Video
Raonić je agenciji Mina kazao da Crna Gora ulazi u devetu godinu pregovaranja sa EU i da se čini da doskorašnja pozicija “lidera u evropskim integracijama” polako blijedi.
Kako je naveo, iako je ta pozicija pravdana brojem otvorenih poglavlja, jasno je da je taj proces već izvjesno vrijeme stagniran.
„Umjesto zatvorenih poglavlja, imamo samo striktne poruke EU da bez ostvarenja napretka u poglavljima 23 i 24 ne možemo ići dalje“, rekao je Raonić.
Prema njegovim riječima, priznanje činjenice da Crna Gora ipak nije toliko blizu krajnjem cilju, je pristup koji bi država trebalo da zauzme.
„Nedostatak političke volje da se reforme zaista i sprovedu do kraja, naročito u oblasti vladavine prava, je sada doveo do evidentnog stavljanja EU agende van fokusa javnosti“, smatra Raonić.
Kako je naveo, imajući u vidu privremena mjerila za dva ključna poglavlja, ali i mjere iz Akcionih planova, pitanje je koliko su zadati rokovi zaista i mjerodavni.
„Strategija procesa pristupanja uveliko kasni, a i te kako je izražen nedostatak proaktivnosti sa naše strane. Rizik se javlja i donošenjem novih zakona, na što EU partneri upozoravaju“, kazao je Raonić.
Prema njegovim riječima, u ključnim poglavljima, 23 i 24, Crna Gora i dalje nema važeća planska dokumenta, a izvještaji o realizaciji aktivnosti ne donose se još od 2018. godine.
On smatra da je rad pregovaračkih grupa i Vladinih tijela obilježila netransparentnost i formalno učešće predstavnika nevladinog sektora.
Raonić je kazao da se radna grupa za pregovaračko poglavlje nije sastajala tokom prethodne godine i da Savjet za vladavinu prava nije održao nijednu sjednicu sa predstavnicima iz nevladinih organizacija (NVO).
Kako je dodao, novooformljeni Savjet uopšte nema predstavnike iz NVO.
„Iako imamo optimistična očekivanja po pitanju ulaska u EU, napominjemo da nijesmo stigli ni do ispunjavanja privremenih mjerila“, naveo je Raonić.
Kako je kazao, u privremenim mjerilima za poglavlje 23, u oblasti rješanja domaćih slučajeva ratnih zločina, istaknuto je da Crna Gora nezavisno rješava slučajeve ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.
„Podsjetimo se presuđivanja u predmetu „Deportacije“, u kojoj je upravo primjena međunarodnog humanitarnog prava izostala. U pogledu jačanja nezavisnosti pravosuđa, gdje se od nas traži da napredovanje sudija i tužilaca ide shodno sistemu zasnovanom na zaslugama, evidentno je da smo i dalje daleko od njega“, rekao je Raonić.
Kako je naveo, kada je u pitanju borba protiv korupcije, važno je da u fokusu budu jačanje represivnih mjera u slučajevima visoke korupcije, kapaciteta za finansijske istrage, ali i efikasnija borba protiv organizovanog kriminala, što se shodno privremenim mjerilima i zahtijeva.
„U privremenim mjerilima za poglavlje 24, u oblasti azila, naznačeno je obezbjeđivanje razumnog trajanja postupka za dobijanje azila, dok u praksi imamo situaciju da se čeka krajnji rok, odnosno do isteka 21. mjeseca“, kazao je Raonić.
On je naveo da je problematično i donošenje zakona bez prethodnih konsultacija sa EU i održavanja javnih rasprava.
Kako je kazao, očekivane reakcije po pitanju zakona o državnom tužilaštvu i o Specijalnom tužilaštvu su odmah pristigle od Evropske komisije, gdje je jasno poručeno da se u pogledu sprovođenja reforme pravosuđa ne smije nazadovati.
Preporučeno
„Zaključujemo sa tim da jednostavno ne vidimo snagu koja jasno vuče u pravcu EU agende u bilo kojem sektoru“, naveo je Raonić.
