih zemalja u Evropi, podržavam aktivnosti Evropske komisije i nastavak aktivnosti na ubrzavanju vakcinacije i poboljšanju zdravstvenih sistema u regionu. Potrebna je veća osjetljivost u pogledu Crne Gore. Naša dužnost i obaveza je da pomognemo susjednim zemljama, pogotovo jer se pandemija ne završava na našim granicama. Nažalost, EU se suočila sa preprekama u isporuci vakcina, ali je izvezla gotovo onoliko vakcina koliko je zadržala za sopstvenu upotrebu.
Preporučeno
EU se obavezala da će putem COVAX programa dostaviti vakcine na zapadni Balkan i prošlog mjeseca je Komisija objavila da će do avgusta biti distribuirano 651.000 doza Pfizer / BioNTech. Takođe, bih podsjetio na usvajanje paketa finansijske pomoći od 3,3 milijarde eura koji je mobilisala EU u korist građana zapadnog Balkana. Postoji i Ekonomski i investicioni plan do devet milijardi eura za podsticanje dugoročnog oporavka zapadnog Balkana. Podrška, solidarnost i saradnja prevazilaze ono što je bilo koji drugi akter pružio regionu i vjerujem da crnogorski građani to mogu prepoznati.
