Video
Nakon Radulovićeve i Krivokapićeve ,,havarije“ sa opozivom sedam ambasadora, poslije više susreta sa Đukanovicem, pa i intervencije međunarodnog faktora, usvojena je praksa prethodnog dogovora sa predsjednikom države. Sastanak koji će se najvjerovatnije održati u sljedeći četvrtak, biće neka vrsta oživljavanja kohabitacije.
U međuvremenu su u Vladi Crne Gore obavljene konsultacije i ministar Radulović je napravio spisak novih diplomatskih predstavnika na mjestima koja su upražnjena.
Prema informacijama Pobjede, na listi koja ce biti prezentirana predsjedniku Crne Gore uglavnom su imena – iz Ministarstva vanjskih poslova i riječ je uglavnom o mlađim ljudima koji već imaju određene funkcije u ministarstvu.
KO SU NOVI LJUDI
Izvori iz MVP-a su našem listu naznacili da bi aktuelni šef kabineta ministra, Đorđe Janković, trebalo da bude naš diplomatski predstavnik u Albaniji. Iz Generalnog direktorata za multilateralne poslove predložene su dvije savjetnice: Stanica Anđić za ambasadorku u Poljskoj, dok bi Milena Šofranac Ljubojević trebalo da zasjedne u ambasadorsku fotelju u Rimu, umjesto dosadašnje ambasadorke Sanje Vlahović.
Zanimljivo, direktor Direktorata za multilateralu Veljko Milonjić nije predložen za inostranstvo, što bi moglo da se tumači da njegova politička profilacija nije baš po volji novoj vlasti. U London bi, prema listi iz Ministarstva vansjkih poslova, trebalo da ide Čedomir Fuštić, direktor Direkcije za Evropu.
Osim pobrojanih, kao nekadašnja službenica Ministarstva vanjskih poslova, za ambasadorku pri Stalnoj misiji Crne Gore pri Savjetu Evrope u Strazburu je planirana – Slobodanka Krunić. Njoj sada ističe ugovorni odnos stručnog saradnika pri Venecijanskoj komisiji, a ranije je bila crnogorska ambasadorka – takođe u Strazburu. Zanimljivo, Krunić je inače bila pri Venecijanskoj komisiji od 2018. godine, i dok je usvajan prvi Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Na istom mjestu je bila i kada je nova vlast spremala i izglasala novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti i vjerskih ubjeđenja decembra 2020. godine. Očito je da nova izvršna vlast procijenila da na nju može da računa. Time se, prema informacijama Pobjede, iscrpljuje lista namještenja iz ,,kuće“, odnosno iz redova Ministarstva vanjskih poslova.
POSEBNI POZIVI
No, time se lista ne završava. Izvori iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da su na važna diplomatska mjesta planirana dva profesora.
Budvanin dr Petar Marković, profesor na Slobodnom univezitetu u Briselu, trebalo bi da bude crnogorski amabasador u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji u Briselu.
Ima dva doktorata iz oblasti političke teorije i nauke sa Univerziteta Luis (LUISS) u Rimu i Slobodnog Univerziteta (Free University) u Briselu. No, crnogorskoj javnosti je postao poznat tokom – litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva 2020. godine. Tada se oglasio na ultra-nacionalističkom portalu IN4S sa jasnom porukom – da je „skandalozno da se u XXI vijeku može izglasati zakon kojim se dekretom nacionalizuje imovina“. I ovaj detalj ukazuje da je Markovića za ambasadorsku funkciju, osim nespornog obrazovanja, kandidovala i bliskost Srpskoj pravoslavnoj crkvi i otvorena borba protiv ,,crnogorskog režima Mila Đukanovića“.
Drugi profesor koji bi trebalo da bude ambasador je dr Filip Ivanović, profesor na Univerzitetu Donja Gorica. Dr Ivanović bi trebalo da bude crnogorski ambasador pri Svetoj Stolici, a u javnosti se najčešće pojavljivao kroz tekstove u dnevnom listu Vijesti. Još jedna zanimljiva ličnost je na spisku kandidata za ambasadore: Tamara Mugoša, nekadašnja ambasadorka Crne Gore u Izraelu, na nerezidentnoj osnovi, koja ce biti vrlo aktivna i u „inoviranoj“ diplomatskoj mreži. Reklo bi se da je izvršna vlast ipak nastupila sa manje arogancije, nego što je to učinjeno prilikom opoziva sedam ambasadora koji su, kako se kasnije ispostavilo, bili vrlo cijenjeni kod država domaćina. To, međutim, ne znači da nece biti paralelnog spiska.
