Video
Ta obaveza proizilazi iz Zakona o državnoj imovini (ZDI) iz 2009. godine kojim je predviđena izrada softverskog rješenja jedinstvene baze podataka o državnoj imovini, a DRI je u reviziji iz juna 2019. ukazala da se, u tom momentu, kasni deset godina.
U izvještaju tadašnjeg ministra finansija Darka Radunovića sa početka 2020. godine i direktora tadašnje Uprave za imovinu (UZI) Blaža Šaranovića s kraja 2019, koja je međuvremenu spojena sa Upravom za nekretnine u UKDI, najavljeno je da bi ovo softversko rješenje u produkciju trebalo da bude pušteno u martu 2021. godine. Da izvještaj o realizaciji ove preporuke, odnosno informacija da je registar imovine uspostavljen, nije stizao u DRI, potvrdio je senator dr Branislav Radulović, koji je i rukovodio revizijom.
– Subjekat revizije Uprava za katastar i državnu imovinu u 2022. godini nije službeno informisala DRI o preduzetim aktivnostima na uspostavi Registra državne nepokretne imovine, odnosno uspostavi i puštanju u funkciju jedinstvene elektronske baze podataka, koja bi morala biti javna i dostupna, u formi i sadržaju na način utvrđen članom 47. ZDI – kazao je Pobjedi Radulović.
Dodao je da im se nakon izvještaja tadašnje UZI i Ministarstva finansija (MF), koje je takođe bilo subjekat revizije, nijedan od ovih organa, po ovom pitanju, nije zvanično obraćao.
– Cijeneći značaj ovog pitanja i činjenicu da već duže Crna Gora nije imala, ili moguće još nema adekvatan i cjelovit elektronski sistem evidencije državne imovine u formi elektronskog registra nepokretnosti, kako to predviđa čl. 46 ZDI, nadležni sektor će Senatu DRI predložiti da se ova revizija ponovi u narednom revizorskom ciklusu – najavio je Radulović.
Bez odgovora
U tadašnjim izvještajima ovih organa navedeno je da je 2020. godina trebalo da bude testna, te da je aplikacija ARS nabavljena 2014. godine za 200 hiljada eura, zastarjela što je iziskivalo dodatne troškove. Od prethodne garniture MF, krajem 2020. godine, nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor u kojoj je fazi ova aplikacija ni da li će biti puštena u produkciju u planiranom roku, kako je najavljivalo bivše rukovodstvo. Odgovore nijesmo dobili ni od aktuelnog MF niti su nam poslali traženi izvještaj o završenom popisu, već su nas uputili na UKDI kao nadležan organ, iako je pod njihovom ingerencijom. Iz UKDI nam je rečeno da ćemo odgovore na pitanja dobiti u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Tako u roku od 15 dana očekujemo da saznamo da li je ova institucija obavijestila DRI o realizaciji preporuke, da li je registar pušten u funkciju i javno dostupan, ko su bili članovi popisne komisije te na koji način je popis državne imovine sproveden.
Revizija iz 2019.
Prema tadašnjem nalazu DRI, UZI nije obezbijedila da svi organi dostave potrebne podatke, a nije sprovedeno ni razgraničenje državne i opštinske imovine, iako je zaključak Vlade iz 2016. obavezivao MF na to. Nijesu urađene ni interne procedure za evidenciju imovine, niti su inspekcijski i interni revizori u institucijama sprovodili kontrolu. Nijesu adekvatno kontrolisali ni realizaciju ugovora sa beogradskim Atos ITSS koji se jedini javio na tender za izradu aplikacije i kojoj je isplaćena naknada. Nije izmijenjeno više uredbi i pravilnika koji regulišu ovo pitanje, a DRI je utvrdila da zbog nepropisnog popisa državni organi nemaju tačnu evidenciju, niti znaju vrijednost imovine kojom upravljaju.
Preporučeno
– To za posljedicu ima činjenicu da postojeća objedinjena evidencija imovine koju vodi Uprava za imovinu nije tačna – tadašnji je zaključak DRI-ja.
