Video
“Za razliku od mandata Komisije Junkera ili prvog mandata Ursule fon der Lajen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovog puta moram priznati da je atmosfera malo drukčija”, rekao je Plenković na događaju Second Annual Croatia Summit u zagrebačkom hotelu Westin.
Luksemburžanin Žan Klod Junker je na čelu Komisije bio od 2014. do 2019.
“Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. jula 2013. trebao pridružiti još neko”, dodao je Plenković, prenosi Večernji list.
Komisija bi htjela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine.
Međutim, o tome odlučuju države članice i to jednoglasno.
Zasad te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji.
Hrvatski premijer je podsjetio da postoje dvije grupe zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj te zemlje jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri čemu je kao onu koju prednjači istakao Crnu Goru.
“Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030.”, rekao je Plenković.
Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcijska moć bloka biti ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.
“Gotovo 80 odsto evropskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 odsto. Bogatije zemlje, osnivačice, velike, snažne privrede, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za sto i u suštini jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost”, poručio je premijer.
Podsjetio je kako su se Njemačka, Francuska i Italija nekada odrekle dva povjerenika u Komisiji u korist proširenja.
Preporučeno
“I (sada) imaju jednak broj uticajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo. Stoga su proces odlučivanja i proračunske implikacije u srcu procesa proširenja”, pojasnio je.
