“Zato moramo da poštujemo pravila predostrožnosti koja se preporučuju”, kaže Đukanović.

Predsjednik je istakao da je fascinantna odgovornost koje je crnogorsko društvo pokazalo u prvoj fazi borbe sa koronavirusom.

“Svi smo pokazali visok stepen odgovornosti. Društvena odgovornost je bila na visokom nivou. Nije nas iznenadio ni povratak epidemije. Nemoguće je zaštititi se od tranzicije virusa”, naglasio je predsjednik.

Napomenuo je da su neki pomislili da derbi u Beogradu ne može proći bez nas, a podsjetio je i na situaciju koja je nastala u Rožajama zbog neogodovornog ponašanja.

Priča o pandemiji opredijelila atmosferu u Crnoj Gori, koja je atmosfera straha kako za zdravlje tako i za egzistenciju.

“Mnogo ljepše bi bilo voditi predizbornu kampanju bez opterećenja vezanih za koronavirus. Ljudska istorija je prepuna iskustava sa krizama. ovo je jedna od kriza savremene civilizacije. Vjerujem da će ovo biti tema koje će opredjeljivati izborno raspoloženje građana na predstoječim izborima. Založiću se da ne politizujemo pitanje epidemije. Kada je u pitanju epidemija, svi moramo učiniti sve da je suzbijemo i vratimo pod kontrolu kao u prvom talasu. Vjerujem da se procesi kreću u tom pravcu i da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom. Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora”, jasan je Đukanović.

Napomenuo je da će zbog krize izgubiti najviše ekonomije kao što je naša, koja se posebno oslanja na turizam i usluge.

“Krize prate istoriju čovječanstva. Vjerujem da smo spremni da odgovorimo na sve izazove koji su pred nama. Istorija nas uči da gotovo da nijesmo imali mirnu deceniju. Između ostalog, u treningu smo”, istakao je predsjednik Crne Gore.

Crna Gora nije zakasnila ni dan kada je izvršavanje krditnih obaveza. Napominje da Crna Gora ne samo da jine smanjila plate, penzije, ili socijalna davanja, već nije zakasnila u servisiranju tih obaveza.

“Potrudili smo se da pomognemo privredi i građanima zbog pogođenosti pandemijom.  Imamo tri paketa mjera, od kojih treći vrijedi 1.2 milijardi eura. Važno da shvatimo da je najvažnije da prepoznamo složenost izazova koje kriza donosi i da joj se moramo prilagoditi”, naglasio je predsjednik države.

Ova vlast u Crnoj Gori je, smatra Đukanović, pokazala umijeće da funkcioniše u kriznim periodima.

“Kada su svi oko nas devedestih bili u ratu, mi sačuvali mir na ovim prostorima. Kada su bile primijenjen sankcije prema SCG, sačuvali smo stabilnost našeg sistema. Uprkos izbiljnim prijetnjama po stabilnost i a sam dan refernduma uspjeli da onnovimo nezavisnost bez ugrožavanja stabilnosti. Ova politika se uspješno nosila sa krizama i brod je plovio bez nekih većih oštećenja”, navodi Đukanović.

Napominje da vlast vodi ozbiljnu i odgovornu politiku.

Đukanović je jasan – ne postoji niko na planeti koji može kazati koliko će trajati pandemija. Ne želim da se upuštam u bilo kakve prognoze.

“Ali, na bazi svega što sam kazao, uvjeren sam da se isplata plata, penzija i socijalnih davanja ne može ugroziti ni u narednom periodu”, istakao je predsjednik.

Iz krize se najbolje izlazi kroz razvoj i kroz investicije, a naš interes je, prema njegovim riječima, da sačuvamo povjerenje stranih investitora

“Zato ne želimo povećanje poreza”, istakao je on.

Treba, kako je dodao, da unaprijedimo efikasnost administracije, “danas trpimo prigovore da imamo sporu administraciju. Mora da se pokaže ljudima koji rade u administraciji da je veoma neodgovorno ne donositi odluke na vrijeme, kašnjenje u donošenju odluka”.

