Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, iskoristi kao pokusni kunić, piše POLITICO.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za POLITICO da vodi razgovore o tome kako bi to sve izgledalo sa EU i zemljama članicama, a o tome je, kaže, bilo riječi i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini ove godine.

Dugoročne zaštitne mjere

Komisija želi uvesti „dugoročne zaštitne mjere“ u pristupni ugovor Crne Gore kako bi osigurala da blok može reagovati ako mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Evropske komisije za POLITICO.

Zvaničniku je, kako se navodi, data anonimnost da govori o osjetljivim pregovorima.

“Ovo će biti ugovor koji će definisati buduće ugovore o pristupanju”, rekao je zvaničnik EU.

Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori da se pridruži EU, podsjeća POLITICO. Ukrajina se zalaže za članstvo u EU 2027. godine kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, a Island će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU.

Milatović je za briselski POLITICO kazao da ipak „niko zapravo ne zna“ kako će tekst ugovora na kraju izgledati.

“Podgorica čeka da Komisija dostavi više informacija”, dodao je.

Debata u sjedištu Komisije u Berlaymontu vodi se o tome koje su „lekcije koje smo naučili iz proširenja 2004. godine“, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na trenutak kada su se Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pridružile bloku.

“Da li naša Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne ba”,  dodao je.

Mađarska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU. Budimpešta pod Viktorom Orbanom bila je trn u oku bloka i prošlog mjeseca je blokirala 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i 90 milijardi eura za Kijev.

Prioritet Komisije je sada osigurati da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0.

Ugovor o pristupanju Crne Gore – efektivno pravila prema kojima zemlje pristupaju EU – izradiće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih zemalja članica EU.

Radna grupa za par sedmica?

Portparol kiparskog predsjedništva odbio je reći kada će radna grupa biti formirana. Ali je zvaničnik Komisije rekao za POLITICO da će to biti u roku od “nekoliko sedmica”, a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se to očekuje ovog mjeseca.

Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je za POLITICO da se Komisija “trenutno nalazi u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”, bez navođenja vremenskog okvira.

Francuska se jedino protivi, rekao je jedan od diplomata.

Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, rekao je za POLITICO još jedan visoki diplomata EU.

“Svi pokušavaju uvjeriti Francusku da se složi s tim”, rekao je treći diplomata.

Pitanje veta

Malo je jasno o tome kakav će oblik imati zaštitne mjere EU.

“Kruže neke ideje, ali niko nije došao sa konkretnim prijedlogom”, rekao je za POLITICO evropski diplomata koji je učestvovao u diskusijama.

Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Druga tema razgovora iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebale ostati na snazi.

Postojale su zaštitne klauzule za zemlje koje su se pridružile 2004. godine, o temama kao što je neuspjeh u implementaciji pravila unutrašnjeg tržišta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile baš robusne, rekao je diplomata.

Jedina crvena linija za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa, rekao je crnogorski zvaničnik za POLITICO.

Podgorica nema ništa protiv ako joj EU nametne druge zaštitne mjere, ali ne bi željela odustati od svog glasa za stolom donošenja odluka.

Na večeri u srijedu u Briselu, održanoj između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjoerna Seiberta, razgovaralo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo zemalja kandidata putem procesa nazvanog “obrnuto proširenje” – dodjeljivanje članstva u EU s ograničenim privilegijama i pravom glasa – snažno je odbijen, prema riječima trojice diplomata EU.

Domaći sukobi

Čitav proces zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti svoj ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti mnogo zakona kako bi se uskladila s pravilima EU, podsjeća POLITICO.

Ali, munjevito brz tempo reformi uzrokuje određene unutrašnje političke sukobe. Prošlog mjeseca, crnogorski predsjednik kritikovao je poslanike zbog usvajanja zakona bez pravilnog čitanja ili rasprave o njima, u početku odbijajući da ih potpiše.

“Nije evropski standard da u osnovi samo podignete ruku i dobijete platu”, rekao je Milatović za POLITICO, dodajući da čak i ako je zakonodavstvo neophodno za pridruživanje EU, zakonodavci bi ipak trebali voditi računa.

“Istina je da Crna Gora efektivno prepušta svoju demokratiju Briselu”, rekao je drugi evropski diplomata.

“Ali ona nema izbora ako želi da se pridruži EU do 2028”, dodao je.

Uprkos tempu kojim Crna Gora napreduje, veliko je pitanje da li se može pridružiti do 2028. godine, podsjeća POLITICO.

Podgorica ima još 20 od 33 pristupna poglavlja za zatvoriti i planira zatvoriti sledeće – Poglavlje 21, o transevropskim mrežama – u martu, rekao je crnogorski zvaničnik.

Očekuje se da će još četiri biti zatvorena u junu. To bi joj dalo šest mjeseci da ostvari svoj cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, kada bi svih 27 sadašnjih zemalja EU – uključujući Mađarsku – trebalo da ratifikuje njeno članstvo, što je samo po sebi dugotrajan proces.

Zvaničnik Komisije potvrdio je da je ambiciozni cilj članstva Crne Gore “tehnički moguć”, posebno uz čvrstu posvećenost Podgorice.

“Ali postoji politika, a postoji i život”, rekao je zvaničnik.

Milatović se složio da je pred državom veliki zadatak.

“Nije tako lako završiti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci”, rekao je crnogorski predsjednik.

“I tu zaista moramo raditi čak i više nego što se sada radi”, naveo je Milatović.