Ruge, njemački diplomata, prije dva dana boravio je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a ovdašnje zvaničnike upoznao je, kako je rekao, sa činjenicom da je važno da Crna Gora što prije imenuje punopravnog ambasadora pri NATO.

Ruge oklijeva da komentariše anti-NATO subjekte u izvršnoj vlasti.

,,To nije moj posao”, kaže visoki NATO zvaničnik. 

POBJEDA: Nedavno ste imenovani na poziciju zamjenika generalnog sekretara NATO i Crna Gora je bila među prvima, ako ne i prva zemlja članica koju ste posjetili. Zašto?

RUGE: Za vrijeme tranzicije nekoliko mjeseci ću biti zamjenik generalnog sekretara i istina je da mi je ovo prvo putovanje, ali nedavno sam bio u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Srbiji, sastajao sam se sa političkim liderima. A suština je da dok je Ukrajina veoma visoko na agendi NATO, Zapadni Balkan je takođe na našem radaru. Tako da mi veoma pažljivo pratimo dešavanja u ovom regionu i postoje neki razvoji događaja zbog kojih smo zabrinuti.

POBJEDA: Koji su to događaji?

RUGE: Na primjer, na Kosovu, tenzije na sjeveru Kosova, jednostrani koraci koje su preduzele institucije na Kosovu, ali i nedostatak praćenja napada na trupe KFOR-a i operacije Banjska koja se dogodila prošle godine. I to je nešto o čemu sam razgovarao u Beogradu. Želimo da vidimo nastavak rada srpskih vlasti kako bismo došli do odgovornih za napade.

POBJEDA: Kažete da to izaziva zabrinutost u NATO. Što Alijansa može da uradi kako bi riješila te izazove? 

RUGE: Pa, mislim da je saradnja sa liderima važna. Proveo sam neko vrijeme sa predsjednikom Vučićem u Beogradu, u Prištini sa predsjednicom Osmani. Nastavićemo da razgovaramo sa njima i zajedno donosimo zaključke.

I, naravno, na Kosovu smo prisutni kroz misiju KFOR-a sa 5.000 vojnika, a Crna Gora doprinosi toj operaciji. Dakle, mislim da imamo instrumente pomoću kojih možemo da rješavamo ova pitanja.

POBJEDA: Razgovarali ste sa zvaničnicima u Crnoj Gori. Može li uticati na saradnju NATO i Crne Gore, ali i na sami doprinos države Savezu to što posljednje dvije godine nema ambasadora u NATO, već taj posao radi treći sekretar u misiji?

RUGE: Sa jedne strane, na Crnoj Gori je da, kao država članica NATO, imenuje šefa misije u Briselu. Istovremeno, rekao sam predsjedniku i premijeru posebno da je normalna stvar imati ambasadora kojeg imenuje vlada i akredituje ga pri NATO. Jer, za glavnim stolom u NATO-u generalni sekretar je onaj koji predsjedava sastankom, a ambasadori učestvuju u raspravi.

Dakle, Crnoj Gori bi bilo najbolje da ponovo ima pravog ambasadora za stolom, ali ne zato što nemate dobre diplomate tamo. Oni dobro rade svoj posao. Ali, pošto sam i sam bio diplomata 35 godina, postoji razlika između propisno postavljenog ambasadora i mlađeg diplomate.

POBJEDA: Da li ste zabrinuti da na buduću saradnju Crne Gore i NATO može uticati činjenica da sada u izvršnoj vlasti sjede zakleti protivnici Alijanse, čiji su predstavnici u parlamentu nedavno glasali protiv slanja crnogorskih vojnika u jednu od NATO misija? Kako će se to odraziti na ovo partnerstvo?

RUGE: Mi kao međunarodni predstavnici u NATO oklijevamo da komentarišemo političke procese u zemlji, to nije moj posao. Crna Gora je važan saveznik, cijenimo njene doprinose u misijama, npr. u KFOR-u, kao i ostala angažovanja koja je imala u prošlosti. Iako postoji odluka da se ne učestvuje u određenoj operaciji, mislim da možemo da se nosimo sa time. Ali, generalno, mislim da je važno da budemo u bliskom kontaktu sa Vladom Crne Gore, sa predsjednikom, u situaciji kada imamo mnogo trvenja i nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. Zato sam ovdje i, po mom mišljenju kao vršioca dužnosti zamjenika generalnog sekretara, ako ništa drugo, treba da radimo više u smislu ovog dijaloga.

POBJEDA: Većina zapadnih zvaničnika kada govori o situaciji na Zapadnom Balkanu kažu da je stabilna, ali krhka. Dakle, što je za Vas najveći izazov kada je u pitanju bezbjednost na Balkanu? Govorite o Kosovu, ali tu je i Bosna i Hercegovina…

RUGE: Sasvim ste u pravu. Tu je pitanje Kosova, gdje mi imamo direktnu ulogu jer imamo KFOR. Ali onda je tu pitanje Bosne i Hercegovine. Sada imajte na umu da je NATO u BiH prisutan u suštini više od 30 godina. Dakle, ono što smo govorili je da nećemo prihvatiti nikakav bezbjednosni vakuum da se pojavi u Bosni i Hercegovini. Mislim da smo jednostavno previše uložili i ne želimo da se to raspada.