“Moramo prekinuti to vrzino kolo ometanja biznisa u Crnoj Gori. Mnogo je tih nevladinih organizacija koje svakodnevno u formi zabave često pišu krivične prijave protiv odgovornih ljudi u državi. Pa kada te krivične prijave dohvate mediji, pa spinuju i žive od tih tržišnih senzacija, koje su vrlo štetne prema društvu u cjelini. Sada već razni nivoi tužilaštava bivaju senzitivni, neselektivno, nektitično prihvataju te prijave. Kada administracija ne odlučuje onda investitori odlaze, a kada oni odu, ekonomija stagnira. A kada ne bude napredovala ekonomija onda nećemo imati od čega da servisiramo obaveze. Moramo konačno shvatiti da svi djelovi jasnosti i nevladin sektor i mediji ne smiju da utiču u destrukciji nacionalne ekonomije i države Crne Gore”- ocijenio je Đukanović.

Smatra da je država najoodgovornija da učini poreski sistem stimulativnijim za investitore.

“Administracija koja ne podržava biznis nije dobra administracija”, istakao je Đukanović.

Nema, kako je rekao, života pod staklenim zvonom u uslovima koji je globalni problem.

“Različiti menadžmenti država, razne vlasti različito se odnose prema izazovima krize, pa su i rezultati različiti. Crnogorska vlast je pripremila treći paket mjera i već sada razmišljamo kako nakon što iz ove krizne godine možemo da počnemo da radimo na korišćenju drugih mogućnosti dok se sve usluge, turizam i privreda ne vrate u punu funkciju”, naglasio je Đukanović.

Ubijeđen je da sa povlačenjem pravih poteza možemo i u uslovima krize da stimulišemo investitore da nastave iduće faze projekata.

“Moramo da radimo na korišćenju nekih drugih mogućnosti dok se turizam i usluge ne vrate u svoju punu funkciju. Tokom trajanja pandemije, recimo,  gradio se Portonovi. Nakon toga će tamo biti uposleno više od 1000 ljudi. Hoću da kaćem da ne smijemo pokazati malodušnost. Krize nijesu trajna stanja. Moramo razmišljato ofanzivno. Ubiješen da povlačenjem pravih poteza, koje bi značile dodatnu atraktivnost Crne Gore kao poslovnog ambijenjta, možemo da sitimulišemo investitore da nastave sa projektima ovdje.  U Kolašinu se gradi šest novih hotela sa pet zvjezdica, što će biti 1500 novih radnih mjesta u Kolašinu. Ja sam optimista. Potrebno je imati ozbiljan i odgovoran menadžement na čelu države”, poručio je Đukanović.

“Na iskušenju su poslodavci. Banke i druge finansijske institucije treba da nam pomognu razumijevanjem. Međunarodni partneri ozbiljno razmišljaju o podršci. Poslodavci prije nego posegnu za optuštanjem moraju triput razmisliti jesu li ti svi radnici oni koji su im pomogli da steknu to što su stekli, da li mogu sjutra naći dobru alternativu za njih, a treće, od čega će živjeti porodice otpuštenih radnika. Jedino združeni možemo krizu preživjeti”, istakao je Đukanović.

Banke, dodaje, moraju pokazati mnogo veći stepen aktivizma nego što je to slučaj sada.

Oko 8000 novoevidentiranih je na Zavodu za zapošljavanje koji su bez posla.

“Ima onih koji su se tu našli da iskoriste one benefite koje je opredijelila Vlada”, naglasio je Đukanović.

U pogledu životnog standarda ubrzano smo sustizali Evropu.

“Treba da stanemo u gard, suprostavimo se krizi, bolje radimo i izađemo iz krize čim prije. Brzina oporavka posle krize zavisiće od toga kako se sada ponašamo”, rekao je on.

