Brđanin je u intervjuu agenciji MINA kazao da su Adžić i Abazović željeli da kadriraju na čelnim pozicijama u Upravi policije (UP), iako je to isključiva nadležnost direktora Uprave, kao i da UP nastavlja da se tretira kao partijski plijen a ne kao institucija.

Brđanin je rekao da mu je dugo vremena na ruku išao spor proces izrade akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, ali da su se, kad je usvojen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a, u avgustu 2022. godine, pritisci pojačali i odnosi pogoršali jer je bilo jasno da je on nepremostiva prepreka planovima kadriranja.

„Ja sam smetao njihovim željama da vrše politička zapošljavanja i da kao jedan politički subjekt preuzmu punu kontrolu nad policijom. Moje odluke su donošene u skladu sa zakonom, bez obzira da li se to poklapalo ili ne sa nekim pretežnim političkim interesom u datom trenutku“, kazao je Brđanin.

On je ocijenio da je njegov mandat direktora UP do sada najteži u Crnoj Gori dodajući da nikada nije imao punu podršku premijera i ministra istovremeno, a nekad i nijednog od njih.

„Razlog je jednostavan – nijesam bio ni lični ili partijski sljedbenik nijednog, profesiju sam stavljao na prvo mjesto“, kazao je Brđanin.

Povezani članci

politika

Rakočević: Politički manevar čiji se konačan ishod naslućuje

On je istakao da je izuzetak bio kad je funkciju ministra unutrašnjih poslova obavljao Sergej Sekulović „koji je u nekim ključnim momentima donosio odluke koje su i njega skupo koštale a te odluke su branile policijsku organizaciju od neprimjerenih uticaja, pa i mene kao njenog direktora“.

Brđanin je rekao da nema sumnje da u UP treba mnogo toga da se mijenja, ali da je to kompleksan organ koji zapošljava blizu četiri hiljade ljudi.

On je kazao da je zato unutrašnje intervencije sprovodio pažljivo, uz znanje i svijest o prirodi organizacije u kojoj je proveo preko dvije decenije.

Brđanin je naveo da su nakon njegove smjene „zamrznuti“ javni oglasi za popunu radnih mjesta na odgovornim pozicijama, a da su na njih postavljeni policijski službenici u vd stanju, a od kojih mnogi nemaju ni potrebno iskustvo, niti policijsko zvanje za pokrivanje tih radnih mjesta.

On je objasnio da su se ranije u policiji rukovodioci unutrašnjih organizacionih jedinica postavljani na osnovu diskrecione odluke direktora UP, i da je bilo dovoljno da ljudi ispunjavaju formalno-pravne uslove za to radno mjesto.

“Kasnije smo uz pomoć međunarodnih partnera uspjeli da formulišemo zakonsko rješenje kojem je meni oduzeta ta moć, ali je istovremeno to trebalo da bude mehanizam koji će da spriječi politički uticaj na kadriranje u policiji, makar u jednom dijelu“, istakao je Brđanin.

Brđanin je rekao da ljudi koju su netransparentno postavljeni, često i bez uslova, imaju osnov za tužbe.

On je naglasio da su svi ostali razlozi koji se navode u javnim elaboracijama njegove smjene pokrivalica za pokušaj da se kadrira u UP.

„Prethodna Vlada je svjesno kršila zakon mojom smjenom, a da bi se to prekrilo radilo se i radi dnevno na mojoj diskreditaciji, a vršio se i neviđen pritisak na Upravni sud, kako kroz izjave Adžića i Abazovića tako i onih koji su te izjave uzimali ili plasirali kao jedinu istinu“, kazao je on.

Brđanin je rekao da bi, da je podnio ostavku kada mu je to tražio bivši premijer Abazović, ostala samo njegova (Abazović) „istina“, koja nije utemeljenja.

“Imao sam potrebu da zaštitim svoj lični i profesionalni integritet, ali i policijsku organizaciju. Nadam se da će se nekad nadležni organi baviti i time za čije interese su Abazović i Adžić iskazivali takvu opsesvinu potrebu da kontrolišu policiju van svojih ovlašćenja“, naveo je Brđanin.

Na pitanje kakav je bio njegov odnos sa Ljubom Milovićem i da li je to razlog za smjenu, Brđanin je odgovorio da to nije razlog za smjenu i da je namjerno predimenzionirano za potrebe njegove diskreditacije.

Brđanin je rekao da je na početku smjena pravdana slučajem Dejana Kneževića, ali da se, kako to nije bilo dovoljno ubjedljivo za nezakonito postupanje, počelo spinovati u vezi sa Milovićem „polurečenicama usmjerenim na to da građani steknu utisak da sam uradio nešto nezakonito ili nečasno“.

