Roderik Mur: Crna Gora geostrateški profitirala od nezavisnosti

Balkan ni danas, ni već duže vrijeme nije u središtu američkih vanjskopolitičkih razmatranja, ali to nužno nije loša stvar. Biti u centru pažnje obično znači da je posrijedi grozna kriza, a nadajmo se da takva kriza nikada više neće vratiti Balkan na naslovne strane svjetskih novina, rekao je za Pobjedu prvi američki ambasador u Crnoj Gori nakon proglašenja državne nezavisnosti Roderik Mur.

POBJEDA: Crnu Goru ste, makar poslovno, napustili 2010. godine, prije gotovo deceniju. Koliko se, prema Vašem mišljenju, zemlja promijenila u odnosu na period kada ste obavljali funkciju ambasadora SAD u našoj zemlji?

MUR: Prvo, da kažem da mi je bila životna čast i privilegija predstavljati moju zemlju u Crnoj Gori. Zauvijek ću biti zahvalan crnogorskom narodu na ogromnoj toplini, gostoprimstvu i ljubaznosti koje su mi pokazali tokom moje tri godine tamo. Nažalost, posljednjih godina samo sam jednom bio u kratkoj posjeti Crnoj Gori, tako da su moje mogućnosti da prosuđujem o punom obimu promjena koje su se desile, pomalo ograničene. Međutim, nastavljam da pratim događaje u vašoj zemlji i razgovaram sa što većim brojem Crnogoraca. Čak i izdaleka, jasno je da je u Crnoj Gori došlo do izuzetnog napretka.

Tokom mog boravka u Crnoj Gori, tvrdio sam da je vaša zemlja proizvela više istorije po kvadratnom kilometru od bilo koje države u Evropi, sa izuzetkom Vatikana. Mislim da izvanredna crnogorska dostignuća u posljednjih 13 godina što je treptaj oka u istorijskom smislu – svjedoče o činjenici da je to i danas tačno.

Najupečatljiviji primjer toga je to što Crna Gora danas sjedi za istim stolom kao punopravni partner i saveznik sa najvećim svjetskim demokratijama, državama sa kojima je bila uključena u tragični sukob prije samo dvije decenije.

Vaša dostignuća kao nacije prevazilaze samo članstvo u NATO-u. Izgradili ste jednu od najuspješnijih multinacionalnih država na Balkanu, razvili ste čvrste odnose sa susjednim zemljama i zemljama širom svijeta, ekonomija je doživjela značajnu ekspanziju posljednjih godina, razvijate turističku industriju svjetske klase, a Crna Gora je na svjetskoj sceni poznatija nego ikad ranije u istoriji.

Shvatam, naravno, da ima još mnogo toga da se uradi. Kao što je slučaj sa mojom državom, crnogorska demokratija nije savršena i ja i dalje čujem zabrinutost zbog vladavine prava, medijskih sloboda i drugih izazova. Mnogi Crnogorci smatraju da je distribucija prosperiteta bila nepravedna. Čini mi se i da ekonomski razvoj sjevera Crne Gore, regiona u kojem sam proveo toliko vremena, i dalje zaostaje za drugim djelovima vaše zemlje. Sve u svemu, mislim da se stanovnici Crne Gore mogu s pravom biti ponosni na nevjerovatne promjene koje su se desile u zemlji tokom tako kratkog perioda.

POBJEDA: Služili ste kao diplomata u više zemalja Balkana, između ostalog i u Srbiji. Kako vidite danas odnose Srbije i Crne Gore, 13 godina od obnove državne nezavisnosti? U jednom intervjuu dok ste bili na funkciji ambasadora izbjegli ste da odgovorite na to pitanje…