“Potrebno nam je novo, dotjerano lice crnogorske ekonomije”, rekao je Đukanović

” Na održiv način moramo da isplaniramo valorizaciju svih naših resursa. Ne odričemo se turizma, koji je u stalnom rastu. Ali, jednako tako,morali bi da primijetimo da neke druge djelatnosti nijesu pratile razvoj turizma. Sve dok je turizam nudio dobre mogućnosti, svi su išli ka toj djelatnosti. Lani smo uvezli 580 miliona eura hrane, zato je važno da novo lice Crne Gore ukazuje na realne mogućnosti, a to je korišćenje nacionalnih potencijala”,naglasio je predsjednik Crne Gore.

“Treba se zaštititi od apsolutnog uvoza. Ne smijemo, na bazi ovog iskustva sa epidemijom koronavirusa, nikada više sebi dozvoliti da budemo više uvozno zavisni nego što moramo. Banane moramo uvoziti, ali maske i rukavice ne” istakao je, pored ostalog, Đukanović.

“Ako govorimo o kreditnim odnosima sa Kinezima za gradnju autoputa Crna Gora je otplatitili sve dospjele rate, pa se ne može govoriti o tome da će naša država upasti u dužničko ropstvo”, rekao je on

“Da bi Luka Bar mogla biti na tapetu mora biti kolateral u ugovoru o kreditiranju. Kao kolateral nudili smo državne garancije”, rekao je Đukanović.

Ne vjeruje da će kineska strana prodati kredit, ali da je to moguće na tržištu.

“Ne vjerujem da će žuriti u prodaju nečega što Crna Gora uredno servisira”, kazao je Đukanović.

Živimo u atmosferi podijeljenog života, a centralna tema svih zapadnobalkanskih društava je, vjeruje predsjednik, budućnost regiona. Odgovor na podjele je emancipacija.

“Vjerujem da se klatno pomjerilo u odnosu na 2006. godinu. Moramo samo biti strpljivi i vjerovati da smo napravili dobar izbor i da će nam neko normalno vrijeme koje će uslijediti omogućiti da dinamiziramo taj proces. Nisu krizne godine dobre za emancipaciju, podsjetimo se 2008. godine i svjetske ekonomske krize.. U uslovima normalnog funkcionisanja otvaraju se ozbiljne mogućnosti da zaista možemo da ubrzamo proces emancipacije”, rekao je Đukanović.

Na ocjenu da je predsjednik “statistički otac najvećeg broja Srba u Crnoj Gori” odgovorio je da to očinstvo ne bi priznao.

“Gradimo građansku državu i insistiramo na to da imamo multietničku demokratiju i ne doživljavam to što ste kazali kao nešto što je loše po Crnu Goru, a još manje kao nešto što je defitnitivno. I dalje će biti etničkih transfera dok emancipacija ne uzme ozbiljnijeg maha, dok ljudi ne prepoznaju suštinu svog identiteta – nacionalnog, vjerskog, kulturnog i drugog. Treba istrajavati na tome da je Crna Gora zajednički dom svih ljudi koji u njoj žive i nagnati ljude da razmišljaju o tome kako da taj dom bude stabilniji i bolji dom za sve”, kazao je, pored ostalog, Đukanović.

Upitan da li Crnoj Gori kao građanskoj državi prijeti opasnost od federalizacije predsjednik kaže da je ovaj sastav stanovništva u Crnoj Gori živio i u vrijeme kada je u Bosni divljao etnički rat.

“Taj sastav nije neka virtuozna politika bilo koje vlasti jer ne bi nikakva politika savladala negativne strasti u Crnoj Gori, da ih je bilo kao što je to bio slučaj u BiH. Mislim da je Crna Gora ipak mnogo drugačijeg kvaliteta međuetničkih odnosa, i stabilnijih odnosa. Jedinstven je primjer na Balkanu stepen povjerenja koje manjinski narodi pokazuje ka svojoj državi. I Crna Gora na to treba da je ponosna”, ističe Đukanović.

