Video
“Budućnost Crne Gore i čitavog regiona Jugoistočne Evrope je u Evropskoj uniji, pa je opravdano da se bilateralni odnosi, zajednički problemi i regionalno povezivanje sprovode kroz okvir iza kojeg jasno stoji Evropska unija, a to je Berlinski proces.
U okviru Berlinskog procesa već su napravljeni važni koraci u regionalnoj integraciji, počev od otvaranja Regionalne kancelarije za saradnju mladih, preko ukidanja rominga, pa do potpisivanja sporazuma o međusobnom priznavanju ličnih karata, visokoškolskih diploma i profesionalnih kvalifikacija”, ističe Radović.
S druge strane, kako kaže Radović, Otvoreni Balkan predstavlja nezaokružen i nepredvidiv okvir, koji nije do kraja jasan ni donosiocima odluka, ni građanima.
“Ono što je sasvim izvjesno je da bi pridruživanje Otvorenom Balkanu nosilo dodatne obaveze, čiji bi se jedan dio preklapao sa obavezama iz Berlinskog procesa. Osim toga, sporno je donositi odluke bez širokog dijaloga i jasno predočene mape puta u okviru jedne takve inicijative. Priča o mobilnosti radne snage nema utemeljenje u praksi, jer naš najmobilniji dio radne snage, koji po pravilu najkonkurentiji, ne odlazi u region, nego dominantno u države EU”, ističe Radović.
Takođe, o otvaranju tržištu bez razvoja unutrašnjih kapaciteta najbolje, kako kaže, govori podatak da je ukupan spoljnotrgovinski minus od 2011. do 2021. godine sa 1,37 milijardi porastao na 2,07 milijardi eura.
Preporučeno
“Princip je jednostavan: treba sarađivati i pristupati većim tržištima, ali istovremeno se moraju jačati unutašnji kapaciteti. Da nije tako ne bi nam izvoz 2011. godine io 454,4 miliona, a 2021. 437,1 miliona eura. Ukupno gledano, pridruživanje Otvorenom Balkanu nosi rizik rasipanja energije i resursa, a Crna Gora nema vremena, novca i ljudskih resursa da vodi istovremeno dva procesa – pridruživanje Otvorenom Balkanu i Evropskoj uniji. Zato je neopodno da se sva pažnja usmjeri na ispunjavanje obaveza u pristupnim pregovorima sa EU, gdje inicijative kao Berlinski proces imaju jasnu ulogu”, zaključila je Radović.