MUR: Smatram da sam veoma srećan što sam proveo blizu dvije decenije živeći i radeći u vašem regionu, uključujući oko 13 godina u pet država bivše Jugoslavije. Očito imam veliku naklonost prema Crnoj Gori, a osjećam i snažnu privrženost Srbiji i to ne samo zato što je moja supruga odatle… Zaista, Srbija igra ključnu ulogu na Balkanu, a zdravo partnerstvo Crne Gore i Srbije je važan stub mira i prosperiteta u regionu. Tokom mog angažovanja u Ambasadi SAD u Beogradu, tada glavnom gradu državne zajednice Srbije i Crne Gore, imao sam priliku da svjedočim i iz prve ruke pričam o ponovnom rođenju nezavisnih država Crne Gore i Srbije 2006. godine. Okolnosti koje su dovele do kolapsa državne zajednice mogle su proizvesti “kisjele” odnose između vaše dvije zemlje. Ali po mom mišljenju, to bi bilo neprirodno. Postoji toliko veza i interesa koje Crna Gora i Srbija dijele.

Siguran sam da ima mnogo ljudi u obje zemlje koji žale zbog raspada zajedničke države. Ali to je istorija. Mislim da je jasno da je Crna Gora geostrateški, politički i ekonomski profitirala od nezavisnosti. Bez sumnje, obje države imaju više koristi kada rade zajedno kao partneri koji se međusobno poštuju, što je danas uglavnom slučaj.

Možda najvažniji nedostajući element je manjak savezništva, kakav je postojao u većem dijelu moderne istorije između vaše dvije države. Nadam se da će Srbija jednog dana revidirati svoj stav prema NATO-u kako bi se ovaj jaz mogao popuniti. Nijesam toliko naivan da vjerujem da su odnosi vaše dvije zemlje bez komplikacija. Neslaganja, naravno, postoje, baš kao što postoje i preko svake granice na Balkanu. Ali te nesuglasice blijede, za razliku od zajedničkih veza dvije zemlje.

POBJEDA: Kako vidite situaciju na Balkanu generalno; dijelite li mišljenje nekih evropskih diplomata koji ovaj region vide kao “bure baruta”?

MUR: Veoma je lako biti pesimista u vezi sa Balkanom. Uostalom, bilo kog dana tokom posljednjih nekoliko decenija mogli bi se identifikovati politički, ekonomski, kulturni, pa čak i vojni sporovi ili tenzije kojima bi se mogla potvrditi teorija o Balkanu kao “buretu baruta”. Nije bilo tako davno, kada su djelovi regiona zapravo bili detonirani, donoseći veliku bijedu mnogim ljudi i povezujući Evropu i Sjedinjene Države u tragičnim sukobima. Ipak, ja sam uvijek bio optimista kada je u pitanju Balkan. Bez sumnje, region se kretao u vrlo pozitivnom pravcu od kraja hladnog rata, a posebno od 1995. godine. Postoji toliko različitih načina da se to izmjeri odnosi sa EU i NATO, neviđena međusobna povezanost država regiona, izuzetan ekonomski rast i strane investicije, eksplozija putovanja od, do i unutar regiona itd. Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti.

Uprkos tome, još postoje rizici po stabilnost, a potencijal za ponovni sukob nažalost nije nezamisliv. Posebno imam u vidu tenzije Srbije i Kosova i trajnu krhkost Bosne i Hercegovine. Mogao bih da zamislim razne scenarije, isprovocirane od usijanih glava, ekstremista i / ili neodgovornih političara, koji bi se mogli pretvoriti u sukob.

POBJEDA: Bili ste svjedok važnih događaja u našoj zemlji – potpisivanja ugovora sa EU o stabilizaciji i pridruživanju, usvajanja novog ustava, potpisivanja sporazuma sa NATO. Koliko je u tim važnim trenucima za našu zemlju bila značajna podrška Sjedinjenih Država? Možemo li danas govoriti o istoj toj posvećenosti SAD Balkanu, sa gospodinom Trampom na čelu države?

MUR: Zaista, ti, ali i drugi događaji, bili su veoma važni, a SAD su bile snažan i dosljedan partner Crnoj Gori u suočavanju sa istorijskim izazovima sa kojima je zemlja suočena u prvim godinama nakon nezavisnosti. Pored više desetina miliona dolara pomoći, SAD su ponudile diplomatsku i druge oblike podrške Crnoj Gori.

