U dokumentu koji je jednoglasno usvojen u Donjem domu parlamenta, sa zabrinunošću se primjećuje postojanje proruske i prosrpske iredentističke političke retorike u Crnoj Gori i podstiče Vlada da poveća svoj angažman sa regionalnim partnerima i međunarodnim saveznicima u cilju poboljšanja bezbjednosnog pejzaža Zapadnog Balkana.

Tokom rasprave, ocijenjeno je da Rusija nastavlja da se miješa u politiku Crne Gore, često preko Srbije, ali se pozdravlja i napredak koji je, kako je rečeno, ostvaren u Crnoj Gori za vrijeme premijera Spajića, a koji je usmjeren ka jačanju ekonomskog rasta, reformi vladavine prava i izgradnji bližih veza sa evropskim susjedima zemlje.

Prijedlog o Zapadnom Balkanu je iznijela Kerns nakon debate koja se vodila o bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.

“Približava se ključni trenutak za Zapadni Balkan — trenutak koji će odlučiti da li se san o demokratskom, mirnom, evroatlantskom, integrisanom Balkanu može ostvariti, ili ćemo se vratiti u noćnu moru iz 1990-ih. Bez mira nema napretka, a uz prijetnju nasiljem i zagrljajem mržnje, rađa se nesigurnost”, rekla je ona.

Kerns je tokom rasprave kazala i da oni koji danas žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu koriste prošlost kao oružje, pretvarajući je da bi retraumatizovali žrtve i veličali zločine.

“Milorad Dodik, takozvani predsjednik Republike Srpske, dosljedno je negirao genocid u Srebrenici, uprkos zakonu iz 2021. godine koji zabranjuje poricanje genocida. Kao što znamo, poricanje je nastavak genocida. Grupa zemalja, uključujući Bosnu, Njemačku i Ruandu, donosi rezoluciju Generalnoj skupštini UN-a da zvanično prizna 11. jul kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Rezoluciju podržavaju balkanske zemlje, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju, a Srbija joj se protivi”, podsjetila je britanska poslanica.

Uključivanje sjećanja na genocid u Srebrenici i druge žrtve bosanskog rata u međunarodno pravo, smatra ona, šalje snažnu poruku da međunarodna zajednica odbacuje istorijski revizionizam i naoružanje prošlosti.

“Takođe sprečava reviktimizaciju preživjelih i šalje snažnu poruku Miloradu Dodiku i svima onima koji traže povratak u devedesete da nismo zaboravili i nećemo zaboraviti. Zahvalna sam što je ministar spoljnih poslova jasno stavio do znanja da će Ujedinjeno Kraljevstvo glasati za i kosponzorisati rezoluciju. Neki, međutim, pokušavaju da pogrešno predstave tu rezoluciju. Ona ne donosi kolektivnu presudu narodu Srbije. Radi se o individualnoj odgovornosti i okončanju poricanja genocida kako bi se izgradila bolja budućnost sa zajedničkim jezikom. Poricanje sprečava zajednice da se udruže i grade novu budućnost, a sjećanje na traume iz prošlosti nas čeliči u našoj misiji da zaštitimo modernu Bosnu i Hercegovinu”, istakla je Kerns.

Kerns je podsjetila da je Milorad Dodik pokušao da prekši Dejtonski sporazum, donoseći nezakonite zakone u Republici Srpskoj.

“Umjesto da se suoči sa posljedicama svojih postupaka, Dodik je zaprijetio Bosni i Hercegovini, navodeći da će se Republika Srpska otcijepiti od Bosne ako bude osuđen. Republika Srpska nije Dodik; Dodik nije Republika Srpska i nije u pravu kada ugrožava sve koji žive u njenom okruženju. Taj kukavički pokušaj da se zaštiti iza državnih institucija imaće strašne posljedice za sve ljude u BiH, a Ujedinjeno Kraljevstvo mora biti nedvosmisleno u našoj podršci ustavnom sudu i njegovim presudama”, navela je ona.

Poslati NATO bataljon u distrikt Brčko

Kada je riječ o uticaju Rusije, Kerns navodi da Moskva ima jasan interes da podstiče sukob na Balkanu kako bi odvratila pažnju od svoje ilegalne invazije na Ukrajinu.

Kerns predlaže i da UK pošalje mirovne snage NATO-a u strateški distrikt Brčko.

“Čak i jedan bataljon NATO trupa u Brčkom bi vojno onemogućio otcjepljenje i imao bi stabilizirajući efekat na cjelokupnu bosansku politiku”, rekla je ona.

Poslanik Bob Stjuart rekao je da u potpunosti podržava tu ideju.

“Britanski bataljon, postavljen u Bosni i Hercegovini, dao bi veoma jak signal. Iskreno, britanski bataljon je vjerovatno najbolji bataljon za slanje u takvu situaciju održavanja mira”, rekao je Stjuart.

