Video
“Ovo što se desilo, da Bećir Vuković bude predsjednik žirija za Trinaestojulsku nagradu, nadilazi dosadašnje političke kombinatorike. Ovo je vrlo riskantna igra i potez koji će da oskrnavi najveće vrijednosti koje su oslonac građanske, antifašističke, multinacionalne Cme Gore, njen opstanak kao takve države. Kako to da prođe gospođu Boženu Jelušić, koja morališe na sitnim problemima. Da li na krupnim, sudbinskim pitanjima pokazuje svoje pravo lice? Iskreno se nadam da se neće olako preći preko ovoga, u stvari da to ne bi smjelo da se dogodi. Mnogo je bilo teže podići ustanak 13. jula 1941. i izdržati 1942. godinu nego danas zaustaviti četničke orgije po Crnoj Gori”, kazao je Pulević.
Za Adnana Čirgića, dekana Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. godine, izbor Bećira Vukovića za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade logičan je potez ove vlasti, koji se uklapa u njihovu izdajničku strategiju utapanja Crne Gore u “srpski svet”.
“Da to nije bio Bećir Vuković, bio bi opet neki drugi obožavalac i promoter kvislinškoga četničkog pokreta. Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo”, kaže Čirgić za Dnevne novine.
Na čelu žirija, kako ističe, nalazi se čovjek koji će presudno odlučivati kome pripada najviša nagrada države koju on ne priznaje i protiv čijih se temeljnih vrijednosti bori.
Preporučeno
“Ovakav personalni sastav žirija (liše gospodina Batrićevića) i ovakav predšednik, koji nemaju potrebu ni da skriju da su javili promotori kvislinškoga četničkog pokreta i ideologije etničkoga čišćenja, i formalno stavljaju neizbrisivu ljagu na najvišu državnu nagradu koja nosi ime po najsvjetlijem datumu crnogorske istorije. Sve što potpiše ovakav žiri može biti samo nagrda za građansku Crnu Goru i njene fundamentalne vrijednosti. Ne zaboravimo ni ovaj žiri ni njegov predsjednik, kao ni ovakva ponižena Crna Gora ne bi bili mogući bez bezrezervne podrške Ure, koja je ključna karika u velikosrpskome lancu kojim je okovana današnja Cma Gora”, poručuje Čirgić.
