Video
Da bi počela primjena sporazuma, on mora biti izglasan u parlamentima sve tri zemlje. Međutim, više od dvije godine nije ratifikovan ni u jednoj od njih.
Da procesi ratifikacije mogu biti brži pokazuje primjer sporazuma o pristupanju Crne Gore u NATO, koji je u parlamentima tadašnjih 28 članica završen za manje od godinu.
U slučaju pristupanja Sjeverne Makedonije, trebalo je malo više od godinu.
Sporazum je izrađen pod okriljem Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), čije su članice ove tri zemlje.
Međunarodni stručnjak za borbu protiv korupcije Drago Kos i doskorašnji predsjednik Savjeta crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović saglasni su da za primjenu sporazuma nema političke volje.
Kos pojašnjava za Radio Slobodna Evropa da domaći političari propise posmatraju kroz prizmu “Ima li tu mene?”, odnosno da li bi njihovo donošenje moglo da im u jednom trenutku i lično našteti. U slučaju da bi, ti propisi teško dobijaju podršku.
Međutim, poručuje da to neće proći nezapaženo u Evropskoj uniji.
To što primjeni sporazuma nisu posvećene zemlje koje pretenduju članstvu u EU zabrinjava i Radulovića.
“To bi bio jedan veliki korak ka uspostavljanju jednog transparentnog sistema kontrole imovine i bogaćenja funkcionera i na taj način bi se doprinijelo uspostavljanju evropskih standarada u sprečavanju korupcije na visokom nivou”, rekao je Radulović.
Obrazlažući potrebu za ovim sporazumom, u dokumentu RAI se naglašava da “mnogi korumpirani javni funkcioneri troše svoje stvarno bogatstvo u inostranstvu”.
“Kupuju nekretnine, posjeduju kompanije ili polažu novac na inostrane bankovne račune. Relativno je lako sakriti bogatstvo. Funkcioneri ne prijavljuju svoju inostranu imovinu, iako je obavezno u većini, ako ne i u svim sistemima za prijavljivanje imovine”, rekao je Radulović.
Zašto sporazumi nisu ratifikovani?
Crnogorskoj vladi trebalo je više od dvije godine da utvrdi predlog zakona o potvrđivanju ovog sporazuma.
Premijer Dritan Abazović pohvalio je na sjednici Vlade 8. juna svrhu sporazuma.
- Mnogi naši funkcioneri imaju imovinu, pogotovo u Srbiji, za koju se ne zna, koju nikad nisu prijavili. Bilo da se radi o stanovima, bilo da se radi o lokalima, ili postoji neka sumnja da je imaju – rekao je tada Abazović.
Mada je Vlada utvrdila prijedlog zakona, iz Skupštine Crne Gore su kazali za RSE da taj dokument nije dospio u skupštinsku proceduru.
Skupština je sredinom marta raspuštena, što je bio uvod u prijevremene parlamentarne izbore koji su održani11. juna. Novi saziv parlamenta konstituisan je krajem jula.
Iz Vlade Srbije nisu odgovorili na pitanja RSE o sporazumu, a na internet stranici parlamenta nema informacija o ovom dokumentu.
Preporučeno
Iz kabineta predsjednika makedonskog parlamenta Talata Džaferija za RSE su kazali da je sporazum zaglavljen u Komisiji za spoljnu politiku, kojom rukovodi opozicija i “blokira i druge sporazume i odluke”.
