Video
Među potpisnicima platforme su mnoge kredbilne ličnosti u svojim profesijama, ljekari, univerzitetski profesori, građanski aktivisti, borci za slobodne medije i demokratsko društvo, aktivisti civilnog sektora, građani svih boja i pripadnosti u Crnoj Gori, pojasnili su oni.
U platformi ističu da ih je okupila zabrinutost za mir i budućnost Crne Gore, zbog toga što se, ukazuju, “crnogorsko društvo suočava sa tendencijama razaranja pravih vrijednosti, moralnim posrnućem, političkom polarizacijom, sve izraženijim podjelama i nestabilnostima” i zbog toga što, dodaju, žive u zarobljenoj, partijskoj i dezintegrisanoj državi”.
Oni u platformi “Crno na bijelo” detektuju izazove koje je prouzrokovala pandemija koronovirusa, i da se, uakzuju, “već duže vrijeme suočavamo sa urušavanjem pravne države, stagnacijom u razvoju, dubokom socio-ekonomskom krizom, nedovoljnom efikasnošću zdravstvenog i obrazovnog sistema, nejednakim šansama za sve građane, rasprodajom društvenog bogatstva, kao i vidnim ugrožavanjem životne sredine i održivog razvoja”.
Njihov je cilj, navode u platformi smjena vlasti koja će izroditi drugačiju Crnu Goru a koja će zatim doseći sve svoje potencijale, kroz reforme pravosudnog, ekonomskog, zdravstvenog, obrazovnog sistema i građenje istinske ekološke države zasnovane na održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.
“Želimo državu visokog životnog standarda, u kojoj će naša mladost ostajati, zemlju izraženog blagostanja, srećnih i uspješnih ljudi”, stoji između ostalog u platformi.
Univerzitetska profesorica dr Mara Šćepanović je kazala da pet tačaka platforme “Crno na bijelo”, čini razvijeno društvo.
Posebno se osvrnula na aktuelni obrazovni, zdravstveni, pravosudni i ekonomski sistem i poručila građanima da se zapitaju da li je to ono što oni žele u svom društvu.
“Svi vi zajedno sa nama morate da učinite Crnu Goru društvom u kojem neće biti pobjednika i gubitnika. U takvom društvu pobjednici će biti građani a poraženi oni koji moraju da odgovaraju pred zakonom”, kazala je ona.
Karikaturista, kolumnista i novinar Goran Šćekić je poručio da građanin u ovoj državi mora imati znanje a prije svega hrabrost.
“Danas ovdje stojim časno i stameno pred građanima Crne Gore. Ja karikature ne izmišljam, oni se same nacrtaju. Ovdje sam jer vjerujem u demokratiju u građansku Crnu Goru u koju neće biti kriminala i karikatura koje crtam”, istakao je on.
Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić-Mijović kazala je da je najvažnije je da Crna Gora postane zemlja za sve “od njenog seljaka u Pivi do gorštaka u Malesiji”.
V”ažan je zakon koji treba da je jedanak za sve. Imamo jedan cilj da Crna Gora ozdravi, da bude zemlja u kojoj se ostaje a ne odlazi. Moramo da srušimo Berlinski zid u Crnoj Gori koji nikada nije srušen. Moramo svi da potpišemo pakt protiv ovoga što živimo, moramo da srušimo taj zid na demokratski način”, poručila je ona.
Hirurg dr Miodrag-Caro Pavličić kazao je da je ideja građanske i komotne države ono što danas platformom “Crno na bijelo” nude Crnoj Gori.
“Iskreno vjerujemo da možemo to da uradimo. Od pretpostavljene slike koju smo sanajali o Crnoj Gori danas nemamo gotovo ništa ili malo. Osramoćena vlast čija je personikfikacija Milo Đukanović urušila je našu državu, njegova politika devedestih počinila je ratne zločine i Sreberenicu koje se danas sjećamo a mi to nažalost sve do dnas nećemo da spriječimo i promijenimo”, poručio je Pavličić.
On je istakao i da smo danas došli tu gdje jesmo da smo država koja stenje pod interesima vlasti, koja dugovječno pregovara sa EU, u kojoj su institucije degradirane, država sa švercerskom ekonomijom, država bez perspective, država iz koje se odlazi.
