Video
Klauzula balansa značila bi zaustavljanje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, a sagovornica Pobjede takvu mogućnost naslućuje zbog sadržaja saopštenja šefice Delegacije EU u Podgorici Oane Kristine Pope koja je prije nekoliko dana upozorila na mogućnost nazadovanja naše zemlje u pravosuđu, reagujući na najave nove vlasti da će srušiti dva zakona donešena pod „budnim okom“ evropskih partnera.
Posljedice
– Predloženim izmjenama zakona o državnom tužilastvu evidentno je da je dovedena u pitanje Ustavom garantovana samostalnost tog organa, koja je upravo važećim zakonom obezbijeđena kroz sastav Tužilačkog savjeta – objašnjava Laković-Drašković.
Prijedlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kojim će biti srušen Zakon o Specijalnom tužilaštvu, iako mimo promjene imena ove institucije nema značajnijih izmjena, može dovesti do nesagledivih posljedica, ukazuje naša sagovornica. Stupanjem novog zakona na snagu, kaže ona, glavnom specijalnom i ostalim tužiocima prestaje madat, a to znači da će ovo tužilaštvo na neko vrijeme stati sa radom.
Istog scenarija pribojava se i član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prof. dr Velimir Rakočević.
– Apsurdno zvuči, ali se nameće zaključak da od rješenja koje predviđa da odmah po usvajanju zakona specijalni tužioci i članovi Tužilačkog savjeta prestaju sa radom najviše koristi će imati nosioci kriminalnih aktivnosti iz prostog razloga što će do izbora tužilaca za organizovani kriminal i korupciju imati više nego dovoljno vremena da pojačaju kriminalnu aktivnost, da se konsoliduju, uklone tragove i slično – naglašava on.
Očigledno, smatra Rakočević, cilj ovih promjena nije poboljšanje normativne osnove za efikasniji krivični postupak, „već vrlo jasna namjera da se što prije uklone svi oni koji nijesu po volji nove većine“.
Oštre reakcije Brisela na najavu izmjena dva zakona uslijedile su nakon tekstova Pobjede u kojima je ukazano na cilj, ali i posljedice rušenja ovih dokumenata. Prva je reagovala portparolka EK Ana Pisonero koja je za naš portal bila kategorična da „Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji treba da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa“, uz upozorenje da može biti ugrožen „ukupni tempo pregovora Crne Gore sa Unijom“.
Laković-Drašković nema dilemu da vladajuća većina u našoj zemlji ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da „otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ“.
– Predlaže se da se u Tužilačkom savjetu poveća broj uglednih pravnika koje će birati Skupština prostom većinom, nauštrb državnih tužilaca koji po važećem zakonu čine većinu. Kroz ovaj prijedlog nova većina ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce, utvrđuje njihov prestanak funkcije i druge Ustavom utvrđene poslove. Otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ. To nije u skladu sa stavom i mišljenjem Venecijanske komisije, a ako se ovo rješenje usvoji uvjerena sam da će se naći i u narednom izvještaju Evropske komisije i mnogim drugim izvještajima naših međunarodnih partnera koji prate napredak u reformi pravosuđa Crne Gore – kaže ona.
Upozorava i na odredbu da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca može biti i osoba koja ne radi kao državni tužilac, bez sprovedene bilo kakve procedure izbora.
– Ukoliko bi se takvo rješenje usvojilo, sigurna sam da će ići na ocjenu ustavnosti. Ustavom je definisano da se vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom u Skupštini, pa se postavlja pitanje koja uporedna iskustva su koristili predlagači kod zakonskog rješenja da za vršioca dužnosti Tužilački savjet može „odrediti“ lice koje ne vrši funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu – objasnila je naša sagovornica.
Zabrinuta je i za status aktuelnih specijalnih tužilaca, jer, kako objašnjava, s obzirom na to da će ostati neraspoređeni i da ih Tužilački savjet, bez njihove saglasnosti, može rasporediti u Berane, Rožaje, Herceg Novi, Ulcinj ili neki drugi grad, uz činjenicu da su većina njih porodični ljudi, jasna je intencija zakonopisca.
Politika
Rakočević je siguran da predložena rješenja nijesu održiva.