SPECIJALNI IZASLANICI
Mediji su već objavili da je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović od 1. aprila postavio izvjesnu modnu dizajnerku, tačnije dizajnerku ženskih torbi, Mirjanu Deletić za specijalnu izaslanicu ministra pri Evropskoj uniji u Briselu.
Nije poznato kako je Deletić, sa biografijom modne dizajnerke, dospjela u fokus ministra Radulovića. Dva izvora iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da je za njeno postavljenje zalužan lično – premijer Zdravko Krivokapić te da je Deletić porodični prijatelj. No, postavljenje Deletić tek je dio plana ministra Radulovića da imenuje svoje „specijalne izaslanike“ tamo gdje misli da bi oni mogli da obave neki posao lobiranja ili uticaja.
Premda su mnogi dovodili u pitanje zakonitost postupka, Zakon o vanjskim poslovima dopušta mogućnost da ministar imenuje specijalne izaslanika. Takva diplomatska praksa i nije neuobičajena u svijetu, ali je karakteristična za velike države, svjetske sile, kada predsjednici ili premijeri imenuju specijalne izaslanike za određene, ad hoc, međunarodne misije. Poznate su misije, na primjer, Ričarda Holbruka kojeg je bivši predsjednik Bil Klinton imenovao za specijalnog izaslanika za bivšu Jugposlaviju ili, nedavni primjer, Ričarda Grenela, specijalnog izaslanika Donalda Trampa za Kosovo…
LJUDI OD POVJERENJA
Male države kao Crna Gora ne odlučuju se za takve poteze, jer to značajno povećava troškove – specijalni izaslanici imaju ambasadorske plate. No, između ušteda ili širenja svog uticaja, mlađani ministar vanskih poslova se očito lako odlučio za – ovo drugo: po odobrenju premijera Krivokapića poceo je ministar Radulović da gradi mrežu specijalnih izaslanika, da bi na taj način izbjegao mogućnost da mu predsjednik države upali „crveno svjetlo“ i odbije potpisivanje ukaza o postavljenju nekog ambasadora.
Prema informacijama Pobjede, specijalna izaslanica Deletić je tek prva u nizu. Ministar Radulović je namjerio da uskoro imenuje specijalne izaslanike u Zagrebu, Berlinu, ali i u još nekim evropskim državama.
Biće zanimljivo pratiti ko ce biti novi ljudi od povjerenja nove izvršne vlasti i što ce biti njihovi zadaci. Valja se nadati da ce to biti diplomatski eksperti, a ne partijski ili lični uhljebi. Jer, politicka namještenja tek predstoje, nakon što se partije nove većine usaglase oko „rasporeda“.
Jedno je sigurno: racionalizacija diplomatske mreže koštaće Crnu Goru mnogo više nego ranije. A o suptilnosti nove „krampon diplomatije“ – tek ćemo svjedočiti.
Partijski ringišpil
Da li će Srećko Crnogorac biti novi ambasador u Vašingtonu; je li Andrija Petković, predsjednik Skupštine opštine Tivat „viđen“ za novog ambasadora u Zagrebu; hoće li Želidrag Nikčević nastaviti da živi u Beogradu, ali sada kao diplomatsko-konzularni predstavnik u Srbiji… To je samo djelić nagađanja vezano za nova diplomatska namještenja koja ce, osim izvršne vlasti, određivati partije nove parlamentarne većine.
Preporučeno
Prema Zakonu o vanjskim poslovima, omogućava se da političkih namještenja bude do trideset odsto. U ranijem periodu taj „minimalni“ procenat značajno je premašivan, jer su sve partije bivše vlasti imale želju da nagrade lojalne stranačke kadrove. Iako su od 30. avgusta i izbora, pa i 4. decembra i izbora nove Vlade Crne Gore, žestoko najavljivanje demokratske promjene i reforme, prema informacijama Pobjede – ne treba očekivati iznenađenja. Partije će i dalje imati velike apetite i Vlada će morati da se povinuje, ako misli da preživi ljeto.
