Video
Za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju razmatraju se posebne „mape puta“, rekla su za Politico dva visoka zvaničnika Evropske komisije koji rade na nacrtu prijedloga, u okviru nastojanja da se ubrza višedecenijski proces. Oni su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti planova.
Ove četiri zemlje smatraju se predvodnicima u procesu pristupanja EU, ali se i dalje suočavaju sa sporim napretkom i nejasnim rokovima za formalni prijem u članstvo. Iako Brisel već dugo podržava njihove kandidature, mape puta predstavljaju prvi slučaj da će im biti pružene garancije da će, ukoliko nastave sa sprovođenjem ključnih reformi, biti primljene u EU — kao i okvirni rokovi za završetak pregovora.
Mape puta će preciznije pokazati šta se očekuje od svake zemlje kandidata, rekao je jedan od zvaničnika, ali će istovremeno stvoriti i obaveze za postojeće članice, koje moraju dati saglasnost da proces napreduje.
Planovi će takođe sadržati okvirne rokove za završetak grupa reformi, poznatih kao pregovarački „klasteri“, što predstavlja važne prekretnice na putu ka članstvu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je tokom svog govora o stanju Unije početkom septembra ciljanu podršku zemljama kandidatima „koje su ostvarile najveći napredak“.
Međutim, druge zemlje kandidati koje su u ranijoj fazi procesa, poput Kosova, Sjeverne Makedonije, i Bosne i Hercegovine, u ovoj fazi neće dobiti mape puta, potvrdili su zvaničnici.
Isto važi i za Gruziju, Tursku i Srbiju, čije su kandidature praktično zastale zbog zabrinutosti u vezi sa nazadovanjem u oblasti demokratije i pravosuđa.
Portparol Komisije potvrdio je da će nove mape puta „obezbijediti put ka završetku pristupnih pregovora. One će utvrditi jasnu listu prioriteta: rokove i rezultate koje treba ostvariti kako bi najnapredniji kandidati završili neophodne reforme“.
Lideri EU sve više gledaju ka drugim demokratijama koje podržavaju trgovinu, posebno u svom susjedstvu, u vrijeme tenzija sa partnerima poput SAD-a, neprijateljskih poteza Kine i prijetnji iz Rusije.
Zvaničnici su zabrinuti da proces pridruživanja EU traje predugo, zbog čega bi buduće članice mogle postati razočarane ili izložene pritisku rivala da odustanu od članstva.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se posebna politika EU prema zemljama prije članstva („pre-enlargement“) takođe mijenja.
Zvaničnici smatraju da kandidatima treba ponuditi bolji put ka „postepenoj integraciji“ u EU, kroz koji bi se ekonomske koristi i pristup zajedničkim projektima koristili kao nagrada za ostvareni napredak.
Tu reviziju politike, koju vodi bliski savjetnik Ursule von der Leyen, Alexandre Adam, najvišim zvaničnicima trebalo bi predstaviti 6. oktobra. Cilj je da zemlje kandidati ostanu na putu ka EU dok njihovi zahtjevi za članstvo prolaze kroz proces.
“Proširenje … ostaje geopolitički imperativ. Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme“, navodi se u nacrtu dokumenta o reviziji politike, koji je Politico dobio na uvid.
“Zemlje kandidati moraju završiti rigorozan proces zasnovan na zaslugama i sprovesti dalekosežne i trajne reforme. To vrijeme treba u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i produbila postepena integracija u oblastima od zajedničkog interesa.“
U okviru te revizije, von der Leyen i komesarka za proširenje Marta Kos predložiće promjene u unutrašnjem funkcionisanju EU kako bi se osiguralo da postoje mehanizmi zaštite koji bi spriječili nove članice da poremete ključne politike ili odustanu od svojih obaveza.
Izmjene bi mogle uključivati vanredne klauzule i prelazne periode prije nego što se novim članicama u potpunosti dodijele određena prava koja proizlaze iz članstva.
“Revizije politika pokazuju da Unija može prihvatiti veći broj članica kroz ciljane prilagodbe, uglavnom u okviru postojećeg Ugovora“, navodi se u nacrtu, uz ocjenu da nije potrebno mijenjati osnovne ugovore EU kako bi se otklonile zabrinutosti u vezi sa proširenjem.
Glavni gradovi država članica oprezni su kada je riječ o prijemu novih članica, od kojih neke imaju svega nekoliko decenija demokratskog upravljanja. Posebno se navodi primjer nazadovanja Mađarske u oblasti vladavine prava, za vrijeme bivšeg premijera Viktora Orbána, kao i korišćenja prava veta za blokiranje ključnih politika, poput sankcija Rusiji i podrške Ukrajini.
Za napredovanje zemlje kandidata kroz proces pristupanja EU potrebna je jednoglasna podrška postojećih članica.
Nacionalni lideri će tokom dvodnevnog samita u Briselu, koji će biti održan od 15. oktobra, razmatrati kako i kojom brzinom nove članice mogu biti primljene u EU. Komisija će od njih, zauzvrat, tražiti političku podršku za ubrzavanje procesa.
Evropski savjet će održati „stratešku diskusiju o proširenju i unutrašnjim reformama“, kako se navodi u nacrtu dnevnog reda.
Kos je ranije ovog mjeseca rekla za Politico da se nada da će predložene promjene i razgovori sa liderima dovesti do „jeseni proširenja“, nakon godina sporijeg napretka.
Von der Leyen će ove sedmice otputovati na Zapadni Balkan na razgovore sa liderima Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Preporučeno
Međutim, preskočiće Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, koje se obje nalaze usred nacionalnih izbora.