“Ovdje smo da poručimo da ne pristajemo na ovaj scenario da moramo drugačije ovdje su ljudi koji znaju voditi državu i radimo za svoju zemlju. Uspjećemo jer drugih opcija nema”, naglasio je Pavličić.
Dr Andrija Petković, predsjednik Bokeškog foruma je poručio da vjeruje da “kad imate nešto onda to niko ne može da vam uzme a to je znanje koje je kao svjetlost”.
“Crnu Goru danas doživljavam kao Zapise iz podzemlja Dostojevskog. Dok god budete za razliku od ove aktuelne vlasti poštovali autentičnost Boke imaćete podršku Bokeškog foruma, dok god se suprotstavljate kriminalnoj vlasti imaćete podršku svih nas”, kazao je Petković.
Prof. Božena Jelušić je poručila da su URA i građani ovih dana skočili u ledenu vodu režima i opozcije “samo zato što vjeruju da je moguća Crna Gora svih građana sekularna i multikonfesionalana”.
“Zatvoreni smo u eho komore identiteske i svake druge. Građani borite se protiv medijske buke i društvenih mreža, čujte argumente i hajde da gradimo Crnu Goru jednaku za sve. Uključimo razum, čitajmo pažljivo, slušajmo argumente vjerujmo u sebe”, poručila je ona sa skupa.
Dr Srđa Pavićević je kazao da se danans rađa novi politički entitet u Crnoj Gori i da je to za sve veliki događaj.
“Dolazi do trenutka kvalitativne promjene, bićemo novi i inovativni za potrošenu političku scenu Crne Gore. Garancija za to su ovi ljudi koji su danas ovdje. Iznjedrićemo nove kvalitete u posvađanoj i razdijeljenoj Crnoj Gori. Posebno mjesto u ovoj priči čine obični ljudi koji srijećete svaki dana sve ove godine i koji nose samar ovih trideset godina trpe i ćute. Te ljude ja pozivam i kažem im da smo mi tu i da dođu”, poručio je Pavićević.
Univerzitetska profesorica dr Maja Kostić-Mandić kazala je da kad dobri ljudi zaćute u jednom društvu desi se zlo vrijeme, koje živimo danas.
“Vidimo kakvo nam je pravo, ekonomija, zdravstvo, životna sredina. Ne trebamo svi da budemo političari ali treba svi da budemo građani da volimo svoju zemlju i poboljšamo ono što živimo sve ove godine”, istakla je ona.
“Pametni ljudi su ćutali i ovo nam se dešava. Crna Gora ima sposobne i pametne ljude a oni koji to nisu danas krearaju naše živote. Počnimo od malih stavri ukazujmo na probleme jer politika je naš život”, poručila je ona.
Dr Dritan Abazović kazao je u uvodu da je danas tužan datum za regiju jer se prije 25 godina desio zločin u Srebrnici, a da su građani danans ovdje da kažu da balkanska politika treba da se završi.
“Nema više priče u rukavicama, zbog toga je naša platforma “Crno na bijelo”. Danas smo pred ekomnomskim kolapsom i zato moramo stvar da preuzmemo u svoje ruke. Niko nikada na jednom mjestu kao što je danas slučaj nije ponudio 30 profesora doktora, ovdje danas se mogu sastaviti dvije vlade. Nismo militantna partijska oragnaizacija, želimo da građani dobiju šansu. Ako nemamo otvorene liste, pozivamo građane da budu na našoj listi i otvaramo je za njih”, kazao je Abazović.
On je poručio da je u prethodnom vremenu ispoštovao sve opozicione dogovore.
“Ostao sam u bojkotu van Skupštine, nijesam pravio izbornu reformu sa Branom Gvozdenovićem. Sada pozivam građane da se jedanko tako pravično borimo za slobodno građansko društvo”, kazao je on.
Poručio je i da će svi u Crnoj Gori kroz izgrađenu pravnu državu dobiti svoja garantovana prava i da neće biti diskriminacije.
“Moramo da se okupljamo da gradimo građansko društvo. Može Crna Gora da bude uspješna priča ali ne može ako ne smijeni ovu vlast. Evo je struka, povlačimo se političarenja, evo vam struka i to je fer. Nama treba ekspertska Vlada i ljudi od kojih nas neće biti stid. To su ovi ljudi danas ovdje ima ih i na ostalim adresama i mi ih pozivamo da dođu i podrže nas”, poručio je Abazović.
