Video
Radulović za Standard pojašnjava da je Skupština raspuštena ukazom predsjednika i ona ne može da zasijeda i da obavlja svoja ovlašćenja te najavljeni nastavak zasijedanja predstavlja prekoračenje ovlašćenja.
“Raspuštanje Skupštine ne može se dovoditi u vezu sa prestankom mandata Vlade”, kaže Radulović, jer Ustav propisuje da Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
“Takvu odredbu Ustav ne poznaje u slučaju raspuštanja Skupštine”, jasan je on.
Uostalom, kako kaže Radulović obaveza je predsjednika da sljedećeg dana od kada je raspustio Skupštinu raspiše i parlamentarne izbore, što je on i uradio, tako da je u slučaju prestanka mandata Skupštine zbog njenog raspuštanja isključena mogućnost da takvo stanje traje kao u slučaju Vlade koja u tzv. tehničkom mandatu funkcioniše duže nego u redovnom.
Da Skupština krši Zakon nastavkom rada kao da se ništa nije desilo i kao da nije raspuštena ukazom, potvrđuju i mišljenja uglednih pravnika koji su za portal Standard saglasni da Skupština može obavljati smo tekuće, zaostale a nikako nove zakonodavne inicijative.
Upravo to stoji u komentaru člana 92. Ustava Crne Gore autora profesora Mladena Vukčevića u kom kaže da raspušteni Parlament “nastavlja da radi obavljajući prevashodno tekuće i nužne poslove, odnosno ponašajući se “skrupulozno” u okviru svojih ovlašćenja.
Dakle, Parlament ne može donosti sistemske zakone, i ne može odlučivati o važnim stvarima.
No, ako su nas prethodne dvije godine čemu naučile to je da se u Crnoj Gori ne poštuju Zakoni, i što je još gore niko ne odgovara za nepoštovanje istih.
Đurović je prije dva dana izbjegla precizno da odgovori na pitanje novinara da li će Skupština izbjegavati da razmatra zakone od krucijalnog značaja, poput budžeta, rekavši kaže da to pitanje svakako trenutno nije na dnevnom redu.
Ono što bi Skupština mogla da uradi nastavljajući da ignoriše ukaz kojim je raspuštena je da se pozove na Hitni postupak u donošenju zakona, čime bi pod plaštom instituta hitnosti mogli da donose Zakone koji nijesu hitni i ne bi uzrokovali štetne posljedice po državu.
Ovim bi svakako prekršili poslovnik Skupšine član 151. u kom piše da se neki Zakon može donijeti po hitnom postupku “kojim treba urediti putanja i odnose nastale usljed okolnosti koje nijesu mogli da predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice”.
Pod plaštom člana 151. neki poslanik bi mogao na samoj Skupštini da kandiduje neki zakon jer predlogom jednog poslanika Zakon biti mogao uvršten u dnevni red, uprkos činjenici da je Parlament raspušten ukazom, da su vanredni parlamentarni izbori raspisani, i da trenutni saziv Parlamenta nema više legitimitet za donošenje najvažnijih odluka.
Preporučeno