– Oni kao da su zaboravili da državnotužilačka organizacija nije dio izvršne vlasti, niti je organ uprave. Očigledno ne shvataju da je državno tužilaštvo zastupnik pravde, a ne partikularnih političkih interesa. Shodno ovim prijedlozima zakona, politika preuzima kontrolu nad tužilaštvom i zbog toga predložena rješenja nijesu održiva – kategoričan je on.
Predlagači zakona, prema riječima Laković-Drašković, prekršili su član 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji podrazumijeva saradnju Crne Gore i Evropske unije u postepenom preuzimanju propisa i evropske prakse.
– Narušivši osnovne principe pregovaranja, direktno su zašli u zonu privremenih mjerila 27 iz poglavlja 24 koje se odnosi na uspostavljanje Specijalnog državnog tužilaštva, kao i mjerila br. 3 iz pregovaračkog poglavlja 23, koje je od strane Evropske komisije ocijenjeno kao realizovano. Mjerilo 3 glasi: „Crna Gora sprovodi ustavne promjene u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima i najboljim praksama. Shodno tome, Crna Gora usvaja sekundarno zakonodavstvo“ – podsjetila je ona.
Postavlja se pitanje, kaže bivša šefica za pregovaračka poglavlja 23 i 24, da li je u pitanju nepoznavanje integracionog procesa ili se zakoni predlažu „zbog želje za smjenom određenih personalnih rješenja, usljed nemogućnosti vladajuće većine da primjenom postojećeg okvira izvrši željene reforme“.
– Ili je, možda, odgovor upravo u ekspozeu premijera u kojem se navodi: „Nećemo beskonačno licitirati kada ćemo ući u EU, već je naš zadatak da za četiri godine ispunimo 80 odsto zahtjeva koji proizilaze iz pojedinačnih poglavlja koja nijesmo zatvorili“… Ovo je jasna poruka kako građanima tako i EU da cilj ove Vlade nije integracija 2025, u skladu sa perspektivom proširenja navedenom u Strategiji proširenja za Zapadni Balkan – dodaje ona.
Naša sagovornica se nada da će predlagači nakon intervencije Evropske komisije povući prijedloge zakona, jer ukoliko to ne učine, upozorava, Crna Gora može lako skrenuti sa ključnog spoljnopolitičkog prioriteta, a to je članstvo u EU.
– Predstavnici EK javno su podsjećali članove aktuelne Vlade o potrebi da se svi zakonodavni izazovi rješavaju kroz redovne konsultacije sa svim relevantnim akterima, međutim aktuelna vlast je nastavila da zaobilazi jasne procedure i ne konsultujući naše evropske partnere, koristeći prečice, predlaže zakone. U posljednjem saopštenju šefica Delegacije EU u Podgorici upozorila je na mogućnost nazadovanja u pravosuđu, što ukazuje da ukoliko se ova zakonska rješenja usvoje vrlo vjerovatno će Evropska komisija početi da razgovara o formalnom aktiviranju klauzule balansa – smatra Laković-Drašković.
Usaglašavanje
Zbog svega, naša sagovornica očekuje da će predlagači povući prijedloge zakona, a resorno ministarstvo nastaviti sa implementacijom preporuka iz izvještaja Evropske komisije i ostalih međunarodnih partnera koji prate stanje u pravosuđu.
– Očekujem da će ubuduće prilikom prijedloga zakona, ne slijedeći svoju dosadašnju praksu, sprovoditi propisane nacionalne procedure i dostavljati prijedloge zakona Evropskoj komisiji i Venecijanskoj komisiji, te na taj način nastaviti sa dobrom saradnjom u pogledu izrade zakona sa našim evropskim partnerima koju je njegovala prethodna Vlada. Samo tako ćemo dobiti kvalitetne zakone, a time i suzbiti potencijalnu nenadoknadivu štetu po građane koju bi proizvelo donošenje navedenih, rekla bih eksperimentalnih zakona – ističe ona.
Podsjeća da je sveobuhvatnom reformom pravosudnog sistema u Crnoj Gori prethodna Vlada stvorila kvalitetan normativni okvir za uspostavljanje jedinstvenog, transparentnog i na zaslugama zasnovanog sistema izbora nosilaca pravosudnih funkcija na nacionalnom nivou.