„Kako je i sud potvrđivao da je prijedlog ministra za moju smjenu bio nezakonit, tako je bivši ministar Adžić u svakom javnom pojavljivanju različito objašnjavao razloge i to međusobno kontradiktorno jer se više nije mogao ni sjetiti svojih ranijih konstrukcija“, naveo je Brđanin.

Brđanin je kazao da poznaje Milovića od kada je on radio na području Boke Kotorske kao policijski službenik.

„To se čitavo vrijeme pokušava kroz, interpretaciju prvenstveno SKY komunikacija prikazati zlonamjerno, a suština je da tu nema ništa kriminalno“, rekao je Brđanin.

On je kazao da je u SDT-u u svojstvu svjedoka dao izjavu o navodima sa SKY aplikacije u kojima je na različite načine pominjan, a što ne ukazuje ni na kakve elemente krivičnog djela i dodao da je na sve pozicije u UP dolazio isključivo svojim radom i zalaganjem.

„Koliko je na mene i ko imao uticaja, a posebno mafija kako mi se to pokušava imputirati, vjerujem da dovoljno ukazuje da ni danas nemam riješeno stambeno pitanje, da je moja supruga nezapošljena i da je moj životni stil u skladu sa primanjima koja su uredno prijavljena u mom imovinskom kartonu“, naveo je Brđanin.

On je kazao da se u njegovim odlukama takav uticaj ne može identifikovati jer ga nije bilo, a da ne bježi niti je ikada bježao od analize kvaliteta bilo koje odluke.

„Elementarno korektno bilo da oni koji mene pokušavaju blatiti, iz nekih interesnih razloga ili čudnih hobija, sa istom posvećenošću sa kojom traže iglu u plastu sijena kad je moj život u pitanju, provjere i sa kim je sve Milović radio u policiji ili ko mu je sve bio šef, gdje su ti ljudi sad, kakvo im je imovno stanje, i da li to ima ili ne veze sa njihovim odlukama. Radi se o manipulativnosti, zlonamjernost i neutemeljenosti zlonamjernih interpretacija“, istakao je Brđanin.

Upitan osjeća li odgovornost zbog činjenice da je za pomoćnika postavio Dejana Kneževića, koj je uhapšen pod sumnjom da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, Brđanin je odgovorio da je on predložio Kneževića, a da su ga postavljali Vlada, odnosno ministri, uključujući Adžića.

Brđanin je kazao da je Knežević, u vrijeme kad on postao direktor, bio službenik UP sa dugogodišnjim iskustvom i konkretnim rezultatima, naročito na polju suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, što ga je preporučilo za funkciju v.d. pomoćnika direktora.

“U periodu kada je postavljen i obavljao tu dužnost ja nisam imao nikakva saznanja, kako od našeg bezbjednosnog sektora, tako ni od inostranih partnera, da je Knežević na bilo koji način povezan sa kriminalnim strukturama“, kazao je Brđanin.

On je dodao da je Knežević lično imao odlične relacije sa visokim zvaničnicima, sa Abazovićem i direktnu komunikaciju.

„Abazović mu je samo nekoliko mjeseci prije hapšenja uručio i zahvalnicu povodom uspješne i opsežne akcije hapšenja vođa kavačkog klana. Takođe, za svoj rad u borbi protiv kriminala dobio i prestižnu međunarodnu nagradu u Španiji od partnerskih službi“, naveo je Brđanin.

Brđanin je rekao da poštuje prezumpciju nevinosti kada je u pitanju Dejan Knežević, i kao profesionalac i kao čovjek i da mu je žao što se ona često i neodgovorno krši od najviših donosilaca odluka.

Brđanin je podsjetio da Knežević nije izabran na konkursu, već da su ga na njegov predlog, prvo Vlada, a kasnije, zbog izmjene zakonskog rješenja i ministar, imenovali za vršioca dužnosti pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala i da mu je više puta na isti način produžavan v.d. mandat.

„U tih nekoliko prilika kada mu je produžen mandat ministar je imao mogućnost da odbije predlog i da mi prenese konkretna saznanja koja je kasnije tvrdio da posjeduje, a primarna je odgovornost Adžića ako je znao nešto o Kneževiću a nije prenio meni i nastavio mu produžavati mandat“, rekao je Brđanin.

On je istakao da je uvijek insistirao da se raspišu konkursi za mjesta pomoćnika direktora jer bi na taj način i konkurencija i izbor bili veći, a izabrana lica bi se osjećala sigurnije i motivisanije da rade.

„Nažalost, nije postojala politička volja za to, već je nekom odgovaralo da pomoćnici budu u vd. stanju, a kako bi ih upravo oni mogli odobravati ili ne, jer recimo kolege Saša Mašković i Dragan Klikovac posljednji put nijesu dobili saglasnostli i to bez opravdanog obrazloženja“, kazao je Brđanin.