Kerns je predložila i da se na britanskoj listi sankcionisanih iz Republike Srpske nađu i oni koji podržavaju zakone osmišljene da potkopaju visokog predstavnika i ustavni sud, promovišu poricanje i veličanje genocida i pokušaju da bosansku državnu imovinu prebace pod njihovu ličnu kontrolu.

“Možemo zaštititi istinu u Bosni i Hercegovini glasanjem za rezoluciju UN-a za obilježavanje genocida u Srebrenici. Dodikove prijetnje secesijom možemo okončati prelaskom na mirovnu misiju koju vodi NATO prema odredbama Dejtonskog sporazuma. Možemo da nastavimo naš uspješan program sankcija za zatvaranje računa onih koji prijete miru. Na Kosovu, treba da glasamo za prijem te zemlje u Savjet Evrope, i možemo udvostručiti našu posvećenost KFOR-u i produžiti njegov mandat zauzimanjem proaktivnijeg pristupa u borbi protiv kriminala. Možemo se posvetiti pravednijem i ravnopravnijem pristupu dijalogu Beograda i Prištine, a u Srbiji možemo da radimo sa međunarodnim partnerima na promovisanju slobodnih i poštenih izbora i medijskog okruženja”, dodala je Kerns, nsvodeći da je neaktivnost izbor koji ne možemo napraviti.

Ne smijemo da odstupimo i ne smijemo da skrenemo pogled – poručila je ona.

Džim Šanon, poslanik Demokratske unionističke partije primjećuje da je trenutna bezbjednosna situacija na Zapadnom Balkanu izazvala značajnu međunarodnu zabrinutost.

“Situacija je posebno zabrinjavajuća zbog ruskog miješanja koje nastavlja da destabilizuje i polarizuje region. Rusija smatra Zapadni Balkan važnim regionom u kojem može da sprovodi svoju spoljnu politiku podsticanjem nestabilnosti i podjela, sa ciljem da potvrdi svoje mjesto velike sile u regionu”, navodi on.

Ocjenjuje i da Rusija nastavlja da se miješa u politiku Crne Gore, često preko Srbije.

“Neki nacionalistički Srbi u Crnoj Gori koriste medije, posebno društvene mreže, da promovišu Rusiju i prosrpsku iridentističku političku retoriku. Ozbiljnost situacije je jasna. Zabrinut sam da bilo kakvo rusko učešće na Zapadnom Balkanu služi samo potkopavanju demokratije, eskalaciji tenzija i destabilizaciji regiona”, naveo je Šenon.

Stava je da je Putinov režim najveća prijetnja prosperitetu i miru na Balkanu.

“Osuđujem svako rusko miješanje u regionu. Molim našu Vladu, našeg ministra i druge da se pridruže meni i ostalima u ovom domu u tome. Jasno je da Rusija predstavlja opasnost za mir, ne samo na Balkanu, već u svijetu, a posebno u Evropi”, istakao je poslanik.

Ocjepljenje RS rezultiralo bi ratom
Poslanik Bob Stjuart upozorio je na Dodikove izjave da će se stvari promijeniti nakon 2. maja.

“Mnogi to tumače da će se zalagati za otcjepljenje Republike Srpske od Federacije Bosne i Hercegovine. Ako bi se to desilo, takva promjena bi bila katastrofa za Zapadni Balkan i vrlo vjerovatno bi rezultirala još jednim građanskim ratom”, upozorava poslanik.

Pravi problem je, kaže Stjuart, što Rusija ohrabruje da se to dogodi.

“Republika Srpska, pod Dodikom, to gura, a Srbi će igrati obostrano. Ako bi se to desilo, mogli bismo da imamo užasnu situaciju kakvu smo imali ranih 1990-ih”, dodao je.

Ser Aleks Šelbruk, poslanik Konzervativne partije upozorio je da Dodikova retorika o Republici Srpskoj ne podrazumijeva samo Republiku Srpsku kakva je ona danas.

On govori o velikoj Republici Srpskoj, sa djelovima Srbije, Kosova i djelovima Crne Gore, koja je NATO saveznik. Uz pomoć Rusije, želi da izazove poremećaj, a svi bismo lako mogli biti uvučeni u rat ako dozvolimo da ovaj nacionalistički žar krene putem koji on propovijeda.

Njegov kolega iz Konzervativne stranke Dejvid Rutli, pozdravio je napredak koji je, kako je kazao, ostvaren u Crnoj Gori za vrijeme premijera Milojka Spajića, a koji je usmjeren ka jačanju ekonomskog rasta, jačanju reformi vladavine prava i izgradnji bližih veza sa evropskim susjedima zemlje.