– Svi zakoni su rađeni uz veoma zahtjevne procedure koje su uključivale ne samo nacionalne eksperte, predstavnike civilnog društva, već i međunarodne stručnjake iz oblasti organizacije pravosuđa, a nakon toga i intenzivnu komunikaciju sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom, što je rezultiralo visokim stepenom harmonizovanog zakonodavnog okvira sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti – naglasila je bivša pomoćnica ministra pravde.
Da je Vlada dovedena pred „svršen čin“ i da mora da se riješi glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, jer je to uslov podrške Demokratskog fronta, a o čemu je pisala Pobjeda, na neki način potvrdio je u subotu potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
Na pitanje novinara da li će vlast odustati od izmjene tužilačkih zakona i da li usvajanjem tih zakona može doći do nazadovanja na putu ka Evropskoj uniji, Abazović je kratko kazao da Vlada nije predložila zakone.
– Vlada je obavezna da dostavi mišljenje. Ministar pravde će dostaviti svoje mišljenje i ja mislim da će to biti potpuno kompatibilno sa onim što je dobra međunarodna praksa i uz konsultacije sa Evropskom komisijom i tu se, čini mi se, generalno naše nadležnosti završavaju – prenijeli su mediji Abazovićevu izjavu, koji je naglasio i da u Vladi ne misle da glavni specijalni tužilac svoj posao radi dobro.
Pobjeda je prošle sedmice objasnila da je upravo zbog očekivanih kritika međunarodnih partnera odlučeno da zakoni, koji su pisani u Ministarstvu pravde, ipak budu procesuirani Skupštini iz poslaničkih klubova nove parlamentarne većine. Na taj način prebacili su odgovornost za pravno nasilje i rušenje sistema tužilaštva sa Vlade na parlament.
Što će biti sa predmetima
Marijana Laković-Drašković upozorava da, za slučaj da se prijedlozi zakona usvoje, može doći do ozbiljnih problema, kako u sudskim procesima u predmetima koje vodi Specijalno tužilaštvo, tako i u slučajevima istraga.
– U tranzicionom periodu, do popunjavanja tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, postavlja se pitanje da li to znači da će se potpuno obustaviti suđenja u specijalnim predmetima, dok se novi državni tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva ne uputi u predmet. Situacija je još gora kada se radi o istražnim predmetima gdje tužioci svakodnevno sprovode novu istražnu radnju (saslušavaju, vrše pretrese i slično). Veliki je broj pritvorskih predmeta, pritvori teku, rokovi prolaze, a novi tužilac ne može da zna dokle se stiglo u istrazi. Ovdje je u pitanju eventualni nastanak štete koja se ne može nadoknaditi, jer se daje prostor kriminalnim organizacijama da se organizuju (prikriju, sakriju tragove, dokaze…) – objašnjava ona.
Udar na nezavisnost tužilaštva
Prof. dr Velimir Rakočević je kategoričan da je prijedlog izmjena dva zakona kojima se reguliše rad tužilačke organizacije udar na nezavisnost tužilaštva.
– Jedan od ključnih nedostataka ovih prijedloga je to što državno tužilaštvo više neće biti zaštićeno od uticaja politike i neće moći slobodno i samostalno da vrši svoje dužnosti. Nova većina je srušila sve do sada uspostavljene garancije za vršenje funkcija državnih tužilaca bez uticaja sa strane – ističe on.
Da su makar i letimično konsultovali evropske standarde u ovoj oblasti, kaže Rakočević, vidjeli bi da je uvođenje nezavisnog tužilaštva odavno postalo neupitni standard u EU.
Preporučeno
– Da budem precizan, ova rješenja direktno ugrožavaju funkcionalnu nezavisnost tužilaštva kao ključnog uslova vladavine prava. U brojnim odlukama Evropskog suda za ljudska prava se kao imperativ ističe nezavisno djelovanje državnih tužilaca i ono mora biti zaštićeno od uticaja zakonodavne i izvršne vlasti. Uostalom, to je bio uspostavljeni standard u našoj državi koji umjesto da dograđuje ruši aktuelna vlast – zaključio je on.
