– Ali ukaz predsjednika Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine je neustavan, da nije tako, davno je mogao da raspusti Skupštinu – rekao je Abazović.

Ocijenio je da, iako je Skupština raspuštena, prekid mandata pripada poslanicima, a potom je najavio i kada će to da učine.

– Oni su odlučili da prekinu mandat Skupštini nakon inauguracije novog predsjednika države Jakova Milatovića – kazao je Abazović.

Za razliku od prošle neđelje kada je ustvrdio da Ustavni sud „ne želi da donosi odluke“, jer još uvijek nijesu odlučili o inicijativi za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine, juče je naveo kako bi ta sudska instanca trebalo da odluči onako kako procijeni.

– Dobro jutro za Ustavni sud, hvala što su se probudili iz zimskog sna, neka donesu odluku kako misle da bi trebalo – istakao je Abazović.

Povezani članci

Politika

Pravnici tvrde: Parlament više ne može usvajati zakone

Politika

Radulović: I da nije raspuštena, Skupština nema nadležnost da poništava Ukaz predsjednika države

Politika

Radulović: Abazović igračka u rukama Vučića i Rame

NEDOSLJEDNOSTI

„Previdio“ je, pak, da, iako se Đukanović u ukazu o raspuštanju nije pozvao na sporne izmjene Zakona o predsjedniku, taj akt – koji je usvojen i glasovima poslanika Građanskog pokreta Ura – sadrži odredbu koja kaže da je predsjednik države dužan da donese ukaz o raspuštanju Skupštine ako ona ne izabere vladu u roku od 90 dana od kada predsjednik predloži mandatara.

Iako je tačno da predsjednik države nije predložio mandatara – činjenica je da je tu nadležnost, na osnovu tog istog akta, na sebe preuzela predsjednica Skupštine Danijela Đurović i krajem decembra prošle godine imenovala Miodraga Lekića za mandatara, koji u predviđenom roku nije uspio da sastavi kabinet.

A gotovo identična odredba propisana je i Ustavom Crne Gore. Taj akt u članu 92 predviđa da se Skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik države prvi put predloži mandatara.

Abazović juče nije pojasnio kako bi to raspuštena Skupština mogla sebi da skrati mandat (?!), ali, valjalo bi ga podsjetiti što je govorio o izmjenama Zakona o predsjedniku – aktu koji je još uvijek na snazi – onda kada je stručna domaća, ali i međunarodna javnost upozoravala da se ne usvaja.

Na upozorenja da je riječ o neustavnim rješenjima, Abazović je tada – 1. novembra prošle godine kazao da je „jedina relevantna adresa da se dokaže da li je nešto ustavno – Ustavni sud“ – koji tada nije imao kvorum za odlučivanje.

Okrivio je poslanike Demokratske partije socijalista za takvo stanje u Ustavnom sudu i pozvao ih da glasaju za sudije koje je „stara“ većina preglasavanjem izabrala, te poručio da će tako omogućiti provjeru ustavnosti svakog akta.

– Ne vidim ništa sporno da se tačno preciziraju nadležnosti predsjednika Crne Gore i da ne dolazimo do toga da ne možemo da predložimo mandatara, da ne radimo ništa da Vlada izađe iz tehničkog mandata – tvrdio je tada Abazović.

I taj zakon je usvojen – poslanici GP Ura su ga podržali oba puta u parlamentu, a Abazović nije imao problem što je proizvodio pravna dejstva i što su se na osnovu njega donosile odluke.

Zato je sada, iako nije prvi put da predlaže postupanja koja su suprotna zakonu, nelogično da poziva poslanike da skrate mandat raspuštenoj Skupštini.

BEZ PRAVNOG OSNOVA

Da takvo postupanje ne bi imalo nikakvog utemeljenja u zakonu, Pobjedi je kazao advokat Veselin Radulović.

– Ne vidim prostor i pravni osnov da sada već raspuštena Skupština zasijeda i eventualno donosi odluku o skraćenju svog mandata. Njoj je mandat već prestao raspuštanjem i sa pravnog aspekta mislim da tu nije ništa sporno. Riječ je o potpuno legalnoj odluci i posebno legitimnoj – jer svi znamo kakva je politička situacija u Crnoj Gori i da sastav parlamenta ne odgovara stvarnoj volji građana – istakao je Radulović.

Ovakav potez odlazećeg premijera vidi kao još jedan pokušaj da se zadrži na vlasti.

– Ovo je nastavak prakse da se po svaku cijenu, što je moguće duže, produži tzv. tehnički mandat njegove Vlade kojoj je u avgustu izglasano nepovjerenje – kazao je Radulović.

Nije isključena mogućnost, dodao je, i da se iza Abazovićevog postupka krije namjera da se vanredni izbori odgode do jeseni kada bi se pod izgovorom održavanja popisa stanovništva dodatno prolongiralo njihovo održavanje.

– Prepoznajem već duže vrijeme namjeru ove nelegitimne Vlade kojoj je davno izglasano nepovjerenje da svoj tehnički mandat produži što više. Čuli smo i otvorene najave ministara da Vlada treba da odradi puni mandat, tako da se ne bih iznenadio da postoji i ta intencija da se dočeka jesen i onda da se, pod izgovorom održavanja popisa, izbori dodatno odgode – naglasio je Radulović.

Smatra da bi to dodatno produbilo političku i institucionalnu krizu, a kaže i da je teško predvidjeti kakve posljedice bi nastupile ako poslanici odluče da skrate mandat raspuštenoj Skupštini.

– Političari su i ranije u prethodnom periodu pokazali da su u stanju da iskreiraju nešto što ni najmaštovitiji ustavopisac i zakonodavac ne može da predvidi. Nastala bi totalna konfuzija u pravnom i političkom smislu. Imamo situaciju da je Skupština raspuštena i mislim da nema legitimitet da donosi bilo kakve odluke, pa ni da zasijeda i donosi odluku o skraćenju mandatu – kategoričan je Radulović.

Nada se da do toga ipak neće doći, jer bi takvo postupanje predstavljalo još jednu zloupotrebu čiji je cilj održavanje postojećeg stanja.

– I ostajanja na vlasti Vlade koja nema elementarnu podršku među građanima, koju čine pojedinci i partije koje su možda na granici cenzusa. Stvarno neprirodno,

nelogično, ali, nažalost, ne bi bilo neočekivano da se i to desi – zaključio je Radulović.

Sporno je i da raspuštena Skupština bira nedostajućeg sudiju Ustavnog suda

Radulović smatra da raspuštena Skupština nema nadležnosti da usvaja bilo koji zakon ili izmjene zakona, kao i da takvo postupanje predstavlja prekoračenje ovlašćenja.

– Ne postoji ta mogućnost da Skupština bude predugo u tom tzv. tehničkom mandatu kao što je slučaj sa Vladom, izbori su raspisani. Moguće da bi eventualno postojala mogućnost da Skupština donese neku odluku čije odlaganje bi moglo izazvati neke štetne posljedice, ali to svakako ne može biti usvajanje zakona – kazao je Radulović.

Ocijenio je i da bi, iako je jako važno, bilo i sporno glasanje i izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda.

– Iako je jako važno pitanje, čini mi se jako spornim i izbor sada sudije Ustavnog suda, jer se sudija bira kvalifikovanom većinom, a s obzirom da je Skupština raspuštena i da nije legitimna, jako bi bio sporan i taj izbor – istakao je Radulović.