Podvlači da su dobrosusjedski odnosi presudni za proces evropskih integracija Crne Gore, jer su oni, kako naglašava, DNK evropskog projekta.

Naglašva i da napad na novinarku Pobjede Anu Raičković zahtijeva efikasan sudski epilog, jer je, kako ističe, riječ o najozbiljnijem slučaju napada na novinare u posljednjih nekoliko godina.

Politički akteri imaju odgovornost da iskoriste dobar zamah

Analitika: Nedavno ste preuzeli dužnost ambasadora EU u Crnoj Gori. Kako biste ocijenili društveno-političke prilike u zemlji, u kontekstu posvećenosti vlasti realizaciji obaveza predviđenih ambicioznom reformskom agendom?

Satler: Veoma me motiviše što počinjem svoj mandat u Crnoj Gori u vrijeme kada zemlja konačno napreduje na putu ka EU. U junu je Savjet EU usvojio čuveni IBAR, u oktobru je Crna Gora dobila pozitivan Godišnji izvještaj Evropske komisije, a zatvaranje nekoliko poglavlja očekuje se do kraja ove godine. Mnogo je stvari koje trenutno idu na ruku Crnoj Gori. Ima ambicioznu vladu, sa dosad nezabilježenom podrškom u Skupštini, koja se javno obavezala da će učiniti sve što je potrebno da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.

Država takođe ima proevropsku opoziciju, koja je nedvosmisleno dala prioritet javnom interesu podržavajući u Skupštini ključne zakone i odluke iz evropske agende. I, što je najvažnije, ogromna većina građana stabilno podržava pristupanje EU.

Sada svi politički akteri imaju odgovornost da iskoriste ovaj dobar zamah i pozitivnu atmosferu, time što će pokazati jedinstvo i disciplinu u kvalitetnom i brzom ispunjavanju preostalih reformi iz evropske agende.

Analitika: Prije rekonstrukcije aktuelne Vlade više puta su stizala upozorenja da strukture koje su eksponenti stranih malignih uticaja mogu ugroziti EU put. Danas su upravo te strukture i formalno dio i zakonodavne i izvršne grane crnogorske vlasti. Smatrate li da je njihov uticaj prepreka evropskom putu, imajući u vidu antievropske poteze poput intenziviranja polarizujućih tema, zagovaranja ustavnih izmjena u dijelu jezika, uvođenja dvojnog državljanstva, te predlaganja Zakona o stranim agentima?

Satler: Već smo saopštili da je rekonstrukcija Vlade unutrašnje pitanje Crne Gore. Ali smo, takođe, i snažno upozorili protiv donošenja bilo kakvih odluka koje bi mogle ugroziti strateški put zemlje ka EU, koji podržava ogromna većina građana Crne Gore.

Najbolji način da politički akteri dokažu svoju proevropsku orijentaciju i posvećenost javnom interesu jeste da budu konstruktivni u izgradnji nužnog konsenzusa o sprovođenju reformi iz evropske agende u svim oblastima, kao i daljoj punoj usaglašenosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

Pitanja koja izazivaju podjele su sastavni dio svake demokratije. Možete se složiti da se ne slažete o mnogim pitanjima, a da ipak sarađujete u zajedničkom interesu. Sa druge strane, davanje prioriteta pitanjima koja izazivaju podjele po svaku cijenu i nauštrb neophodnih reformi bi svakako sabotiralo strateški put zemlje ka EU.

Očekujem konkretne korake Crne Gore u rješavanju pitanja sa Hrvatskom

Analitika: U Izvještaju Evropske komisije konstatovan je napredak. Međutim, Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, nakon čega je uslijedilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu i narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, kao jednog od ključnih preduslova u procesu pristupanja. Razumiju li svi akteri vlasti koliko je zahtjevna pretpristupna faza koja je sada pred Crnom Gorom?

Satler: Izvještaj jeste, zapravo, konstatovao pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, kao i usvajanje rezolucije o Jasenovcu, koju je Hrvatska doživjela kao antagonizaciju. Očuvanje dobrih odnosa sa svim susjedima, uključujući i državu članicu EU, Hrvatsku, presudno je za proces evropskih integracija Crne Gore.

Evropski projekat je izgrađen na ruševinama užasnih ratova koji su razorili kontinent. Zbog toga su dobrosusjedski odnosi DNK evropskog projekta. Hrvatska je uvijek bila među najsnažnijim podržavaocima pristupanja Crne Gore u EU. I sam sam tome puno puta svjedočio.

U Crnoj Gori koju poznajem, prijateljski postupci se pamte i dobrim vraćaju. Zbog toga sa nestrpljenjem očekujem da vidim konkretne korake koje će Crna Gora preduzeti da priđe svom prijatelju i susjedu i pronađe međusobno prihvatljiva rješenja za različita otvorena pitanja.

Nije normalno da zemlja četiri godine bude bez glavne osobe zadužene za funkcionisanje pravosudnog sistema

Analitika: Dio imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući i predsjednika/cu Vrhovnog suda i dalje je na čekanju. Može li se izbjeći politički upliv, kako bi Crna Gora dobila istinski nezavisne i nepristrasne sudskei tužilačke instance?

Satler: Imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu je najurgentnije pitanje, budući da predstavlja jedno od ključnih pitanja vladavine prava, koja diktiraju ukupan tempo procesa pristupanja Crne Gore EU.