Lideri nacionalnih partija pokušavaju da prikažu našu državu, prema njegovim riječima, kao federaciju naroda koji u njoj žive kako bi uspjeli da uspostave svoje interese u njoj.

“Nemojte da zebete, prepoznajemo te tendencije. Ne želimo da pravimo trule kompromise, jer ako bi napravili trule kompromise Crna Gora bi vjerovatno bila u opasnosti kakvoj je bila Bosna 90-ih. Imate na čelu jednu građansku partiju kakva je DPS i želimo samo da radimo na učvršćivanju međuetničkog povjerenja” naglasio je Đukanović.

“Do kraja mandata, ali i života će tražiti zajedničkog imenitelja dvije podijeljene Crne Gore, most koji ih spaja.Nema važnijeg interesa od toga da mirimo Crnu Goru, ionako smo malobrojni. Jedino objedinjeni možemo dobro pozicionirati interese naše države na bremenitoj međunarodnoj političkoj sceni i afirmisati svakog građanina” poručio je Đukanović.

Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, te zahtjeve SPC predsjednik je upitao čije svetinje to treba da se oduzmu i od koga.

“Ova država raspolaže obimnom dokumentacijom koja govori da je značajna imovina nastala u Crnoj Gori do 1918. godine građena iz javnih izvora ili prilozima građana Crne Gore, a ima svojstva kulturno-istorijskog posmenika, odnosno morala bi biti država. Predložili smo da se u okviru upravnog i sudskog postupka preispita prepis imovine, na šta su iz SPC odgovorili da se ne bavimo time. Shvatili smo da postoji visok stepen nepovjerenja”, rekao je Đukanović.

Krajnje otvoreno je saopšteno SPC da ne žele “nijednu času koja je tuđa”, ali da mora da se razjasni što je u državnoj svojini.

“Nepovjerenje prevazilazimo tako što nalazimo instancu koja će to preispitati, pa i ako ne vjeruju domaćim sudovima, onda da sačekamo izjašnjenje Evropskog suda za ljudska prava. Zato smo predložili odlaganje implementacije zakona, što je takođe odbijeno, a to nas dodatno uvjerava da nisu sigurni u argumentaciju kojom tako olako mašu i oličena je u paroli “ne damo svetinje”. Da su sigurni pristali bi da se argumentacija sučeli i sudska instancna odluči da li je imovina državna ili crkvena. Vjerujemo da su zato i povukli ustavnu žalbu Ustavnom sudu”, naveo je Đukanović. 

Ubijeđen je da je SPC u prvom trenutku krenula sa manipulativnom idejom da odbrani svetinje od države Crne Gore koja ih je izgradila, a da su se onda pojavile i druge adrese vrlo aktivne 2016. godine.

“To su radili preko moskovske adrese, preko nama susjedne beogradske adrese, pa su se te dvije adrese u susret 2020. prisjetile da bi mogle da pokušaju da poprave ono što nijesu uspjele 2016. Vidjeli su da sa istim igračima to nije izvodljivo i onda se naravno poseglo za crkvom. Crkva je posljednji adut koji su izvukli iz rukava koja bi trebalo da pomogne da dođe do smjene vlasti”, smatra Đukanović.

SPC mora biti odgovoran subjekt u državnom sistemu Crne Gore.

Na pitanje o predizbornoj poruci biračima, Đukanović je rekao da je kampanja pred izbore već počela i dodao da je “Glavna poruka kampanje je da DPS ona politička snaga koja odgovornim upravljanjem i kriziama pikazala da ima jasnu viziju i stalno rastuće kapacitete da se ta vizija ostvari. Najvažnija poruka je da smo sposobni sa savladomo krizu koju je izavao koronavirus. Pokazaćemo visok stepen odgovornosti u zaptiti zdravlja i života naših ljudi”, zaključio je predsjednik Đukanović.