To su neke od poruka koje su predstavnici EU iznijeli na jučerašnjem, 24. sastanku Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), održanom u crnogorskom parlamentu.

Šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler rekao je da se pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (u zetskom naselju Botun prim. aut.) doživljava kao nacionalno zdravstveno pitanje, navodeći da ga treba riješiti. Mještani Botuna protive se izgradnji kolektora u njihovom naselju. Unija je za taj projekat obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava.

“To pitanje je najvažnije, jer polovina države živi u glavnom gradu. Mislim da je to pitanje nacionalnog interesa. Taj projekat ima veliku podršku EU. Donedavno je to bio naš najveći grant, imali smo novac evropskih poreskih obveznika u tome, i mislim da je odgovornost i na crnogorskim, ali i evropskim građanima da se taj novac ne upropasti”, poručio je Satler.

On je kazao da je bitno da vlasti realizuju nekoliko stvari, dodajući da je u vezi s prvom – popune upražnjenih sudijskih funkcija u Ustavnom sudu – čuo poruke koje govore da bi to pitanje trebalo da bude riješeno u oktobru. Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da trenutno ima četvoro od sedam sudija.

Među stvarima koje treba obaviti su, naveo je Satler, imenovanja u Sudskom i Tužilačkom savjetu, te izbor viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke.

“To će biti nešto što je prilično hitno da bi se popunila ta mjesta”, ocijenio je on.

Šef Delegacije EU saopštio je da, osim toga, treba sprovesti u djelo i preporuke Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Time bi se, prema njegovim riječima, izbjegli problemi kad je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda.

“Čujem da će naredne sedmice ta radna grupa (Radni tim za izradu izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu) imati prvi sastanak, da radi na implementaciji tih preporuka”, rekao je Satler.

On je izjavio da je posvećenost Evropske unije proširenju ostala ista, i da je jedan od najvažnijih strateških prioriteta te zajednice.

“EU želi da njeni partneri sa Zapadnog Balkana iskoriste ovu mogućnost jer vaš uspjeh, na kraju krajeva, jeste naš uspjeh”, kazao je Satler.

On je dodao da je dobra vijest da postoji napredak na putu Crne Gore ka EU.

“Crna Gora ostaje na poziciji da prednjači u ovom procesu. Što ste bliže, teret je veći. Jako sam zadovoljan onim što ste do sada postigli. Prošla godina je upotrijebljena veoma produktivno”, zaključio je Satler.

Ambasadorka Danske u Crnoj Gori Pernile Deler Kardel, čija zemlja predsjedava Savjetom EU, istakla je da je proširenje najbolja odbrana EU, te da donosi stabilnost tamo gdje postoji ranjivost.

“Sad nije trenutak da se uspori. U međuvremenu, rastu nesigurnost, korupcija, još neko ko se miješa, ko narušava vaše napore, a potrebno je usvojiti i važne zakone u oblasti životne sredine. Vlada Crne Gore treba da pojača napore da riješi sve ove preostale stvari i da se naročito posveti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštiti ljudskih prava, temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i medija”, poručila je ona.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, ocijenio je da su vladavina prava i Ustavni sud pitanja koja treba vrlo brzo riješiti. Istakao je da je izazovno i pitanje životne sredine, navodeći da treba izgraditi kolektor i da ne treba dozvoliti da se uložen novac ne iskoristi.

Šarec je kazao da u Crnoj Gori ima puno teškoća, ali da su sve evropske institucije “pozitivne prema Crnoj Gori”.

“Bez toga ne bi bilo napretka”, rekao je, navodeći da zabrinjavaju podjele u državi.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad) podsjetila je da je Podgorica, u pregovorima s EU, otvorila sva poglavlja, a da je privremeno zatvoreno sedam.

“Značajan napredak postignut je u poglavljima 3 (pravo osnivanja preduzeća i slobode pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (privredno pravo), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (ribarstvo), gdje smo postigli internu spremnost za njihovo zatvaranje u ovoj godini tokom predsjedavanja Danske”, kazala je Gorčević.

Navela je da je radi implementacije ključnih preporuka Evropske komisije, Vlada usvojila akcione planove za sva pregovaračka poglavlja, a posebno za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).

“Naša postignuća su ostvarena i stabilnim bilansom rezultata u pogledu istraga i optužnica u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala. Predmet ovih postupaka su i visoki javni funkcioneri, bivši ministri, tužioci, nosioci pravosudnih funkcija, predstavnici bezbjednosnog sektora, kao i članovi organizovanih kriminalnih grupa”, dodala je.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) kazao je da će Crna Gora, kao buduća članica EU, imati sve preduslove da postane “zemlja slobodnih, srećnih, sigurnih i bogatijih ljudi”.

On je rekao da je plan jasan i precizan – da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja naredne godine, i da se stvore preduslovi da države članice EU obezbijede snažnu podršku pristupanju Crne Gore.

“Vjerujemo da uz vašu podršku možemo ostvariti cilj da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU do 2028. godine”, poručio je Mandić.

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da se ključni problem Crne Gore odnosi na “suštinsku razliku između onoga što njena vlast govori i onoga što njena vlast radi”.

“Kontinuirani napadi na predstavnike medijske zajednice i organizacije civilnog društva, ukanjanje državnih simbola iz državnih institucija, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma s ciljem poništavanja antifašističkog nasljeđa našeg društva i negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, samo su neke od političkih praksi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme”, rekao je Nikolić.

Šef kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša naveo je da se u Crnoj Gori kriminalizuje svako ko misli drugačije i kritički promišlja – studenti koji su protestovali, mediji, advokati, nevladin sektor…

“Koristi se pozicija moći da se upućuju kritike i kriminalizuju ti ljudi”, izjavio je, dodajući da “žmurenje na ozbiljne anomalije društva ne čini dobro ni Crnoj Gori, ni EU”.

Sastanak POSP-a biće nastavljen danas.

Sokol: Zagreb želi da Crna Gora uđe u EU

Poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol kazao je da su Hrvatska i Crna Gora blizu toga da nađu konačno rješenje za jedno od spornih međudržavnih pitanja – odštetu logorašima iz Morinja.

Istakao je da se iz prepiski sa “Skaj” aplikacije vidi da kriminal i te kako postoji u državi, ali tvrdi da je glavni problem – strani uticaj, “naročito iz Srbije, a potom i Rusije”.

“Imamo provokacije, poput podizanja spomenika ratnim zločincima ili najava u vezi s pločom u Morinju”, dodao je Sokol, naglašavajući da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u EU i da će nastaviti da je podržava na tom putu.