Predstavnici zemalja članica EU još nijesu usvojili nacrt zajedničke pozicije za ova, niti bilo koja druga poglavlja, što je jedan od preduslova za njihovo zatvaranje.

To znači da od najavljene Međuvladine konferencije u maju neće biti ništa.

Uprkos tome, iz Ministarstva evropskih poslova navode da je Crna Gora ispunila potrebne uslove, te da su poglavlja planirana za zatvaranje – spremna.

“Očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti zatvoren broj poglavlja koji je planiran ranije utvrđenom dinamikom, bez obzira na broj održanih Međuvladinih konferencija”, kazali su iz MEP-a u odgovoru Pobjedi.

Podsjećanja radi, COELA je radna grupa koja okuplja predstavnike država članica EU, koji detaljno analiziraju napredak svake zemlje kandidata i izrađuju preporuke za dalji postupak. Nakon što COELA završi svoj dio posla, njen prijedlog se upućuje stalnim predstavnicima u COREPER-u, a konačnu odluku donosi Savjet EU.

Najviši državni zvaničnici Crne Gore više puta su najavljivali da će nove Međuvladine konferencije, na kojima će biti zatvoren dodatni broj poglavlja, biti održane u maju i junu.

Iako nije licitirano tačnim brojem poglavlja, moglo se čuti da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja, tačnije do 1. jula, zatvoriti „znatan broj poglavlja“.

Pod lupom Holandije

Prema saznanjima Pobjede, Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika naišlo je na otpor predstavnika Holandije u radnoj grupi za proširenje.

Poslanik DPS-a i bivši predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je nedavno, u kontekstu zatvaranja novih poglavlja, da za sada samo poglavlja 28 i 2 djeluju kao spremna, napominjući kako u vezi s poglavljem 2 postoje specifični zahtjevi Holandije.

Ovo poglavlje definiše pravila koja omogućavaju građanima države koja postane članica EU da rade i žive u drugim državama članicama pod uslovima jednakim kao domaći građani.

U slučaju Hrvatske, nakon učlanjenja u EU, radnici iz te zemlje suočili su se sa prelaznim mjerilima koja su podrazumjevala ograničenja u formi 3+2+2 godine.

Naime, to je podrazumjevalo da prve tri godine država članica EU može ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika, te da nakon toga može produžiti ograničenje za još dvije ukoliko smatra da postoji poremećaj na tržištu rada, pa zatim još dodatne dvije godine.

Kako saznajemo, Holandija u slučaju Crne Gore predlaže model ograničenja 5+5+5.

S druge strane, Crna Gora je predložila drugačiji model po kojem bi prelazna mjerila, koja služe za ograničenje zapošljavanja naših radnika, trajala znatno kraće.

Bez ograničenja

Kada uđemo u EU, crnogorski radnici neće imati potrebu za radnom dozvolom i imaće jednak tretman kao EU državljani, uvjeravala je javnost šefica radne grupe za Poglavlje 2 Ivana Šućur u januaru ove godine.

Ona je tada objasnila da EU funkcioniše po principu jednakosti i reciprociteta.

Mjesec nakon toga, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su Pobjedi kazali da je realno očekivati da će zahtjevi za prelaznim ograničenjima u Poglavju 2 biti minimalni ili da će potpuno izostati.

To su pravdali time što je, kako su tada rekli, na snazi trend liberalizacije tržišta rada u samoj Uniji zbog rastuće potrebe za radnom snagom u različitim sektorima.

Iz Ministarstva su tada objasnili da svaka država članica ima diskreciono pravo da zatraži tranzicione mjere, te dodaju da bi takav period, ukoliko bi do njega došlo, trebalo iskoristiti za dalje prilagođavanje crnogorskog tržišta rada i jačanje konkurentnosti radne snage na jedinstvenom tržištu EU.

Bez rasprave

Osim za poglavlja za koja je već održana rasprava na sjednici radne grupe za proširenje, Crna Gora je poslala pozicije za poglavlja 8 (konkurencija) i 29 (Carinska unija).

Ipak, kako saznajemo, COELA o tim poglavljima još nije raspravljala, što znači da njihovo skorije zatvaranje nije realno očekivati.

Premijer Milojko Spajić je nakon posljednje Međuvladine konferencije u martu, kada je zatvoreno Poglavlje 21, kazao da crnogorska administracija predano radi na ostalim poglavljima, te da je „većina njih na 90 ili 95 odsto“.

“Ne krećemo od nule, već se kontinuirano radi. Sva poglavlja će biti spremna ili u maju, junu, avgustu, septembru”, kazao je premijer tada.

Optimističniji od njega bili su njegovi partijski saborci, poslanik Vasilije Čarapić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović koji su govorili o Međuvladinoj konferenciji u maju.

Da bi sljedeća Međuvladina konferencija mogla biti održana u maju, govorila je i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, navodeći kako u aprilu, prema kalendaru, nema sastanka ministara evropskih poslova, „pa nije moguće organizovati Međuvladinu konferenciju, a u suprotnom, mogla bi se organizovati“.

MEP: Cilj da do kraja godine budu zatvorena sva poglavlja ostaje isti

Razlog pomjeranja datuma održavanja Međuvladine konferencije za jun „nije niti eventualni zastoj niti neispunjene obaveze Crne Gore“, kazali su Pobjedi iz Ministarstva evropskih poslova

“Međuvladine konferencije između Crne Gore i Evropske unije formalno zakazuje država koja predsjedava Savjetom Evropske unije, uz saglasnost svih država članica. Termin održavanja Međuvladine konferencije zavisi od dinamike i prioriteta u okviru predsjedavanja Savjetom EU, ali i od internih procedura u državama članicama, imajući u vidu da pojedine države članice odluke o zatvaranju pregovaračkih poglavlja verifikuju i u svojim parlamentima”, naveli su iz MEP-a.

Oni poručuju da cilj ostaje jasan.

“To je da, u skladu sa planiranom dinamikom i uz koordinaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama EU, do kraja godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja”, naveli su iz MEP-a.