Video
Pred poslanicima će biti četiri kandidata za sudije, koji treba da budu izabrani tropetinskom većinom, odnosno sa 49 glasova od ukupno 81. To znači da pored poslanika vladajuće većine, koja ima 41 glas, izbor treba da podrži još bar osam poslanika opozicije.
Četiri kandidata predložila je parlamentarna većina predvođene proruskim Demokratskim frontom, bez konsultacija sa opozicijom koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
No izbor sudija Ustavnog suda dio je širih partijskih konsultacija o načinu izlaska iz političke krize.
Dok opozicija rješenje vidi u raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom zahtijeva formiranje nove Vlade zajedno sa Demokratama i Građanskim pokretom Ura, koja bi funkcionisala do redovnih izbora 2024. godine.
Svaka od navedenih političkih aktivnosti zahtjeva pun kapacitet odlučivanja Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje sudija od ukupno sedam.
Oko 3000 ustavnih žalbi čeka na odlučivanje Ustavnog suda. Uz to su pristigle žalbe bez čijeg rješavanja nije moguće formirati vlast u više opština nakon održanih lokalnih izbora 23. oktobra, među kojima i u Podgorici.
U proceduri prema Ustavnom sudu je i žalba parlamentarne većine o tome da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Ustav ne dodjeljujući mandat za sastav nove Vlade poslaniku Miodragu Lekiću.
Iličković: Partije određuju karakter Ustavnog suda
Prema riječima doskorašnjeg sudije Ustavnog suda Miodraga Iličkovića izbor sudija Ustavnog suda zavisi od političke procjene – da li političke partije žele nezavisan sud sa autoritetom ili žele partijski sud.
“Zavisi šta politika hoće. Ako se zalažu za dobro i korist građana onda će izabrati Ustavni sud od autoriteta i nezavisan sud, na osnovu čijih će odluka nastati pravna tišina i prestati sve političke svađe”, kaže Iličković za Radio Slobodna Evropa (RSE):
“Ako žele partijski sud ili političku batinu, onda slijedi ‘tuča’ za svaki glas. Očigledno je da su svi shvatili da se u nezavisnom Ustavnom sudu krije ogromna moć. I plaše se te moći koju ne mogu da kontrolišu”.
“To je dakle strah čiji će biti Ustavni sud”, kaže Iličković komentarišući neuspješne pokušaje da se postigne dogovor o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda koji traju dvije i po godine.
Neuspješni konkursi i tvrda pravila za izbor sudija Ustavnog suda
U poslednje dvije godine raspisana su četiri konkursa za sudije Ustavnog suda. Na prvi, avgusta 2020. se prijavilo osam kandidata, no ni jedan nije dobio podršku na Ustavnom odboru.
Od tada su raspisana još tri javna poziva na koje se prijavilo ukupno 16 kandidata. O svima njima se Ustavni odbor izjašnjavao 28. jula ove godine i nijedan nije dobio potrebnu podršku.
Poslednji javni poziv za sudije Ustavnog suda raspisan je 1. avgusta.
Od prijavljenih 19 kandidata, četiri su dobila neophodnu podršku sedam članova Ustavnog odbora i to isključivo od poslanika vladajuće većine: proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
U prvom glasanju u Skupštini 21. oktobra ni jedan od njih nije dobio dvotrećinsku podršku od 54 glasa.
Za njih su i na plenumu glasali samo poslanici parlamentarne većine koji imaju ukupno 41 poslanika od 81 koliko ih je u crnogorskom parlamentu. Dakle nedostajalo je najmanje 13 glasova.
U drugom glasanju koje je zakazano za 12. decembar kandidati treba da dobiju tropetinsku većinu odnosno minimum 49 glasova. To znači da osim glasova većine potrebno bar osam glasova opozicije.
Ovako “tvrda”, visoka parlamentarna podrška za izbor sudija Ustavnog suda, ustanovljena je ustavnim amandmanima 2013. godine. Oni su kao dio paketa reformi u pravosuđu prethodno usaglašeni sa Venecijanskom komisijom i bili su jedan od uslova za dalji napredak u evropskim integracijama.
Zašto su predloženi kandidati dijelu poslanika neprihvatljivi?
Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića i ostale stranke opozicije su saopštile da im je neprihvatljivo da glasaju za kandidate svojih političkih protivnika.
“Odlučili su se da predlože svoje kandidate, bez ikakvih prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore”, naveo je DPS.
Da postoji namjera parlamentarne većine da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom otkrio je potpredsjednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković u izjavi 18. novembra.
On je tada ocijenio da je opozicija predvođena DPS-om imala većinu u ranijem sastavu Ustavnog suda te da to treba da se promijeni.
“Ako je prethodnih 22 ili 30 godina DPS imao većinu u Ustavnom sudu, zašto sada poslije 30 godina ne bi bilo obrnuto, da većinu ima sadašnja parlamentarna većina?”, upitao je Joković nakon jednog u nizu neuspješnih u parlamentu o rješavanju političke krize.
Zabrinutost evropskih institucija
Prema riječima bišeg sudije Ustavnog suda Miodraga Iličkovića, ukoliko niko ne bude izabran za sudiju Ustavnog suda, mogu se očekivati političke posljedice.
“Kao posljedicu vidim osudu međunarodne zajednice. Ukoliko čak izaberu samo jednog sudiju, ni to neće biti deblokada suda, posebno ako ih budemo dijelili na ‘njihove i naše'”, kaže Iličković ukazujući da i sa četvoro sudija, rad Ustavnog suda može biti blokiran.
On ističe da treba izabrati sve nedostajuće sudije kako je to sugerisano od Venecijanske komisije:
“Pravo je rješenje koje je predložila predsjednica Venecijanske komisije i to nije slučajno predloženo.”
Pozivi sa svih relevantnih adresa za izbor sudija
A predsjednica Venecijanske komisije Claire Bazy Malaurie pozvala je sve političke snage u Skupštini Crne Gore da izaberu četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda kvalifikovanom većinom i tako omoguće da vrši svoju ulogu u trenutku duboke institucionalne krize u zemlji.
Slični pozivi su stigli i od Evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija koji je pozvao je sve političke partije u Crnoj Gori da nađu kompromis.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj je 25. novembra kazao, kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta nakon njihovog susreta, da “Evropska unija neće odobriti paket finansijske podrške za energetiku Crnoj Gori ukoliko se nastavi s blokadom institucija i u najskorije vrijeme situacija ne normalizuje”.
Portparol EU Peter Stano je pozvao na hitno okončanje blokade institucija i normalizaciju situacije u zemlji.
Preporučeno
Osnovni zadatak Ustavnog suda Crne Gore je da štiti ustavnost i zakonitost. Najviša pravosudna institucija odlučuje o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, predstavlja krajnju istancu koja odlučuje o povredi ljudskih prava i sloboda, odlučuje o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije, te o izbornim sporovima.