Ali mislim da je važno naglasiti da je naše partnerstvo dvosmjerno. Tokom mog mandata, Crna Gora je takođe podržavala američke prioritete, uključujući prepoznavanje i normalizaciju veza sa Kosovom, slanje trupa u Avganistan i izgradnju bliskijih veza sa NATO. Pošto su crnogorski glasači imali duboke rezerve prema svakom od ovih prioriteta, najlakši tok akcije za crnogorsku vladu bio bi da se pokore javnosti. Umjesto toga, vaši lideri su preuzeli hrabriji kurs i prihvatili značajne političke rizike da napreduju ka prioritetima za koje su prepoznali da su u interesu države. Na taj način pomogli su uspostavljanju Crne Gore kao odgovornog i pouzdanog regionalnog aktera, nesumnjivo ubrzavajući vaš put ka NATO (i EU), između ostalog. Nijesam siguran da bi i drugi lideri u regionu pokazali isti stepen političke hrabrosti u sličnim okolnostima.

Pretjerivao bih kada bih tvrdio da je Balkan danas u središtu američkih vanjskopolitičkih razmatranja. Nije ni danas, ni već dugo. Američka pažnja je često usmjerena ka drugim mjestima Sjevernoj Koreji, Kini, Avganistanu, Iranu, Iraku, Venecueli… Ali to nužno nije loša stvar. Biti u centru pažnje obično znači da je u toku neka grozna kriza. Nadajmo se da takva kriza nikada više neće vratiti Balkan na naslovne strane svjetskih novina.

Ali to ni na koji način ne znači da su SAD zaboravile ili napustile Balkan. I dalje imamo velika interesovanja, naročito u pružanju pomoći u postizanju stabilnosti, a Sjedinjene Države će ostati aktivno angažovane u regionu. Treba samo pogledati posljednjih nekoliko dana da bi se vidjeli dokazi o tome npr. posjeta ugledne američke delegacije Kongresa Crnoj Gori i regionu i imenovanje specijalnog predstavnika državnog sekretara za Zapadni Balkan.

POBJEDA: Crna Gora postala je članica NATO prije dvije godine. U aktuelnoj konstelaciji snaga u svijetu, koliko ova odluka može da koristi maloj zemlji kao što je Crna Gora?

MUR: Tokom boravka u vašoj zemlji, govorio sam o tome koliko ću se ponositi kada Crnu Goru jednog dana budemo nazivali saveznikom. Oduševljen sam što se ta vizija obistinila i doživljavam nalet ponosa svaki put kada vidim kako se naše zastave vijore zajedno. Nadam se da mnogi Crnogorci dijele ovo osjećanje. Svakako vjerujem da je odluka Crne Gore da zatraži članstvo u NATO bila pravi izbor za vašu zemlju. Ne samo da vam je obezbijedila sigurnost, integrišući vas u najmoćniji savez u istoriji, već vas je dovela u društvo najvećih demokratija u istorij i. Dok građani možda ne vide ili ne osjećaju neposredne koristi od članstva u NATO svakodnevno, te su koristi stvarne. Moraju biti stvarne, pošto nijedna država članica nikada nije napustila NATO.

Potpuno shvatam da mnogi dobronamjerni ljudi u Crnoj Gori imaju duboke rezerve prema NATO-u i veoma poštujem njihovo pravo na takvo mišljenje. Na ljudskom nivou, razumijem emocije koje NATO izaziva kod mnogih građana. Nikada neću zaboraviti svoje susrete u Murinu, na primjer, sa ljudima čiji su članovi porodice tamo izgubili živote 1999. godine.

Na kraju krajeva, svaki građanin u demokratiji ima glas i ulogu u budućnosti zemlje. Nadam se da će, vremenom, sve više i više ljudi doći do mnogih opipljivih koristi koje su dio našeg velikog saveza.