Video
Političke snage u vašoj zemlji su trebale postignuti konsenzus i putem kompromisa se makar dogovoriti oko imenovanja sudija Ustavnog suda, popunjavanja Sudskog savjeta, imenovanja vrhovnog državnog tužioca – kaže u intervjuu Pobjedi slovenački ambasador Gregor Presker. On pretpostavlja da bi Izvještaj o napretku bio puno bolji ako bi se političke strukture uspjele dogovoriti oko tih pitanja.
Objavljen je daleko najlošiji izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru. Vlada nije uspjela da ostvari ni trećinu obaveza i država se udaljava od Brisela, a društvo od evropskih vrijednosti. Jesmo li izgubili šansu za brži ulazak?
Odgovornost da Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore na putu u EU za prošlu godinu nije najbolji, pored Vlade Crne Gore, snose i Skupština Crne Gore i druge državne institucije koje nijesu uspjele da doprinesu napretku sa ispunjavanjem zahtjeva iz pristupnog puta koji bi rezultirao boljom ocjenom u izvještaju.
Unatoč tome, Crna Gora između svih država regiona još uvijek vodi u procesu proširenja, koji temelji na zaslugama, odnosno na podržavanju onih koji su uradili najviše, to jest na principu regate. Crna Gora ne smije zaboraviti da su u ovom procesu i druge države regiona koje su određena usklađivanja sa pravnom tekovinom EU ispunjavale, iako nijesu bile u pregovaračkom procesu, pa za Crnu Goru ne bi bilo dobro da se te zemlje zbog vaše unutrašnjopolitičke „situacije“ i neispunjavanja obaveza, počnu ubrzanije kretati prema EU, a da Crna Gora i dalje stagnira.
Slovenija se slaže sa ocjenama ovog izvještaja o Crnoj Gori, koji jasno naglašava slabosti i manjkavosti svake kandidatkinje, odnosno opredjeljuje reforme koje bi trebala izvesti za što skorije članstvo.
Crna Gora je, u ovoj geopolitičkoj situaciji prouzrokovanoj ratom u Ukrajini, imala veliku šansu da određeni napredak bude prepoznat od strane EU. Bilo je potrebno vrlo malo. Političke snage u vašoj zemlji su trebale postignuti konsenzus i putem kompromisa se makar dogovoriti oko imenovanja sudija Ustavnog suda, popunjavanja Sudskog savjeta, imenovanja vrhovnog državnog tužioca. Pretpostavljam da bi Izvještaj o napretku bio puno bolji ako bi se političke strukture uspjele dogovoriti oko tih pitanja.
Kao što je više puta bilo naglašeno od naše EU strane, svaki izvještaj predstavlja presjek stanja u reformskom procesu i kao takav predstavlja mapu puta za dalje postupanje. Nadam se da će ubuduće ta mapa puta od strane vaših političara biti shvaćena ozbiljnije i da će se za dobrobit građana koji u velikom broju (njih skoro 80%) podržavaju članstvo Crne Gore u EU opredijeliti za njeno što brže ispunjavanje.
U Izvještaju o napretku je naznačeno da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije izazvalo tenzije u društvu, Komesar za proširenje Varhelji, koji je predstavio taj dokument, smatra da je to bio dobar potez. Kako komentarišete ovako različite stavove?
Izvještaj Evropske komisije je njen zvanični dokument koji predstavlja zvaničan stav Komisije oko određenih pitanja u konkretnom slučaju procjenu napretka država kandidatkinja na putu u EU. U samom izvještaju pod tačkom 1.2. piše da je „zaključivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom imalo uticaj na političku klimu i da je podiglo dodatne tenzije“. Mislim da je u cijelom izvještaju ovo pitanje naglašeno još barem jedan put, zato smatram da nema potrebe tu ništa više dodavati.
Crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru nakon uspješne akcije hapšenja ruskih špijuna u Crnoj Gori koja je pohvaljena od strane naših međunarodnih partnera. Kako komentarišete tu odluku, koliko je za Crnu Goru opasno da se bezbjednosnom službom ne upravlja u skladu sa principima naših mađunarodnih partnera?
Vrlo je teško komentarisati unutrašnjopolitičke odluke oko kojih se ne raspolaže sa svim detaljima i informacijama. Oko ovog pitanja je vrlo važno uzeti u obzir odziv međunarodne javnosti, odnosno crnogorskih zapadnih partnera koji su neupitno potvrdili značaj i ulogu koju je ANB odigrala u borbi protiv uticaja Rusije u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu koji su u suprotnosti interesima evroatlantskih partnera, pogotovo imajući u vidu nove geopolitičke okolnosti prouzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Premijer je odluku o smjeni obrazložio time da nije bio upoznat sa akcijom oko šverca cigareta za koju postoje sumnje da je bio uključen visoki funkcioner njegove partije. Nijedna evropska služba u toj situaciji ne bi obavještavala premijera, Vaš komentar?
Mislim da se u ovom i sličnim primjerima može postaviti načelno pitanje potpune nezavisnosti nadležnih istražnih organa i službi koje trebaju o svakom pojedinačnom slučaju, na osnovu svih raspoloživih informacija i materijala, odlučiti da li bi eventualno širenje kruga obaviještenih moglo ugroziti ili kompromitovati konkretne rezultate određene istrage ili akcije. Opšte je očekivano da u svim istražnim radnjama sve strane svakako stalno i u potpunosti poštuju nadležnosti institucija, njihovu samostalnost, važeće zakonske okvire i propisane procedure.
Kako ocjenjujete odnose između Crne Gore i Slovenije jer dvije države nemaju otvorenih pitanja. Da li su slovenački investitori zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori?
Odnosi između naših dviju zemalja su stvarno na vrlo zavidnom nivou u svim oblastima. Nažalost, visoku razinu saradnje u brojnim segmentima ne prati intenzitet bilateralnih posjeta na visokom nivou za što su sigurno krive i kovid-19 kriza kao i politička nestabilnost koja u Crnoj Gori već neko vrijeme traje. U protekle dvije godine htjeli smo ojačati privrednu saradnju i putem održavanja Mješovite komisije za privrednu saradnju, ali je zbog prije navedenih razloga nijesmo uspjeli realizovati. Održavanjem komisije bi se investicioni tokovi i robna razmjena u obje strane sigurno još više intenzivirali.
Preporučeno
I slovenački investitori koji su na vašem tržištu prisutni već duži niz godina i vrlo dobro posluju su se u prošlom periodu suočavali sa određenim izazovima iz oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i nejednakim tretmanom. Sva ta pitanja bi se u velikoj mjeri riješila ako bi Crna Gora u potpunosti ispunila zahtjeve iz EU i sa tim se reformisala u ključnim oblastima. Na taj način bi ostvarila i puno bolji investicioni ambijent, koji bi mogao privući i druge zainteresovane strane investitore.
