Video
Osim skraćenja perioda primanja naknade prijedlog koji je CGO uputio, pojasnio je Radulović, obuhvata i izmjene koje se odnose na iznos, ali i vrijeme vršenja funkcije.
” Potpuno se ukida mogućnost produženja isplate naknade do jedne godine ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju. Takođe izmjene koje su tražene ovom inicijativom tiču se i iznosa naknade, pa umjesto iznosa u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, predloženim izmjenama naknada bi bila u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori”, kazao je Radulović.
Vasilije Radulović
ZAKON
Po Zakonu o zaradama državni funkcioner ima pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje.
Pravo na naknadu ima široki spektar državnih funkcionera počev od predsjednika države, predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine, predsjednika Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda, specijalnih tužilaca, predsjednika sudova, glavnih pregovarača, ministara, poslanika, pa sve do šefova kabineta i savjetnika.
U januaru 2022. godine za 133 bivša funkcionera isplaćeno je 270.000 eura, a mjesec ranije, za njih 168 isplaćeno je 365.000 eura. Na godišnjem nivou, imajući u vidu nove funkcionere Krivokapićeve vlade to košta državu najmanje pet miliona eura.
To pitanje je aktuelizovano kada je Krivokapićeva vlada u tehničkom mandatu zaposlila više od 30 službenika koji imaju pravo na naknadu. Osim toga, dodao je, izmjene predviđaju i ograničenja u pogledu ostvarivanja ovog prava.
” Pa pravo na naknadu po prestanku funkcije ne bi imali funkcioneri: koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni sa funkcije kao i oni funkcioneri koji su razriješeni dužnosti na lični zahtjev”, istakao je Radulović.
POVOLJNIJI POLOŽAJ
Važećom normom predviđeno je da funkcioneri imaju pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu primaju naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije. Radulović smatra da se, tako postavljenom normom, javni funkcioneri dovode u nesrazmjerno povoljniji položaj u odnosu na druge zapošljene u državi, a čak i u odnosu na zapošljene u javnom sektoru koji nemaju status funkcionera.
” Javni funkcioneri i tokom samog mandata uživaju brojne privilegije, a kao što vidimo te privilegije ne prestaju ni po završetku mandata. Koliko je apsurdno ovakvo zakonsko rješenje dovoljno govori činjenica da bi u praksi moglo da se desi da pravo na naknadu nakon prestanka funkcije ostvari i funkcioner koji je razriješen dužnosti zbog loših rezultata”, naglasio je sagovornik Pobjede.
Dodao je i da ostvarivanje ovog prava bez ikakvog ograničenja i u ovakvom obimu ne poznaje nijedna država u regionu, a podsjetio je i da CGO već godinama unazad kritikuje način na koji je ovo pitanje uređeno.
” Od tada su se promijenile tri vlade i gotovo da nema političke stranke koja u tom periodu nije bila u vlasti, a po ovom pitanju nije urađeno ništa. Dakle, iako se konstituenti vlasti mijenjaju svi podjednako ostaju slabi na privilegije tokom i nakon prestanka funkcije”, naveo je Radulović.
Nije optimista da će se u skorom vremenskom periodu nešto promijeniti, već smatra da će isplaćivanje naknada bivšim funkcionerima u ovako izdašnom obimu i dalje opterećivati budžet građana.
Čak 34 funkcionera Krivokapićeve vlade ostvarila pravo na naknadu
Zamjenik generalnog sekretara Vlade Ilir Harasani saopštio je da je pravo na naknadu po prestanku funkcije iz 42. Vlade Crne Gore ostvarila 31 osoba, ne računujući bivšeg premijera i ministre.
Preporučeno
To su uradili i ministri Spajić, Srzentić i Stijović. Među njima je 12 državnih sekretara u ministarstvima, što je polovina ukupnog broja, jedan sekretar ministarstva od ukupno 12, i jedan direktor Agencije, šefica i zamjenica šefice kabineta Vlade, 11 savjetnika predsjednika Vlade, dva generalna sekretara Vlade, zamjenik generalnog sekretara Vlade kao i zamjenica glavnog pregovarača.
