Video
“Tek nakon 27 godina od obnove svoje Svete Crnogorske crkve njeni vjernici će u Glavnom Gradu dobiti oko 2000 metara kvadratnih. U istom periodu SPC kao crkva druge države je nezakonito uzurpirala oko 50 kvadratnih kilometara zemljišta i stotine crkava i manastira. Liberalna partija Crne Gore i Odbor Glavnog grada ove partije poziva sve odbornike u Skupštini Glavnog grada da naprave minimalni demokratski iskorak i da makar ovoga puta budu jednoglasni u odluci da se CPC dodijeli zemljište za izgradnju vjerskog objekta”, smatra Rabrenović.
To bi bio, dodaje on, najbolji pokazatelj iskrene želje svih političkih partija da kroz lični doprinos iskažu spremnost ka smirivanju podjela u kojima su neke od njih aktivno učestvovale i u toku rasprave o ovoj tački dnevnog reda na prethodnoj sjednici Skupštine Glavnog grada.
“Liberali sa nestrpljenjem očekuju trenutak kad će Crnogorska pravoslavna crkva u Podgorici dobiti zemljište na kojem će sigurni smo brzo biti podignut prvi saborni hram CPC nakon njene obnove. Crnogorci su od perioda osnivanja Crnogorske pravoslavne crkve, još 1484. godine, kada je gospodar Ivan Crnojević, postavio duhovne i institucionalne osnove pravoslavlja u Crnoj Gori i kada je podigavši Cetinjski manastir uveo Crnogorce u krug naroda koji iimaju svoju crkvu i svoje duhovne poglavare, bili i ostali neraskidivo vezani za svoju Svetu Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, navodi Rabrenović u saopštenju.
Istie da su oni generacije koje moraju biti dostojni potomci svojih slavnih predaka i svih onih naših vitezova roda crnogorskog koji su boreći se za svoju sadašnjost ujedno ostavljali amanet da čuvamo stečeno duhovno i crkveno nasljeđe.
“Moramo se sjetiti našeg vladike Petra II Petrovića Njegoša i njegovih riječi koje je uputio 1832. godine kasnijem Patrijarhu Srpskom Josifu Rajačiću i kojima zahvaljuje na lijepim željama za, kako kaže, “blagostojanije Crnogorske pravoslavne crkve”. Ako se možemo sporiti oko nepisanog onda oko pisanih dokumenata nema spora pa samim tim moraju se od strane svih političkih partija i lidera, jer je začudo njima dato pravo da odlučuju, u skladu sa njihovim velikim pomiriteljskim parolama jednom za svagda izjednačiti prava i manjinskim ali i većinskom stanovništvu pa samim tim i Crnogorcima vratiti pravo oteto im 1918. godine da imaju svoju crku i manastire”, zaključuje Rabrenović.
Preporučeno