On je kazao da želi da Crna Gora pristupi evropskoj porodici. “Teško je izaći iz komfora i mi danas ovdje imamo ljude koji operišu za 700e, predaju u učionicama za mizerne plate i koji djecu moraju da prate u inostranstvo”, dodao je on.
On je ustvrdio da je Crna Gora danas zarobljena i da je od ovog 11. jula trebamo mijenjati na bolje.
“Platforma “Crno na bijelo” je ponuđena svima. Ovdje su ljudi imenom i prezimenom i platformu nudimo svima. Moramo da pobijedimo, da transformišemo naše društvo. Ovo društvo izjeda kriminal, korupciju i nacionalizam – između dva zla izaberite dobro”, naglasio je Abazović.
On je zaključio da od danas nema rata sa opozicijom i da je sve usmjereno da Crna Gora dobije novu vlast.
Inicijalni potpisnici platforme “Crno na bijelo” su:
1. Prof dr Mara Šćepanović, univerzitetski profesor
2. Milka Tadić-Mijović, magistar političkih nauka i novinar – istraživač
3. Prof dr Maja Kostić – Mandić, univerzitetski profesor
4. Dr Dritan Abazović, politikolog
5. Dr Srđan Pavićević, kardiohirurg
6. Dr Miodrag Caro Pavličić, hirurg
7. Božena Jelušić, profesorica književnosti
8. Prof dr Milan Popović, univerzitetski profesor
9. Goran Šćekić, novinar, kolumnista i karikaturista
10. Prof dr Marko Backović, univerzitetski profesor
11. Valerija Saveljić, diplomirani ekonomista
12. Doc dr Andrija Petković, politikolog
13. Dr Bojan Baća, sociolog
14. Aleksandar Perović, ekološki aktivista
15. Prof dr Tatjana Bečanović, univerzitetski profesor
16. Suada Zoronjić, profesorica biologije
17. Prof dr Milan Marković, univerzitetski profesor
18. Srđan Dido Stanojević, reditelj
19. Prof dr Gordana Mijović, univerzitetski profesor
20. Prof Dr Rajka Glušica, univerzitetski profesor
21. Božidar Bonja Ivanović, šahovski velemajstor
22. Petar Vukotić, advokat
23. Prof dr Vjera Radović, univerzitetski profesor u penziji
24. Dr Ana Kalezić, kardiohirurg
25. Dr Vjera Janković, pedijatar
26. Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji
27. Dragiša Janjušević, politikolog
28. Prim. Dr Slađana Radulović, pedijatar
29. Dr Željko Todorović, član Svjetske streljačke akademije
30. Seada Sadiković, aktivista za ljudska prava
31. Jasna Gajević, ekološki aktivista i kolumnista
32. Prof dr Eldin Dobardžić, univerzitetski profesor
33. Dr Marjan Popović, kardiohirurg
34. Nikola Terzić, advokat
35. Nebojša Andrejević, pukovnik u penziji
36. Dr Mira Bakić, anesteziolog
37. Slobodan Bobo Mitrović, arhitekta
38. Dr Petra Laković, doktor medicine
39. Zenepa Lika, arhitekta i ekološki aktivista
40. Tomislav-Toško Š. Dedić, advokat
41. Dr Gordana Kasom, biolog
42. Radomir Glendža, mašinski inženjer
43. Dr Marko Laković, doktor medicine
44. Prof dr Biljana Maslovarić, univerzitetski profesor
45. Janko Milutin, pomorski kapetan
46. Dr Dragan Labudović, urolog
47. Milija Mijanović, advokat
48. Mr Milena Vuković-Sekulović, magistar evropskih integracija
49. Miradin Bajri, aktivista za ljudska prava
50. Mr Ivan Ašanin, građevinski inženjer
51. Slobodan Savović, profesor istorije i geografije, sindikalni aktivista
52. Ljiljana Popović – Moškov, diplomirani ekonomista
53. Dr Berin Buntić, stomatolog
54. Slavko Šole Janković, vatrogasac
55. Dr Snežana Pavićević, pedijatar
56. Ivan Keković, diplomirani inženjer
57. Dragana Konatar, diplomirani pravnik
