Na osnovu člana 90 stava 4 Ustava i člana 128 stav 5 Poslovnika Skupštine predsjednik države podnio je zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupštine, na kojoj će tačka dnevnog reda biti prijedlog za skraćenje mandata.

ARGUMENTI
U pismu koji je uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović, Đukanović je podsjetio da je 15. i 16. septembra obavio konsulatacije sa predstavnicima DPS-a,

SDP-a, SD-a, Bošnjačke stranke, Albanske alternative, Force, Demokratske unije Albanaca, Demokratske partije i Liberlne partije. Sa druge strane, ukazao je Đukanović, pozivu se nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta, Demokrata, SNP-a i Građanskog pokreta Ura.

Istakao je da nije mogao da prihvati prijedlog da se mandat za sastavljanje vlade povjeri lideru Demosa Miodragu Lekiću, jer smatra da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi.

Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog prijedloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici Ure, SNP-a i CIVIS-a – naveo je Đukanović.

Podsjetio je da su predstavnici tri pobjedničke koalicije prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade učestvovali u konsultativnom procesu i da su uz to priložili i 41 potpis poslanika, a da su uoči konstituisanja Vlade Dritana Abazovića subjekti takođe učestvovali na konsultacijama i nedvosmisleno najavili podršku.

Jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije – naglasio je Đukanović.

Suprotno, Đukanović smatra da ne postoji politička saglasnost o formiranju vlade, a naveo je da tome svjedoči i saopštenje Ure sa sjednice Predsjedništva.

Što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država dodatno bila urušavana – kategoričan je.

OPTIMALNO RJEŠENJE
Na osnovu tih argumenata, razgovora koje je obavio, činjenice da su predstavnici partija ignorisali poziv za konsultacije, ali i neubjedljivog prijedloga koji je i javno doveden u pitanje zaključio je, kako je naveo, da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini Crne Gore za sastav 44. Vlade Crne Gore.

Ocijenio je da je prijedlog za skraćenje mandata Skupštini najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji.

I da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će

omogućiti izbor vlade koja će djelovati u punom kapacitetu – istakao je Đukanović.

Naveo je i da regionalni i globalni kontekst, političko-bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi sa kojima je suočena Crna Gora, zahtijevaju kompetentnu, odgovornu i efikasnu vladu koja će, kako je rekao, danonoćno biti posvećena njihovom rješavanju.

Koristim priliku da podsjetim da je pred svim parlamentarnim partijama i Skupštinom Crne Gore obaveza da se u najkraćem roku izvrši izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, i tako prevaziđe institucionalna kriza u pravosudnom sistemu, što je na liniji ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 i dostizanja željene dinamike u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom – zaključio je Đukanović.

„JASNA PODRŠKA“
Nakon ovakve odluke predsjednika države „stara“ parlamentarna većina u 17 sati juče održala je sastanak, na kojem su, sa danom zakašnjenja u odnosu na ustavni rok, sakupili 41 potpis koji su i uputili Đukanoviću.

Ovim su se stekli uslovi da u skladu sa Ustavom, mandat za sastav sljedeće vlade povjerite Miodragu Lekiću – naveli su.

Od Đukanovića zahtjevaju da povuče zahtjev da se 30. septembra održi sjednica na kojoj će se raspravljati o skraćenju mandata Skupštine, jer smatraju da bi to bilo „bespredmetno“ u situaciji u kojoj Lekić ima podršku 41 poslanika.

Ocijenili su da je utisak Đukanovića da Lekić nema jasnu podršku neispravan.

Ignorisali ste naše obavještenje i javne iskaze svih relevantnih političkih subjekata o davanju podrške Miodragu Lekiću za mandatara nove vlade, instistirajući na potpisnicima podrške, koji nijesu neophodan uslov po Ustavu. Nadamo se da ćete sada ispuniti svoju ustavnu obavezu i omogućiti konsolidaciju društva i rješavanje gorućih problema u Crnoj Gori. Svako suprotno ponašanje od poštovanja Ustava i zakona, smatraćemo pokušajem državnog udara – zaključili su.

Od 2. septembra nekadašnja većina održala je osam sastanaka, ali ni na jednom nijesu uspjeli da se usaglase oko podjele resora, pozicija, niti da, u Ustavom predviđenom roku, obezbijede potpise za prijedlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove vlade. Dodatno, oni se nijesu odazvali ni pozivu Đukanovića za konsultacije.