On je rekao da je povratkom na funkciju direktora UP zatekao zaustavljenu proceduru realizacije internih oglasa koji su bili raspisani za načelnike regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja bezbjednosti i odsjeka u sektorima, koji su trebali da budu realizovani u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.

Brđanin je kazao da je zatekao i zamrznutu procedura javnog konkursa za tri pomoćnika direktora UP, da četvrti nije bio ni raspisan i da su time zaustavljeni i napori koje je ulagao u profesionalizaciju UP.

On je istakao da se na na tim pozicijama, na kojima su mogli biti u punom mandatu oni koji su pokazali najbolje rezultate na internim oglasima i konkursima, nalaze v.d osobe koje su birali ministri na osnovu sebi poznatih kriterijuma.

Brđanin je ocijenio da su kadrovska pitanja važna u policiji, ali da je policijska organizacija previše kompleksna da bi se svodila samo na to i istakao da je bilo slučajeva nepoštovanja hijerarhije i nezavisnosti policije.

On je rekao da ministri ne mogu da operativno rukovode policijom, ali da ministar ima priliku da, po prirodi svoje funkcije, u skladu sa zakonom, kao i kroz određena tijela, u kojima je član, kao što je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, dobija određene informacije, odnosno izvještaje.

Brđanin smatra da je mnogo važna izgradnja kapaciteta, i stvaranje uslova za rad policijskih službenika.

„Oni koji se najčešće igraju ljudima u policiji kao pionima u šahu zaboravljaju da je njihova prva obaveza da obezbijede da ta policija ima (policijska, namjenska, a ne obična ofarbana) vozila i gorivo za rad, da imaju uniforme jer danas ima policijskih službenika koji nose par preobuka po sedam, osam godina“, rekao je Brđanin.

On je istakao da takoreći nijedan policijski službenik u Crnoj Gori nije prošao medicinski zdravstveni pregled radi provjere psihofizičkog stanja.

„Svi smo mi to, neko više, neko manjem radili iz svoje lične obaveze, odgovornosti“, kazao je Brđanin.

Brđanin je rekao da nema utisak da je poželjan direktor UP ni novoj izvršnoj vlasti.

On je ocijenio da način na koji se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović određuje o njegovoj poziciji, ukazuje da jedva čeka da Odbor za bezbijednost da negativno mišljenje na izvještaje Brđanina iz 2022. godine, koji su se sada našli prioritetno na agendi tog Odbora.

“Izgleda da se i u tom dijelu uspostavlja jedna nova praksa, jer se ne sjećam da su se ikada ranije slični dokumenti koji su bili u proceduri prethodnog saziva razmatrani gotovo pa automatski u novom sazivu, ali i to je politička poruka. Pritom, neupitno je da je taj postupak kršenje zakona i uvod u kršenje člana 16 Zakona o unutrrašnjim poslovima“, naveo je Brđanin.

On je objasnio da član 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, predviđa mogućnost nadzora Skupštine nad radom direktora UP i da ta zakonska odredba u jednom dijelu u stvari predstavlja političko oruđe, disciplinovanja direktora čiji mandat traje pet godina.

Brđanin je rekao da je tim rješenjem predviđeno periodično izvještavanje na svakih šest mjeseci i da nadležni odbor može da se izjasni da ne prihvata taj izvještaj.

„Onda ministar može, ali ne mora, da predloži vladi razrješenje direktora, a Vlada može, a i ne mora, da donese tu odluku“, rekao je Brđanin.

Brđanin je objasnio, pozivajući se na presudu Upravnog suda, da se zbog činjenice da Odbor nije razmatrao izvještaje smatra da su oni prihvaćeni, što znači da to tijelo ne bi trebalo da održi sjednicu a i ako je održi treba da da pozitivno mišljenje jer su rezultati dobri.

„A ako i da negativno mišljenje, ministar ne bi treblo da inicira smjenu kod vlade. Vlada je, jer je dobila pohvale zato što su ispštovali presudu Upravnog suda, u upasnost da prekrši zakon ukoliko u konkretnom slučaju donese odluku o prestanku mandata“, naveo je Brđanin.

Brđanin smatra i da je neodrživa i nelogična teza, da se raspravlja o izvještajima zbog toga što je to preostalo prethodnog odbora.

„Mislim da je parlamentarni nadzor počeo 2010. godine. I možete zamisliti koliko proteklih 13 godina ima inicijativa, izvještaja raznih vrsta koji nijesu razmatrani i koje bi onda Odbor sada trebalo da razmatra“, kazao je Brđanin.

