Video
Na poziv generalnog sekretara Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), ambasadora Serđa Piacija (Sergio Piazzi), članica Delegacije Skupštine Crne Gore u PAM-u poslanica Suzana Pribilović i zamjenica članice Delegacije PAM-a poslanica Suada Zoronjić prisustovale su i uzele aktivno učešće na Konferenciji na visokom niovu: „Palermska konvencija – budućnost borbe protiv trans-nacionalnog organizovanog kriminala“. Pribilović je istakla da sajber bezbjednosne prijetnje postaju jedan od najozbiljnijih izazova našeg doba.
Konferencija je održana pod rukovodstvom predsjednika PAM-a Đenara Miljorea (Gennaro Migliore), u periodu od 20. – 21. juna 2022. godine u Kraljevskoj palati u Napulju, Republika Italija, u organizaciji Predsjedništva regije Kampanija, Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Fondacije Vittorio Occorsio.
Glavne teme Konferencije, u okviru pet panela, kako dodaju, bile su su trgovina ljudima i krijumčarenje migranata, eksploatacija novih informaciono-komunikacionih tehnologija od strane kriminalnih grupa, ekološki zločini i drugi oblici organizovanog kriminala uključujući terorizam, prevare, krađu i krijumčarenje oružja i umjetnina.
Cilj Konferencije je identifikovanje najboljih zakonodavnih praksi i prijedloga za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i jačanje saradnje sa drugim međunarodnim parlamentarnim skupštinama.
Na samom početku ceremonije otvaranja Konferencije, predsjednik Republike Italije Nj.E. Serđo Matarela (Sergio Mattarella), uputio je snažnu poruku u kojoj je izrazio uvjerenje da će PAM Konferencija ojačati postojeću saradnju zacrtanu u Konvenciji iz Palerma, usvojenoj prije 20 godina.
Predsjednik PAM-a, Đenaro Miljore podvukao je da je transnacionalni organizovani kriminal odnio živote mnogih, te ukazao na potrebu da je u što kraćem roku potrebno ažurirati Palermsku konvenciju te osnažiti njen mehanizam revizije koji će doprinijeti odgovornijoj i snažnijoj borbi protiv ovog društvenog fenomena sa kojima se susrijeće
region Mediterana i neupitno države Evrope i svijeta. Miljore je, takođe, naglasio da je, nakon što je prošlo dvije decenije nakon pokretanja Konvencije i njenih protokola, organizovani kriminal promijenio način djelovanja i da se prilagodio novim okolnostima na globalnoj sceni, te da shodno tome postoji hitna potreba za ažuriranjem zakonodavnih sistema, što se podstiče međunarodnim dijalogom o glavnim problemima i najboljim praksama za rješavanje aktuelnih problema.
Gada Fathi Vali (Ghada Fathi Waly), generalna direktorica Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), podsjetila je na potrebu da se Palermska konvencija mora značajnije aktivirati kako bi uspjela odgovoriti na izazove našeg vremena. Vali je iskazala pozitivno mišljenje o činjenici da će PAM konferencija poslužiti za rješavanje novih prioriteta i podržala podsticanje snažnijeg odgovora sistema krivičnog pravosuđa. UNODC će nastaviti da radi sa parlamentarcima PAM-a na identifikaciji i razvoju novih strateških odgovora u tom pogledu istakala je Vali.
Gradonačelnik Napulja Gaetano Manfredi (Gaetano Manfredi), Muhamed Lemin Guig (Mohamed Lemine GuigI) zamjenik generalnog sekretara Arapske lige i Nj.E. Lućana Lamorgeze (Luciana Lamorgese), ministarka unutrašnjih poslova Republike Italije, govorili su o snažnom uticaju koji organizirani kriminal ima na društva Mediterana i Zalivskog regiona, kao i o novim izazovima poput sajber bezbjednosti, za koje je potrebno pravovremeno prilagođavanje zakonodavstva i novih alata za procesuiranje krivičnih djela bez izuzetka. Govornici su analizirali trenutni status organizovanog kriminala, sa svim njegovim aspektima i naučenim lekcijama u vezi sa zločinima protiv životne sredine, trgovine kulturnih artefakta, kao i pranjem novca.
