Video
Tom činjenicom u vodu padaju propagandističke poruke dijela političkog spektra vlasti da članovi Demokratske partije socijalista (DPS) pokušavaju da spriječe održavanje popisa kako bi prikrili svoju zavidnu imovinu.
Odgovarajući na pitanje Pobjede može li se bilo kakvom uporednom analizom popisa i drugih podataka posredno doći do informacija o konkretnom vlasništvu pojedinih objekata – Remiković je podvukla da ne postoji mogućnost da se utvrdi vlasništvo nad stanovima „kao jedinicama popisa“.
” Shodno članu 3 Zakona o popisu, jedinice popisa su: lica, domaćinstva, stanovi i druge nastanjene prostorije. Podaci o stanovima i drugim nastanjenim prostorijama definisani su članom 11 istog zakona. Popisom se ne prikupljaju podaci koji se odnose na vlasništvo stana”, precizirala je Remiković.
POPIS I IZBORI
Ukazujući na to da kontrola popisa podrazumijeva međunarodni faktor, DPS je pisala Eurostatu i Evropskoj komisiji, ali za sada nije bilo pozitivnog signala da će Evropa nadgledati crnogorski popisivački proces.
To je Pobjedi protekle neđelje potvrđeno iz Eurostata, a Remiković je takođe, gostujući u emisiji „Reflektor“ na Televiziji Vijesti, saopštila da je ta međunarodna organizacija odbila nadziranje popisa u Crnoj Gori.
Pitanje održavanja popisa problematizuje jedan podatak vezan za politička dešavanja, odnosno izborni proces: gotovo 12 mjeseci Crna Gora nema zvanične rezultate lokalnih izbora u Šavniku!
Na pitanje Pobjede da li će Vlada Crne Gore prekršiti Zakon o popisu ako ne donese uredbu kojom se on neće održati dok se izborni proces u Crnoj Gori ne završi, Remiković je kazala da to pitanje nije regulisano pomenutim zakonom.
” Vlada se prilikom definisanja perioda sprovođenja popisa usmjeravala u skladu sa međunarodnim preporukama UNECE za rundu popisa 2020, tačka 77 (Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, UNECE 2015) koje predviđaju da se sprovođenje popisa ne preklapa sa većim političkim događajima poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja – ističe Remiković, naglašavajući na taj način činjenicu da, iako nijesu završeni izbori u Šavniku, nema izborne kampanje jer nijesu”, ni zakazani.
Kao ključni preduslov Remiković ističe političku i društvenu stabilnost.
” Za sprovođenje popisa važno je stabilno političko i društveno okruženje, Vlada je donijela Uredbu o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa, a potom i Odluku o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini”, istakla je Remiković.
NEMA PREPREKA AKO I NE BUDE SPAJIĆEVE VLADE
Ukoliko aktuelni mandatar Milojko Spajić ne formira novu vladu u roku, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će, po sili zakona, morati da raspiše nove izbore 11. novembra. Taj datum se poklapa sa periodom kada bi popis trebalo uveliko da se odvija.
Moguće preklapanje popisa i raspisivanje novih izbora nije sporno za „referentni momenat“ popisivanja koji je Vlada Dritana Abazovića utvrdila.
Na pitanje Pobjede da li bi u tom slučaju došlo do kršenja Zakona o popisu stanovništva, te ima li Monstat preporuke za ovakvu situaciju, Remiković je kazala da Zakon o popisu – ne odgovara na ovo pitanje.
” Zakonom o popisu nije definisano pitanje koje navodite. Podsjećanja radi, Uredbom o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova definisano je da se popis sprovodi od 1. do 15. novembra. Dok je god uredba Vlade na snazi, iste ćemo se pridržavati”, poručila je Remiković.
Dodala je da je UNECE preporukom 77. definisano da se popisna i izborna kampanja ne preklapaju.
Pojašnjava da Zakon o popisu zabranjuje da se popis vrši u vrijeme izborne kampanje.
” UNECE preporukom 77. definisano je da se popisna i izborna kampanja ne preklapaju, da se stanovništvo ne bi zbunilo oko te dvije aktivnosti”, navela je Remiković.
Vlada se prilikom definisanja perioda sprovođenja popisa usmjeravala u skladu sa međunarodnim preporukama UNECE za rundu popisa 2020.
” Te preporuke predviđaju da se sprovođenje popisa ne preklapa sa većim političkim događajima poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja”, pojasnila je Remiković.
Ukoliko pak bude, kako kaže, „izazova na ovu temu koji bi implicirali izmjenu Zakona i/ili promjenu perioda sprovođenja popisa“, naknadno bi se razmatrale dalje aktivnosti realizacije sprovođenja popisa.
” Do tada, nećemo se baviti nezvaničnim informacijama”, zaključila je Remiković.
U slučaju bojkota postoje metode procjene
Na pitanje Pobjede što bi bojkot popisa značio za relevantnost dobijenih podataka, Remiković je naglasila da Monstat ima metode koje se koriste za takve slučajeve jer bojkot, kako je kazala, nije nepoznanica.
” Shodno statističkoj praksi, vršiće se procjene u skladu sa metodima koje se uobičajeno koriste u ovakvim slučajevima”, saopštila nam je Remiković.
Preporučeno
Nije precizirala koje su to metode i da li bi, u slučaju masovnijeg bojkota, mogle biti legitimno upotrijebljene.