On je najavio da će se ponovo žaliti Upravnom sudu ako bude smijenjen nakon što Odbor ne prihvati izveštaje.„Ako budem smijenjen nakon što Odbor ne prihvati izvještaje to će biti poraz vladavine prava. Ali naravno da ću se žaliti“, poručio je Brđanin.

On je ocijenio da UP, da bi mogla raditi u interesu građana i države, pored profesionalaca u njenom rukovodstvu, mora imati partnera u izvšnoj vlasti koji će joj pružati podršku uz puno poštovanje operativne nezavisnost UP.

„Ne prepoznajem tu situaciju sada niti odgovornost jer se UP tretira kao partijski plijen, a ne kao institucija“, rekao je Brđanin.

On je rekao da je policija je prije njegovog dolaska optuživana da je politizovana, a da je njegova svjesna i nezakonita smjena tu matricu potvrdila.

„Zato sam ponosan što nijesam bio partijski ničiji, i profesionalno mi je najveća satisfakcija što sam izabran na konkursu koji je u prethodne tri godine generisao najveću konkurenciju, nosio rigorozne kriterijume i punu transparentnosti“, naveo je Brđanin.

On je dodao da je tokom čitavog mandata imao i ima podršku međunarodnih partnera koja mu mnogo znači.

Brđanin je rekao da su na široj ravni, ozbiljni rezultati postignuti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koje je prepoznala u svojim izvještajima i Evropska komisija.

„Govorimo o periodu tokom kojeg je izvršena najveća zaplijena droge, kada su prvi put hapšeni određeni visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa“, kazao je Brđanin.

On je istakao da je u vrijeme njegovog mandata, i uz njegov i doprinos najbližih saradnika i uz ekspertsku pomoć međurodnih eksperata izrađen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u djelu policije i izvršena je značajna reorganizacija.

„I istovremeno stvoreni su preduslovi za jačanje organizacionih jedinica, uključujući i značajno povećanje broja radnih mjesta u SPO čime je SDT imao, ima i imaće punu podršku na taj način, , ali i kroz dnevnu punu podršku mene kao direktora i svih organizacionih jedinica UP“, rekao je Brđanin.

Brđanin je naveo da je imenovao na čelne pozicije ljude sa velikim policijskim iskustvom, koji su prepoznati kao profesionalci unutar sistema, a među njima mnoge koji ranije nijesu imali šansu da svoje znanje pokažu.

„Nakon moje nezakonite smjene svi ti ljudi su smijenjeni i tada im je rečeno da to nije zbog radnih rezultata, što je iskren ali tužan komentar naše realnosti koji potvrđuje da ne postoji na najvišim nivoima namjera da se Uprava policije suštinski unaprijedi“, rekao je Brđanin.

On je kazao da je ponosan što na Cetinju, prilikom ustoličenja nije pala kap krvi, i da je to bila, poslije 1998. godine bezbjedonosno najzahtjevnija situacija.

„Svjestan sam da u takvim situacijama uvijek bude i propusta, ali imajući u vidu sve što se dešavalo i kuda je moglo krenuti, kao i da su spriječeni nerazumni scenariji, mislim da je najvažnije bilo sačuvati taj nivo bezbjednosti, a to je mnogo važnije od toga koliko su koji akteri zadovoljni“, naveo je Brđanin.

On je istakao da su svi bili zatečeni masakrom na Cetinju.

„Nijesam siguran da je to situacija u kojoj i spremnije policije od nas imaju adekvatan odgovor, jer smo vidjeli da se nešto slično, na žalost, desilo i u jednoj susjednoj državi, ali se nerijetko dešava i širom svijeta, i to definitivno zahtijeva angažman šire društvene zajednice“, smatra Brđanin.

On je rekao da u UP nemaju ni razvijenu komunikacionu službu niti su rukovodioci prolazili do tog perioda komunikacione treninge, uključujući i njega, da bi na to mogli odgovoriti onom brzinom i jasnoćom koja se očekivala od nas.

„Znam da se vrijeme ne može vratiti i pitanje je da li bi i sa bržom reakcijom išta bilo drugačije, ali i na ličnoj i profesionalnoj ravni žalim što je ta tragedija dobila te razmjere“, kazao je Brđanin.

On je naveo da su nakon toga uloženi određeni napori kako bi se u budućnosti imao drugačiji odgovor napominjući da nije lako funkcionisati između onog što su očekivanja i onog što su mogućnosti, kako u dijelu kapacitiranosti, tako i potrebne opreme koju policija ima.

„Žalim i što u nekim situacijama političke napetosti koje su eskalirale protestima, a što prati polarizovani crnogorski kontekst, nismo upravljali vještije, iako je policija bila samo posljednja karika u tom lancu i često potpuno nepripremljena na sve to pored pored tekućeg posla“, zaključio je Brđanin.