To nije samo ključna obaveza na crnogorskom putu ka EU. Nije normalno da zemlja četiri godine bude bez glavne osobe zadužene za funkcionisanje pravosudnog sistema.

Bilo je ohrabrujuće vidjeti da je proces selekcije u Vrhovnom sudu početkom ove sedmice bio transparentan i kompetitivan. Ipak, najvažnije je da Sudski savjet sada preuzme odgovornost i obezbijedi brzo imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, bez daljeg odlaganja.

Napad na Raičković mora dobiti efikasan pravosudni epilog, sa velikom pažnjom pratićemo postupak

Analitika: Nedavno ste osudili brutalan napad na novinarku Pobjede Anu Raičković. Očekujete li da će institucije napokon uspostaviti efikasne mehanizme za prevenciju i rješavanje slučajeva napada na novinare i stvoriti ambijent koji garantuje slobodu i bezbjednost medijskim radnicima, intelektualcima, građanskim i civilnim aktivistima koji izražavaju kritičke stavove u odnosu na postupanje vlasti?

Satler: Nasilje nad novinarima je apsolutno neprihvatljivo u demokratskom društvu. Bez izgovora i bez izuzetaka. Napad na novinarku Pobjede je najozbiljniji slučaj nasilja nad novinarima posljednjih godina.

Konstatovali smo brzu inicijalnu reakciju policije i tužilaštva, kao i opštu osudu napada od strane institucija. Ipak, ovaj slučaj mora dobiti efikasan pravosudni epilog, a mi ćemo sa velikom pažnjom pratiti postupak.

Želim takođe da pohvalim medije, uključujući i vašu kuću, zbog solidarnosti koju ste pokazali prema vašoj koleginici, apelujući na nadležne da reaguju i podižući svijest o ozbiljnosti ovog fizičkog napada.

Analitika: Evropska komisija upozorila je i na nezakonita imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. Da li je efikasna istraga, te poštovanje sudskih presuda neophodno kako bi Crna Gora imala transparentan javni servis u službi građanki i građana?

Satler: RTCG, kao nacionalni javni emiter, ima naglašenu odgovornost da u potpunosti poštuje zakon, kao i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.

Nadležne vlasti treba da djeluju u odnosu na svako moguće kršenje zakona, kako bi obezbijedile da nacionalni javni emiter u potpunosti poštuje nacionalno zakonodavstvo i relevantne međunarodne i evropske standarde.

Neophodan sporazum o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu

Analitika: Izborna reforma jedan je od prioriteta u procesu pristupanja, ali je i ovaj proces i dalje na čekanju. Da li nedovršen proces izborne reforme, koji za posljedicu ima česte izborne cikluse, može dovesti do stanja permanentne političke krize, proistekle iz duboke političke nestabilnosti, čime bi evropska agenda ponovo bila zanemarena, u strateški prelomnom trenutku?

Satler: Crna Gora treba da uskladi svoj izborni proces sa najvišim demokratskim standardima i ojača otpornost svog demokratskog sistema kroz sveobuhvatnu i inkluzivnu izbornu reformu. Osim toga, izborna reforma je dio Plana rasta EU, i njeno nesprovođenje bi bilo veoma skupo, budući da bi zemlja rizikovala gubitak značajnog iznosa novca koji je sa njom povezan.

Prvi test u izbornoj reformi je brzo usvajanje Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja. Prvobitno je usvajanje ovog zakona bilo dio obaveza Crne Gore za dobijanje IBAR-a, ali su Evropska komisija i države članice prihvatile obećanje da će zakon biti usvojen do kraja 2024. godine. Sada Crna Gora treba da ispuni to obećanje, što Evropska komisija i države članice pažljivo prate.

U pravu ste, veoma česti lokalni izbori drže zemlju u stalnoj atmosferi političke kampanje. To ne doprinosi prijeko potrebnom dijalogu i konsenzusu o ključnim reformama iz evropske agende i, uopšteno rečeno, podriva političku stabilnost u zemlji. Zato je sporazum o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu neophodan. To bi dokazalo da politički akteri zaista misle da se ozbiljno fokusiraju na reforme i odluke iz evropske agende.

Ako bude discipline i političke stabilnosti, ostvariv cilj Crne Gore da uđe u EU do 2028.

Analitika: Očekujete li da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja čijem se zatvaranju na međuvladinoj konferenciji nadaju čelnici vlasti, što bi svakako bio važan korak na EU putu. Da li su ambicije o članstvu do 2028. godine realne? Koje je suštinske reforme neophodno sprovesti kako bi ambiciozni plan zaista bio ostvaren?

Satler: Pred Crnom Gorom je ogromna prilika da veoma brzo ostvari odlučujući napredak ka članstvu u EU. Čuli ste od predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lajen, tokom njene nedavne posjete, da je cilj Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja do 2026. i postane članica EU do 2028. godine ambiciozan, ali ostvariv, ako bude discipline i političke stabilnosti.

Ipak, pristupanje EU se neće desiti u jednom ogromnom skoku – biće potrebno puno fokusa na mnogo malih koraka. Ono što treba učiniti nije uvjek pitanje krupnih političkih odluka, budući da će Crna Gora takođe morati da na brz i kvalitetan način usvoji desetine zakona i odluka iz evropske agende u takozvanim tehničkim poglavljima.