“Naime, suština predloga jeste sumnja da Zakon nije usklađen sa temeljnim odredbama Ustava. Ustav jasno propisuje da je građanin nosilac suvereniteta države, te da se svaka vlast formira na osnovu izborne volje. Takođe, propisano je da svaki punoljetni građanin sa boravkom u Crnoj Gori može biti biran za poslanika u Skupštini Crne Gore, u kojoj predstavlja upravo iskazanu izbornu volju građana, na neposrednim i tajnim izborima. Dakle, poslanik je obavezan da obavlja svoju funkciju i reprezentuje volju građana, bilo profesionalno ili volonterski, bez nadoknade, shodno sopstvenoj odluci. Sa druge strane, funkcija predsjednika Opštine, profesionalna je funkcija na koju se lice bira od strane odborika u Skupštini Opštine, a ne direktno na neposrednim izborima, kao svojevrsni menadžer lokalne uprave, lice koje poziciju predsjednika mora obavljati profesionalno, kao zaposleno lice na ovoj poziciji. Dodatno, do 2015. godine ovakvo tumačenje nije postojalo niti je predsjednik opštine bio onemogućen u obavljanju poslaničke funkcije”, navedeno je u saopštenju Opštine Bar.
U saopštenju se ističe da Ustav, kao najviši pravni akt, ali ni Zakon o izboru odbornika i poslanika koji reguliše predmetnu oblast, ne prepoznaje jasno funkciju predsjednika Opštine kao nespojivu sa funkcijom poslanika u Skupštini Crne Gore.
“Takvo tumačenje može se smatrati, u najmanju ruku, nepreciznim i nejasnim, ali i nečim što direktno zadire u biračko prava kako izabranog poslanika tako i građana koji su birali, zadire u načela Ustava Crne Gore i temelje suverenosti koja počiva na volji građana. Takve odrebe Zakona mogu nanijeti samo štetu i nepopravljive posljedice kako po lica koja obnašaju ove pozicije, tako i po građane, lokalnu upravu ali i cjelokupan princip demokratije i ustavnosti, te je od posebnog značaja da Ustavni sud što prije sazove sjednicu na kojoj će odlučivati o ustavnosti ovih odredaba, a na koju će pozvati i predlagače kako bi sve ovo mogao obrazložiti”, napominje se u saopštenju.
Preporučeno
Ovakav prijedlog će, smatraju Raočević i Đeljošaj, sigurno doprinijeti osnaživanju pravne države i vladavine prava, pravnoj sigurnosti građana koji, kako ističu, moraju jasno znati šta da očekuju od zakona, ali i ukupnom poboljšanju pravnog sistema koji se do sada nije bavio detaljima ovog Zakona koji može da bude izuzetno štetan, ili pak koristan po očuvanje pravnog sistema i principa demokratije u Crnoj Gori.
















