Video
“Simbolično je da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir. Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru” – rekao je Samardžić.
Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.
“U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja – ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo”, isitče admiral u penziji.
Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.
“Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane” – smatra Samardžić.
On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.
“Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti “ – naglasio je Samardžić.
Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.
“Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna,” kaže Samardžić.
Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.
Preporučeno
“Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama,” zaključio je Samardžić.
