Predmet je ekspresno formiran nakon napisa u ovom mediju o navodnom učešću Samardžića kao poručnika tadašnje Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) u napadu Taktičke grupe „Kaštela“ na Split i okolinu 15. novembra 1991. godine.
Tada su brodovi JRM pogodili civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen.
Zbog tog granatiranja hrvatski sudovi procesuirali su 31 pripadnika JRM, i to uglavnom u odsustvu, jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu. Oni su 1993. godine osuđeni na visoke zatvorske kazne.
Hrvatske vlasti, po javno dostupnim listama osumnjičenih za ratne zločine u toj državi, nikada nijesu oficijelno istraživale, niti procesuirale Dragana Samardžića.
Povodom otvaranja istrage Samardžić se oglasio na Tviteru i kazao kako mirno čeka poziv SDT „znajući da nikad nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji“.
– Crna Gora, kao ozbiljna država, je nakon samostalnosti izvršila provjeru svih oficira zbog učešća u ratnim dešavanjima ’91. i na osnovu toga određeni broj oficira je penzionisan. Dodatno, 2008. pred moje postavljenje za v.d. načelnika Generalštaba rađena je posebna provjera za mene – istakao je Samardžić.
Provjera, kako je pojasnio, vršena je u direktnoj komunikaciji dva šefa vojnoobavještajnih službi Božidara Boža Lakića i hrvatskog generala Gordana Čačića.
– Od hrvatske strane dobijeno je napismeno da se protiv mene ne vodi nikakav krivični postupak, niti je ikad vođen. Ključno je pitanje: kome je zasmetalo moje pisanje na Tviteru i po čijem nalogu je sad lansirana ova priča puna neistina i lažnih konstrukcija – upitao je Samardžić.
Nakon raspada JRM, Samardžić je nastavio karijeru u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon obnove crnogorske nezavisnosti devet godina je bio načelnik Generalštaba crnogorske vojske, vojno-diplomatski predstavnik u Austriji, zadužen i za OEBS i Ujedinjene nacije.
Preporučeno
Od marta 2020. do penzionisanja bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu.
Video