Bio sam vrlo jasan kada sam kritikovao gospodina Dodikazbog njegove secesionističke retorike za podsticanje tenzija u zemlji. Ali mislim da tu postoji još jedan aspekt, a to je Srbija, koja je partner NATO, sa kojom bismo željeli da inteziviramo našu saradnju i učvrstimo redovno partnerstvo. Srbija ima ključnu ulogu. Zauzima centralnu poziciju u regionu. Ekonomski, politički i na druge načine je ,,teža kategorija“. I očekujemo da Srbija igra ulogu u stabilnosti, da ima dobre odnose sa susjedima. A nedavno smo imali i Svesrpski sabor, na kojem je usvojena deklaracija koju su od tada usvojili Narodna skupština Republike Srpske i Skupština u Beogradu. I to je nešto što veoma pažljivo pratimo jer mislim da je to izazvalo zabrinutost i kod nekih NATO saveznike koji to gledaju i pokušavaju da shvate što Srbija pokušava da saopšti ovom deklaracijom.

POBJEDA: Kako onda mislite da Srbija može da ima tu ulogu, a uz to imajući u vidu da potpredsjednik Vlade Vulin ide u Rusiju i sastaje se sa Putinom? Mislite li da ste ipak Srbiji dali previše odgovornosti?

RUGE: Ono što kažem je da mi gledamo u Srbiju i tražimo od Srbije da se ponaša na odgovoran način, da radi na stabilnosti u regionu, a ne da ohrabruje ljude poput Dodika.

Gospodin Vulin je potpredsjednik Vlade Srbije, može da ide u Moskvu koliko god hoće, nije moja stvar, ali mi naravno gledamo na to i imamo svoje viđenje gdje je Rusija danas pod predsjednikom Putinomusred ovog ubilačkog rata protiv Ukrajine.

POBJEDA: Da li mislite da je uticaj Rusije i dalje prisutan ovdje kao i prethodnih godina? 

RUGE: Ono što bih mogao da kažem je da Rusija širom Zapadnog Balkana i u drugim djelovima Evrope, a takođe i u zemljama NATO vodi kampanju dezinformacija i to je nešto čega smo vrlo dobro svjesni.

POBJEDA: Je li Rusija prijetnja za Zapadni Balkan? Je li prijetnja za NATO generalno?

RUGE: Rusija je glavna prijetnja. Ako pogledate naš strateški koncept 2022, Rusija je prijetnja broj jedan za NATO, a na samitu u Vašingtonu prije samo osam nedjelja rekli smo da će prijetnja koju Rusija predstavlja trajati dugoročno. To neće biti gotovo sljedeće godine i možda neće biti gotovo ni kada gospodin Putin ode sa mjesta predsjednika u nekom trenutku u budućnosti. To je dugoročna prijetnja sa kojom smo suočeni.

Možda postoji jedna stvar koju vrijedi istaći, a to je više od 20 godina nakon završetka Hladnog rata, NATO i Rusija su gradili odnos, partnerstvo, što je definisano osnivačkim aktom NATO-Rusija i sprovedeno kroz NATO-Rusija Savjet, tako da smo imali veoma, veoma blisku saradnju i bili smo svjesni ruskih zabrinutosti i uzeli smo ih u obzir. Dakle, Rusija je ta koja je ušla u režim konfrontacije sa NATO-om. Nije da je NATO tražio konfrontaciju sa Rusijom, već je obrnuto i naravno da je stvarni odraz toga bila invazija na Ukrajinu 2014, a zatim invazija u punom obimu 2022.

Veoma brutalan rat se vodi protiv civila u Ukrajini i to je realnost sa kojom semoramo suočiti. I možda mogu da kažem još nešto što je relevantno za neke od vaših čitalaca, a to je da je moj otac bio novinar kao i vi, proveo je 13 godina radeći u Moskvi i ja imam rusko ime, kao što ste možda primjetili, a to nije slučajnost. Studirao sam ruski jezik, studirao sam istočnoevropsku istoriju, tako da nije da smo suprotstavljeni Rusiji ili Rusima.

Ono čemu se veoma protivimo jeste realnost ruske politike, dominacije nad susjedima i vođenja rata protiv civila. To je ono što nećemo prihvatiti.

POBJEDA: Da li je rat u Ukrajini alarmirao EU i NATO i da li je osvijetlio činjenicu koju mnogi od vas, zapadnih diplomata, ne želi da prizna – da EU i NATO nijesu posvetili dovoljno pažnje ovom regionu?

RUGE: Na osnovu ličnog iskustva, mislim da moramo obratiti pažnju na ovaj region. I kao što sam ranije rekao, mi smo veoma fokusirani na ruski agresivni rat i podršku Ukrajini da bude u stanju da se odupre ovoj agresiji i da pobijedi kao nezavisna i suverena nacija. Ali to ne znači da ne obraćamo pažnju na ovaj dio svijeta. Mi jesmo, i vidimo da Rusija pokušava da pronađe načine da destabilizuje i promoviše svoje interese ovdje, što nije u interesu nikome, a svakako nije ni u interesu ljudi koji žive ovdje u Crnoj Gori, koja je članica NATO i za koju postoji snažna podrška da postane članica Evropske unije.

I istorijski gledano, ovo je išlo ruku pod ruku. Dakle, ulazak u NATO je bio važan korak u stvaranju spoljne bezbjednosti i stabilnosti i to je osnova na kojoj su zemlje potom pristupile Evropskoj uniji. Dakle, svako u ovoj zemlji ko snažno podržava Evropsku uniju trebalo bi da bude veoma srećanšto je njegova država već u NATO-u, jer

to znači da ste preduzeli veoma važan korak.

I možda mogu da kažem još nešto što je relevantno za neke od vaših čitalaca, a to je da je moj otac bio novinar kao i vi, proveo je 13 godina radeći u Moskvi i ja imam rusko ime, kao što ste možda primjetili, a to nije slučajnost. Studirao sam ruski jezik, studirao sam istočnoevropsku istoriju, tako da nije da smo suprotstavljeni Rusiji ili Rusima