Video
Navodeći da su na sceni procesi razdvajanja partije od države i očuvanje prozapadne orjentacije Crne Gore, Raonić je rekao da će napredak u tim procesima zavisiti i od uključenosti međunarodnog faktora.
– Imajući u vidu ko su nosioci tih procesa, koji nijesu komplementarni, to zahtijeva mnogo veće angažovanje od strane medjunarodne zajednice u odnosu na ono koje vidimo – rekao je Raonić za Glas Amerike.
Prema njegovim riječima, “u toj atmosferi se očekuje konstituisanje novog saziva Skupštine, koja će biti vjerovatno najheterogenija od AB revolucije, sa mnogo egzotičnih likova”.
Raonić je ocijenio da, kada vlast treba da fomiraju tri koalicije sa desetinama konstituenata, raznolikim ideologijama, narušenim međuljudskim odnosima i različitim vrijednostima, od te vlasti treba očekivati samo departizaciju institucija i početak borbe za vladavinu prava.
– Za to će trebati mnogo više znanja i saglasnosti od ovoga što sada vidimo, tim prije jer su i prva imena koja spominju nosioci ideje o ekspertskoj Vladi daleko od eksperata – rekao je Raonić.
On je rekao da kod nove vlasti neće izostati prozapadni stav na nivou parole, ali da bi i onako “spora tranzicija” i slabo insistiranje međunarodne zajednice na uvođenju “suštinskih zapadnih vrijednosti” moglo da dovede do izostanka napretka u vladavini prava, profesionalizaciji administracije ili ekonomskom razvoju.
On vjeruje da će tri koalicije uspjeti da formiraju vladu, ali i da će taj proces ostaviti mnogo rana “koje neće brzo zacijeliti” i koje će DPS-u ostaviti prostor da se u kratkom roku vrati kao jaka snaga.
– Kada vidimo iskustvo petooktobarske revolucije u Srbiji, poraza HDZ-a ili VMRO-a, jasno je da zbog nesposobnosti alternative i njihovih grešaka te partije preživljavaju i relativno brzo se vraćaju na vlast – upozorio je Raonić.
Preporučeno
Na sjednici Skupštine Crne Gore u srijedu biće verifikovani mandati poslanika osvojeni na parlamentarnim izborima 30. avgusta, na kojima su tri koalicije – Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, osvojile 41 mandat u 81-članom parlamentu.
