U opsežnoj analizi „Predśednik niotkuda” o zbivanjima u Crnoj Gori nakon izborne pobjede Jakova Milatovića, ovaj internet-magazin na ruskome jeziku — koji je zbog izbjegavanja cenzure registrovan van Rusije — navodi da su, davno prije rata u Ukrajini, Rusi u Crnoj Gori u epohi Mila Đukanovića otkrili turistički raj, ali i mjesto za biznis i kupovanje nekretnina.
Međutim, sada, „u slučaju odbijanja Crne Gore da svoja vizna pravila uskladi sa normama EU, Brisel prijeti da će ukinuti bezvizni ulazak Crnogorca u šengensku zonu. Nedavno je crnogorska vlada, na insistiranje EU, obećala da će u bliskoj budućnosti ponovo provjeriti već izdate ‘zlatne pasoše’”.
Portal piše da su Rusi dosad u Crnoj Gori kao „vlasnici nekretnina lako mogli dobiti boravišnu dozvolu; takođe su je dobijali i oni koji su otvorili firmu — za ovo ne morate biti oligarh, dovoljno je 1.000 eura — ili oni Rusi koji tamo studiraju ili se liječe”.
„Izbijanjem rata [u Ukrajini] otežano je jedino otvaranje bankovnog računa i registracija na adresi iznajmljene imovine. Život u Crnoj Gori za Ruse se nije zakomplikovao ni za vrijeme Đukanovića, ni pod Krivokapićem, ni pod Abazovićem”.
„U kontekstu drugih problema s kojim se sada suočava Milatović, njemu jednostavno nijesu prioritet Rusi koji žive u Crnoj Gori. U 2022. godini u zemlju je ušlo 48.193 državljana Ruske Federacije. Oni nemaju pravo glasa, nemaju svoju stranku. Sada je situacija naših sunarodnika u Crnoj Gori jedna od najboljih u Evropi. Bezvizni ulazak na 30 dana s mogućnošću resetovanja perioda boravka kratkim napuštanjem zemlje i povratkom (vizaran), u stvari, omogućava Rusima da žive u Crnoj Gori koliko žele. Ali, pritisak EU to može da zakomplikuje”.
„Важные истории” se bavi i genezom novijih crnogorsko-ruskih odnosa:
„Lobirajući za nezavisnu Crnu Goru, Milo Đukanović se početkom 2000-ih okrenuo i Zapadu i Putinu. U to vrijeme oni nijesu bili neprijatelji, već partneri. I dobio je podršku s obije strane. Utvrđeno je Đukanovićevo prijateljstvo s Putinom. Sastajali su se par puta, uključujući i Đukanovićevu privatnu pośetu Rusiji 2004. godine”.
„Putin je crnogorskome lideru obećao svu podršku u slučaju istupanja Crne Gore iz unije sa Srbijom”, tvrdi ruski portal.
„Rusija je bila jedna od prvih velikih zemalja koja je priznala rezultate referenduma. Ruske investicije, posebno ‘Русала’ u podgoričku topionicu aluminijuma, pomogle su Crnoj Gori da relativno bezbolno prebrodi raskid sa Srbijom. Rusi su postali najveći strani kupci nekretnina u zemlji; svaka treća tamo registrovana jahta takođe pripada Rusima”.
„Ali, kao i u slučaju Miloševića, Milo je shvatio da se kladio na pogrešnu osobu. On je 2012. najavio da je glavni novi cilj zemlje ulazak u NATO. Crna Gora je za to počela da se priprema odmah nakon sticanja nezavisnosti, ali se proces od te godine intenzivirao”, pišu „Важные истории”.
Preporučeno
„Istovremeno, problemi s glavnom ruskom investicijom u zemlji eskalirali su do krajnjih granica: ‘Русал’ nikada nije mogao da poboljša poslovanje fabrike u Podgorici. Vlasti su htjele da otkupe udio Rusa za jedan euro; kao rezultat, sproveden je stečajni postupak”.