Umjesto toga, u posljednjem pokušaju da „ubijede“ Đukanovića da Lekić može sastaviti vladu, u ponedjeljak su predsjednika države pismom obavijestili o „verbalnoj“ podršci koju su uspjeli da usaglase.

Pregovori su zakočili zbog zahtjeva GP Ura i SNP-a koji su zahtjevali da im u budućoj vladi pripadne deset resora i sektor bezbjednosti, a nakon što su „nevoljno“ odustali od premijerskog mjesta. Pritisnuti vremenom, njihovi nekadašnji koalicioni partneri, DF i Demokrate pristali su da im ustupe taj broj resora, a sve u cilju postizanja dogovora. Ipak, GP Ura ni to nije bilo dovoljno, pa su, shodno odluci Predsjedništva, odbili da potpišu prijedlog da Lekić bude novi mandatar.

O verbalnoj, uslovnoj podršci obavijestili su i u ponedjeljak na konferenciji za medije, čime su dali utisak da Lekić, ukoliko dobije mandat, možda i neće biti u mogućnosti da sastavi kabinet.

Očekuju naknadno dodjeljivanje mandata
Predstavnici nekadašnje parlamentarne većine obratili su se juče medijima nakon sastanka na kojem su prikupili potpise podrše za prijedlog da Miodrag Lekić bude novi mandatar. Poslanica GP Ura Božena Jelušić obavijestila je da su članovi koalicije „Crno na bijelo“ stavili potpis na „onio što je bilo jasno“.

I formalno smo stavili potpise i sada nas zanima po kojem uzusu Đukanović nije dao povjerenje ljudima koji su rekli da imaju 41 potpis – kazala je Jelušić.

Njen partijski kolega Miloš Konatar podsjetio je da su podršku Lekiću dali Mileta Radovanić i Zoran Mikić, a da je uputio je predsjednik partije Dritan Abazović. Pokušao je i da objasni zašto nije bilo potpisa poslanika Ure u roku određnom Ustavom.

-Insistirali smo na principu da ništa nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno – istakao je Konatar.

Ponovili su, kako kaže, kolegama da kada je u pitanju sektor bezbjednosti, borba protiv kriminala i korupcije i spoljnopolitički kurs Ura ne smije dovoditi u pitanje i žele za to da preuzmu odgovornost.

Sa druge strane, predstavnici DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević ocijenili su da postupak Đukanovića predstavlja pokušaj državnog udara.

Vjerovatno je neko procjenjivao da će doći do sukoba u većini, nije mu pošlo za rukom i želimo da ga pozovemo da povuče prijedlog o skraćenju mandata Skupštini – kazao je Mandić.

Smatra i da je Đukanović prekršio Ustav time što Lekića, kao predsjednika Demosa, nije pozvao na konsultacije.

Najnoviji udarac na parlamentarnu većinu, većinsku volju građana zaustavljen je odgovornim odnosom 41 poslanika koji su poručili da sitne političke igre neće proći. Jedna perfidna podmukla niska politička igra od strane Đukanovića, usmjerena protiv većine osujećena je i mi očekujemo da povjeri mandat Lekiću – istakao je.

Rekao je i da je DF predložio da predsjednica parlamenta raspiše vanredne predsjedničke izbore kako bi „spriječili Đukanovića da donosi neodgovorne odluke poput ove“.

Milan Knežević je ocijenio da je Đukanović ignorisao Ustav i potvrdio da je remetilački faktor u Crnoj Gori.

Lider SNP-a Vladimir Joković pozvao je Đukanovića da povjeri mandat Lekiću i smanji mogučnost eskalacije sukoba.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić potvrdio je da „stara“ većina neće dati podršku inicijativi za skraćenje mandata Skupštine.

Smatra i da Đukanović nije imao bilo kakvih ustavnih smetnji da mandat povjeri Lekiću, a poručio je i da mu je to bila dužnost i obaveza, ali da ,,nije očekivao kosntruktivnost od Đukanovića“.

Zato sam insistirao da se stave potpisi i onemogući neki manevar koji nije u skladu sa Ustavom – istakao je Bečić.

Ocijenio je da su za ovakvu situaciju odgovorni oni koji nijesu htjeli da potpišu prijedlog.

DPS, SD, LP: Odluka Đukanovića najispravnije rješenje
Za razliku od predstavnika „stare“ većine poslanici DPS-a, Liberalne partije i SD-a ocijenili su da je inicijativa za skraćenje mandata Skupštini i izlazak na vanredne izbore najispravnije rješenje.

