Za Zirojevića je jasno o čemu se radi po pitanju zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Kako kaže jasno je da je parlamentarna većina, tj. Vlada kao predlagač primarno predložila jedno nakaradno zakonsko rješenje kojim se direktoru Agencije daje veoma mnogo ovlašćenja koja se njemu ne bi smjela dati.

” U principu on sam može da procijeni koga će Agencija da prati i prisluškuje: uređaje, društvene mreže, elektronske komunikacije, postavljanje opreme za praćenje, za tajni nadzor u objektima u kojima lice boravi, kamere i mikrofone, da pojednostavim”, kaže Zirojević.

Zirojević kao problem Zakona o ANB-u ističe i davanje jednog posebnog ovlašćenja direktoru, da za one službenike koji ispune određeni broj godina radnog staža i starosti, on može po sopstvenom nahođenju da ih pošalje u penziju.

Prema pisanju Portala TV E aktuelni direktor ANB Ivica Janović, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike.

Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?!

Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi. 

I drugi mediji navode da već postoje podaci da 157 službenika ima preko 30 godina penzijskog staža, a preko 125 njih ima više od 50 godina života.

Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja.

Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije.

Sistematizacija je, prema pisanju medija, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini.

PARLAMENTARNA VEĆINA DOBILA JASNO UPOZORENJE EVROPSKE KOMISIJE

Zirojević za Standard kaže da ima još dosta manjkavosti ovog zakona.

“Opozicionim djelovanjem na prvoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, koja se ticala ovog zakona, uspjeli smo da jedan dio tih manjkavosti otklonimo kroz amandmane predlagača, tj. Vlade, koji su bili nakaradni, koje smo, vjerujte, ne prvi put otkad sam ja u parlamentu, a tu sam nekih sedam godina, što kao sekretar kluba poslanika, što kao poslanik, dobili suprotno poslovničkoj obavezi, tj. bez obrazloženja”, kaže Zirojević.

On dodaje da su nakon toga dobili neka obrazloženja koja ne bi komentarisao, a tiču se da je više amandmana koji se tiču različitih članova obrazloženo u jednom istom obrazloženju i tako dalje.

“Imamo činjenicu da nije bilo javne rasprave. Imamo činjenicu da, izuzev nas iz opozicije, nevladin sektor poziva da se odgodi usvajanje ovog zakona. Imamo činjenicu, jasan stav Evropske komisije, koji kaže: ‘Ne usvajajte ovo zakonsko rješenje dok ga temeljno ne pregledamo i ne izjasnimo se o njemu.’”, kaže Zirojević i dodaje da je to jasno upozorenje parlamentarnoj većini da to ne rade, koja i dalje insistira da se ovo i ovakvo zakonsko rješenje usvoji.

Prema riječima Zirojevića sasvim je jasno da oni insistiraju na tome da će ovo zakonsko rješenje doživjeti istu sudbinu kao zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, istu sudbinu predviđamo i izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

“Čini mi se da ponašanje parlamentarne većine povodom stava i zahtjeva Evropske komisije samo govori u prilog tome da se oni zalažu za evropski put Crne Gore samo deklarativno, a ne suštinski, i da suštinski rade suprotno tome”, kaže Zirojević.

Za Zirojevića usvajanje ovog zakonskog rješenja, ovako kako jeste, može biti potencijalna prepreka na našem evropskom putu.

“I da ova tri zakonska rješenja – javna okupljanja i javne priredbe, Agencija za nacionalnu bezbjednost i unutrašnji poslovi – predstavljaju jedan komplet rješenja kojima se Crna Gora pokušava pretvoriti u policijsku državu i kojima će se građankama i građanima Crne Gore ukinuti pravo na privatnost i na protestovanje.“zaključio je Zirojević.

AMANDMANI VLADE NA SPORNE ČLANOVE ZAKONA O ANB-U

U fokusu predloženih amandmana Vlade koja je reagovala na najviše osporavane tačke ovog zakona 12., 13., 15., i 21. su dodatna preciziranja i izmjene koje se odnose na postupke nadzora i prikupljanja podataka, pristup bazama podataka drugih organa, kao i organizacione promjene unutar same Agencije.

Amandman 1 predviđa da ANB može elektronski pristupati evidencijama i bazama podataka koje vode državni organi i pravna lica, ali isključivo na osnovu pisanog sporazuma sa starješinom nadležnog organa i uz prethodno pribavljeno mišljenje organa za zaštitu tajnih i ličnih podataka.

Amandmani 2 do 7 detaljno regulišu nadzor nad elektronskim i poštanskim komunikacijama, uključujući podatke o lokaciji korisnika, neuspjelim pokušajima uspostavljanja komunikacije i međunarodnim vezama. Nadzor će se, po prijedlogu Vlade, sprovoditi na osnovu pisanog naloga direktora Agencije, a u određenim slučajevima, uz odobrenje predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća sudija.

Takođe, precizirani su uslovi pod kojima se ti nadzori mogu proširiti ili produžiti, pri čemu je maksimalno trajanje svakog vida nadzora ograničeno na 24 mjeseca, uz periodično produžavanje od po šest mjeseci.

Amandman 8 predviđa mogućnost zasnivanja radnog odnosa u ANB-u bez prethodnog javnog oglašavanja. Ova odredba se odnosi na radna mjesta koja će biti definisana aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dok će odluku o zapošljavanju donositi direktor Agencije.

CIVILNI SEKTOR: ZAKON O ANB-U PREDSTAVLJA NAJVEĆI RIZIK ZA LJUDSKA PRAVA, NE USVAJATI GA NA PREPAD

Nevladine organizacije, među kojima su Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut alternativa i druge, oštro su reagovale tražeći hitno povlačenje zakona dok ne prođe nezavisnu evropsku analizu. Izvršna direktorka HRA, Tea Gorjanc-Prelević, ranije je upozorila da se zakonom stvara „opasna mogućnost zloupotreba, jer se nadzor može sprovoditi bez dovoljno čvrstih pravnih i institucionalnih ograničenja“.

Gorjanc Prelević navela je da je više od 20 NVO ukazalo da ovaj zakon treba povući i uputiti na javnu raspravu.

Ova vrsta zakona je, ocjenjuje ona, najveći rizik za ljudska prava i ne zazlužuje da se predlaže na prepad i usvajaju za par dana.

“Ako ste pet godina radili na ovom zakonu, sačekajte još koji mjesec i morate sačekati mišljenje međunarodnih partnera CG“, dodaje Gorjanc-Prelević.

“Mi tražimo da se sa dobrim razlozima da se ovaj predlog zakona povuče iz procedure, da se uputi na javnu raspravu i da Vlada pokaže demokratski kapacitet, koji se od nje očekuje na putu ka EU. Podsjetit ću, ovaj predlog zakona tiče se ljudskih prava, čije poštovanje Crna Gora da bi ušla u EU u okviru poglavlja 23 mora da osigura na nivou EU o ljudskim pravima i još više standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava Ono što želim da naglasim ovdje, mislim što nije dovoljno jasno i čak ne vidim ni dovoljnu podršku, moram da kažem, i poslanika opozicije.

Evropska komisija je 29. jula, na upit medija, poručila da pažljivo prati dešavanja u sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori. Portparol Gijom Mersije pozvao je Vladu da omogući temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja prije daljeg postupanja. Dodao je da EU očekuje da Crna Gora „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“.