U okviru drugog panela „Kriminalna zloupotreba informacione i komunikacione tehnologije“ članica Delegacije PAM-a i bivša ministarka javne uprave Crne Gore, poslanica Suzana Pribilović imala je svoje izlaganje na temu „Izazovi sajber organizovanog kriminala“. Pribilović je istakla da sajber bezbjednost kao jedan od najvećih izazova modernog doba zahtijeva intenzivnu međunarodnu saradnju i kontinuiranu razmjenu informacija i znanja kako na regionalnom tako i međunarodnom planu. Sa promjenama koje donosi digitalizacija i nastavak globalizacije računarskih mreža, sajber bezbjednosne prijetnje postaju jedan od najozbiljnijih izazova našeg doba.
Složena društveno-politička situacija i usljed toga povećan saobraćaj u onlajn prostoru u Crnoj Gori doprinijele su porastu govora mržnje na različitim platformama, koji je upućen svim kategorijama društva, a sve je veći broj onih koji postaju žrtve takvih aktivnosti, navela je Pribilović. Mjesecima unazad, brojni građani, aktivisti, predstavnici političkih partija, ali i najranjivije grupe, žene i djeca, izloženi su najbrutalnijim uvredama, prijetnjama i govoru mržnje, koji se zasnivaju na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi. Takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje.
Pribilović je naglasila da se na širem frontu, potvrđuje tvrdnja da je svijet geopolitička arena u kojoj se međunarodni akteri bore za nadmoć, čime se izjednačavaju vrijednosti liberalne demokratije i one koje baštine autoritarni i autokratski režimi. SAD, NATO i
Evropska unija, kao i države Zapadnog Balkana moraju prepoznati prijetnju ruskog hibridnog djelovanja i pružiti dosljedan odgovor. Medijske i Internet slobode neodvojive su od ukupnog socio-političkog sistema u kojem se ostvaruju. Odgovor na rusko propagandno djelovanje mora zato biti holistički, i obuhvatiti preporuke geopolitičke prirode, i preporuke konkretnih politika u različitim segmentima društvenog djelovanja, istakla je Pribilović.
U kontekstu navedenog, posebno treba da zabrinjava detektovanje visokosofisticiranih malicioznih softvera koji napadaju državnu kritičnu informatičku strukturu, organizacije i medije koje su posvećene evroatlantskim integracijama i koji se mogu kategorizovati u sajber špijunažu. Za očekivati je da će se ove vrste napada intenzivirati u narednom periodu.
Poslanica Pribilović je izrazila uvjerenje da se države Mediterana moraju fokusirati na promovisanje dijaloga, obrazovanje i rano prepoznavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji dovodi do terorizma, na uticaj interneta na istrage i prikupljanje obavještajnih podataka od strane policije, na digitalne forenzičke dokaze, korišćenje interneta u terorističke svrhe i kako reagovati na prijetnje vezane za sajber incidente.
Upravo ovaj događaj i slične inicijative podstiču zajedničku saradnju koja vodi do nastavka beskompromisne borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala sa fokusom na sajber kriminal čije je suzbijanje i nulta tolerancija od krucijalne važnosti, zaključila je Pribilović.
Dvije decenije nakon usvajanja Palermske konvencije i njenih protokola, veliki broj članova i članica nacionalnih parlamenata, akademske zajednice, predstavnika/ca partnerskih zemalja iz regiona i međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija Mediterana, Evrope i šire, iz 48 delegacija, imali su jedinstvenu priliku da na dvodnevnoj Konferenciji PAM-a, daju autentična viđenja i preporuke kada je u pitanju borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, čime je izvršena revizija trenutnog stanja efektivnosti Palermske konvencije i njenih protokola. Na taj način urađena je identifikacija najboljih zakonodavnih praksi i prijedloga za efikasno hvatanje u koštac sa ovim globalnim fenomenom, u cilju olakšanja saradnja između zakonodavnih, sudskih i izvršnih vlasti, uzimajući u obzir savremene tehnologije koje koriste globalne kriminalne mreže.
Shodno navedenom, na kraju drugog dana Konferencija, predsjednik PAM-a, Đenaro Miljore, pročitao je usaglašenu Napuljsku deklaraciju, koja ima za cilj jačanje pravne saradnje među državama članicama PAM-a u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, sa praktičnim preporukama orijentisanim na rezultate.
Preporučeno
Rezultati parlamentarnih debata biće podijeljeni Konferenciji strana ugovornica UNODC u oktobru 2022. godine u Beču, na kojoj će mehanizam Palermske konvencije biti revidiran na vladinom nivou.