Crna Gora živi krizu od 30. avgusta, koja je kulminirala prethodnih dana. Imali smo konstituente koji pokušavaju da dođu do neke većine, a nakon sastanka odmah kreću sa napadima jedni na druge. Jasno je da ne postoji funkcionalna većina koja je pokušala da dogovori novu vladu – istakao je portparol DPS-a, poslanik Miloš Nikolić.

Poslanik LP Andrija Popović kazao je Pobjedi da je skraćenje mandata Skupštini u ovom trenutku jedina moguća odluka i „cjelovito, pravedno rješenje“.

Ovo je bio jedini mogući način i vjerujem da će to skraćenje mandata proći i za to je potrebna većina od najmanje 41 poslanika – rekao je Popović.

Poslanik SD-a Damir Šehović ocijenio je da je potez Đukanovića odgovoran.

Izbori su jedino, ali i najpravednije rješenje, za izlazak iz najveće političke krize u kojoj se Crna Gora našla, zahvaljujući nesposobnoj vlasti u protekle dvije godine – napisao je Šehović na Tviteru.

Radulović: Ne postoji mogućnost da predsjednik bilo kome povjeri mandat
Ukoliko inicijativa za skraćenje mandata Skupštini ne dobije potrebnu većinu u parlamentu ne postoji mogućnost organizovanja bilo kakvih novih konsultacija i eventualnog davanja mandata bilo kome, rekao je Pobjedi advokat Veselin Radulović.

On je podsjetio da je u ponedjeljak istakao rok od 30 dana koji je analognom primjenom ustavnih odredbi predsjednik imao da nekome povjeri mandat, a smatra i da pravne praznine koje će se javiti u ovom slučaju nije toliko komplikovano popuniti.

Ukoliko se ne donese odluka o skraćenju mandata Skupštine u tom slučaju bi trebalo primijeniti ustavnu odredbu koja propisuje rok za izbor vlade nakon što predsjednik predloži mandatara – ocijenio je Radulović.

Ta odredba propisuje da mandatar u roku od 90 dana mora da sastavi vladu, kao i da u slučaju da to ne uradi, po sili Ustava, Skupštini prestaje mandat nakon čega je predsjednik države obavezan da raspiše vanredne izbore.

Mislim da bi ta norma trebalo da se primijeni, jer bilo bi čudno, apsurdno, nelogično, a mislim i suprotno Ustavu ako bi ova vlada u tehničkom mandatu i pored svih ovih dešavanja nastavila da vrši dužnost do isteka mandata – naveo je Radulović.

Smatra i da bi Đukanović ušao u zonu kršenja Ustava ukoliko bi sada promijenio odluku i nekome povjerio mandat. Ukazao je da bi u tom slučaju, političke partije, poslanici sa 25 potpisa imali mogućnost da ulože žalbu Ustavnom sudu.

Mogli bi predati inicijativu da Ustavni sud odluči da li je predsjednik povrijedio Ustav, ali i za to bi morali čekati da se oni malo uozbilje i da izaberu sudije Ustavnog suda – naglasio je Radulović.

Mitrić: Đukanović postupio u skladu sa Ustavom
Bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić kazao je u izjavi za CDM da je nesporno da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović postupio u skladu sa Ustavom kada je predložio skraćenje mandata Skupštini Crne Gore i odlučio da ne prihvati predlog da mandatar za sastav Vlade bude Miodrag Lekić. To što su poslanici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. juče potpisali predlog da Lekić bude mandatar je kasno, kako kaže Mitrić, jer je istekao ustavni rok.

Predsjednik Đukanović je nesporno postupio po Ustavu. On je ranije Dritanu Abazoviću kao mandataru poklonio vjeru, jer je imao iza sebe 29 svojih poslanika, a i Abazović je napustio pređašnju koaliciju. Potom se politička i pravna situacija potpuno promijenila, pojasnio je Mitrić.

Profesor Mitrić kaže da mu je neshvatljiv bio ishod pregovora i da je posljednjeg dana roka, 19. septembra, Mandić poslao pismo Đukanoviću sa predlogom za mandatara bez potpisa, već uz načelnu podršku.

On ističe da predstavnici stare parlamentarne većine nisu išli ni na konsultacije o mandataru kod predsjednika države.

I to je ono što je dovelo do toga da je njihov predlog ustavno pravnomanjkav. Đukanović nikako nije imao drugi izbor nakon ovoga što je danas saopštio, zaključio je Mitrić.