58. Zoran Miljanić, dipl. pravnik bezbjednosti i bivši poslanik
59. Ranko Šćepanović, preduzetnik
60. Ratko Savović, perfuzer C.E.C.
61. Ilir Harasani, diplomirani pravnik
62. Gojko Berkuljan, režiser
63. Jovan Samaradžižć, advokat
64. Vlado Raičević, preduzetnik
65. Mr Radovan Sredanović, profesor fizike
66. Miloš Konatar, diplomirani ekonomista
67. Filip Adžić, specijalista turizmolog
68. Mr Zdravko Blečić, magistar evropskih integracija
69. Mr Predrag Mijaijlović, građevinski inženjer
70. Borislav Boro Mrvaljević, mašinski inženjer
71. mr Đorđe Uskoković, sociolog
72. Branislav Tomović, diplomirani inženjer
73. Dragan Vujisić, diplomirani pravnik
74. Dejan Mijović, diplomirani ekonomista
75. Mr. Ranko Vuković, politikolog
76. Miloš Šušter, diplomirani ekonomista
77. Blažo Rađenović, diplomirani ekonomista
78. Vladana Lompar, diplomirani ekonomista
79. Petar Martinović, advokat
80. Luka Rakčević, pravnik
81. Zoran Mikić, istoričar
82. Mileta Radovanić, politikolog
83. Omer Barjaktari, diplomirani ekonomista
84. Hajrudin Bučan, preduzetnik
85. Rade Milošević, politikolog
86. Milan Đaković, student
87. Maya Beriša, ekološki aktivista
88. Petar Vasović, diplomirani pravnik
89. Ljiljana Jokić, diplomirani pravnik
90. Đorđije Vušurović, diplomirani fiziko-hemičar
91. Boris Marđonović, profesor njemačkog jezika
92. Stefan Pižurica, diplomirani ekonomista
93. Nevruz Šaptafi, preduzetnik
94. Bojan Jevrić, profesor književnosti
95. Miloš Perišić, istoričar
96. Luka Radović, umjetnik i specijalista dizajna i vizuelnih komunikacija
97. Veljko Banović, preduzetnik
98. Momčilo Momo Radnjić, preduzetnik
99. Adela Barba, turizmolog
100. Jelena Vukasović, kulturna radnica
101. Nikola Radman, preduzetnik
102. Aleksandar Šaranović, grafički dizajner
103. Predrag Nikolić, građevinski inžinjer i procjenitelj
104. Veljko Dedejić, profesor književnosti
105. Husein Ljaić, diplomirani ekonomista
106. Goran Šućur, diplomirani pravnik
107. Živko Taušanović, preduzetnik
108. Valentina Tadić, psiholog
109. Pavle Radević, građanski aktivista
110. Prof. Dr Katarina Perović, univerzitetski profesor
111. Dragan Mirković, diplomirani inžinjer
112. Boško Stanišić, ‚diplomirani matemaričar
113. Dr Veselin Latković, internista-kardiolog
114. Prof. dr Milorad Simunović, univerzitetski profesor
115. Jovana Radović, diplomirani ekonomista
116. Dragan Čađenović, profesor književnosti
117. Milan Doderović, diplomirani pravnik
118. Vojislav Gazivoda, diplomirani ekonomista
119. Dobrinka Đorđić, poljoprivredni inženjer
120. Nedjeljko Janjić, diplomirani inženjer
121. Stefan Kastratović, sportista
122. Ivan Delević, mašinski inženjer
123. Nada Ćeranić, profesorica književnosti
124. Dr Dubravka Barović-Džankić, kardiolog
125. Jovan Eraković, satiričar
126. Kasech Adamu Sekulović, prevodilac
127. Dubravka Obradović, diplomirani ekonomista
128. Stanko Dabanović, penzioner
129. Goran Šćepanović, preduzetnik
130. Anja Kaluđerović, diplomirani pravnik
131. Branko Petričević, diplomirani pravnik
132. Dejan Obradović, diplomirani inženjer
133. Edis Ćatović, diplomirani pravnik
134. Miodrag Vlahović, preduzetnik
135. Mirko Kovačević, diplomirani pravnik
136. Nedeljko Šuškavčević, ekonomista
Preporučeno
137. Aleksandar Dabović, brodomašinski inženjer
