Video
Crna Gora je sada, makar po veličini Vlade, u svjetskom vrhu. Iako većina Vlada širom svijeta smanjuje broj članova zbog visokih troškova administracije, premijer Spajić je zbog političke trgovine i namirenja apetita novih članova Vlade bukvalno izmislio nove resore kako bi za sve bilo mjesta.
Parlamentarna većina i novi članovi njegovog kabineta, a i on sam, pravdaju ovoliki broj resora nazivajući novu – rekonstruisanu Vladu, „Vladom pomirenja“.
Premijer je, predstavljajući svoj novi kabinet, kazao da je ovo Vlada „istorijskog pomirenja“ te da je sa skoro dvotrećinskom podrškom u parlamentu „garant stabilnosti“.
„Postajemo primjer u regionu kako Srbi i Bošnjaci, Srbi i Albanci, Crnogorci i Srbi i svi mogu da zajednički žive, rade“, izjavio je prošle sedmice pred poslanicima predsjednik Vlade Milojko Spajić.
No, da li je baš ovo Vlada pomirenja i zašto je ovako brzo formirana pitanja su na koje odgovor daje odavno pripremljeni Predlog zakona o Vladi.
Tekst zakona ne samo da je odavno spreman nego je prošao sve moguće provjere kako domaće tako i strane stručne javnosti. U oktobru prošle godine je dobio je zeleno svjetlo Venecijanske komisije, a zatim i Udruženja pravnika Crne Gore, kao i nevladinog sektora. Jedina suštinska primjedba Venecijanske komisije bila je da ovaj zakon ne treba da procesuira vlada u tehničkom mandatu. VK je sugerisala i neke manje izmjene u tekstu kako bi on bio u konzistenciji s drugim propisima, među ostalim i sa Ustavom Crne Gore. Nakon toga je Ministarstvo javne uprave u decembru 2023. organizovalo dodatne javne konsultacije.
Pa šta se onda čekalo ovoliko dugo, ako je Zakon o Vladi neophodan za dalje EU integracije?
Odgovor je jednostavan, čekala se rekonstrukcija Vlade. Jer je bez Zakona o Vladi Spajić mogao da formira golemi kabinet koristeći činjenicu da bez usvojenog zakona o vladi nema propisa koji bi ograničio broj ministarstava i ministara.
Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj prije dvije godine u oktobru najavio Zakon o Vladi. Podsjetio je da je i Knjaževina Crna Gora donijela još 1902. godine Zakon o Knjaževskoj vladi i Državnom savjetu. Nijesu mnoge zemlje tada imale takve propise. Poražavajuće je da Crna Gora, više od 120 godina kasnije, kao moderna država, članica NATO-a, vodeći kandidat za članstvo u EU nije do sada imala niti sada ima zakonsko rješenje koje propisuje način rada Vlade. Danas je Crna Gora jedina država našeg regiona koja nema ovakav zakon.
„Mnoge Vlade su do sada započinjale priču o pripremi ovog zakona, pojedine su započele i određene aktivnosti, ali je ova Vlada preduzela konkretne korake, i kao jedan od najznačajnijih prioriteta postavila rad na ovom zakonskom tekstu“, kazao je svojevremeno ministar Dukaj predstavljajući tekst predloženog zakona.
Prema riječima predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislava Radulovića, Spajić je namjerno dugovlačio donošenje ovog zakona kako bi mogao rekonstruiše Vladu mimo Zakona i pravila.
“Premijer Milojko Spajić namjerno je odugovlačio sa izglasavanjem Zakona o Vladi kako bi mogao mimo tog Zakona da rekonstruiše Vladu, uprkos činjenici da je navedeni Zakon dobio sve preporuke domaće i inostrane stručne javnosti, kao i Udruženja pravnika koji su učestvoali u pisanju istog i NVO sektora”, rekao je Radulović u izjavi za Standard.
Kako kaže Radulović, Zakon o Vladi jasno propisuje broj resora, pa samim tim Spajić ne bi mogao da manipuliše.
Radulovič ističe da je Zakon dobio sve preporuke i da mu je jasno zašto je Spajić otezao sa donošenjem ovog Zakona kako bi mogao nesmetano da formira ovoliki kabinet.
U Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore, objavljenom 21. septembra 2022. jasno je propisano da Vladu čine sljedeći ministri:
1) pravde i ljudskih prava;
2) odbrane;
3) unutrašnjih poslova;
4) finansija;
5) vanjskih poslova;
6) javne uprave;
7) prosvjete i nauke;
8) ekonomije;
9) zdravlja;
10) poljoprivrede i ruralnog razvoja;
11) rada i socijalnog staranja;
12) prostornog planiranja i ekologije;
13) kulture i medija;
14) sporta i mladih
Preporučeno
Sada kad su namireni svi politički apetiti i kada smo dobili rekordni kabinet, ostaje samo da se u Skupštini izglasa Zakon o Vladi i pošalje poruka da se Crna Gora vraća na EU kolosijek i da se ponaša u skladu s evropskim standardima.
