U intervjuu za Portal Analitika, Šarec govori o nedavnoj posjeti Crnoj Gori, ključnim segmentima izvještaja, te izazovima sa kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju na putu ka članstvu u EU.

ANALITIKA: Neposredno uoči predstavljanja Vašeg prvog izvještaja pred poslanicima EP, posjetili ste Crnu Goru i sastali se sa najvišim državnim zvaničnicima. Da li su upravo ti razgovori i zaključci do kojih ste došli presudno uticali na koncipiranje izvještaja, ali i sveobuhvatnije, takoreći terensko, upoznavanje sa složenim društveno-političkim prilikama u zemlji? 

ŠAREC: Situaciju u Crnoj Gori pratim već duži period, tako da bih mogao napisati izvještaj i bez posjete, ali sigurno bih ga bazirao više na teoriji. Kancelarijski rad je neuporediv sa razgovorima na terenu kako sa zvaničnicima, tako i sa civilnim društvom pa i običnim ljudima na ulici. 

Tamo se kadkad sazna više nego bilo gdje. Na kraju tzv. „drafta“ nalazi se moj lični komentar situacije koji se ne može amandmirati i u njemu se vidi uticaj posjete.

Ne bi bilo pošteno ako ne bismo rekli i stvari koje nas zabrinjavaju u Crnoj Gori

ANALITIKA: Kroz predstavljeni Nacrt rezolucije Evropskog parlamenta, ali i komentare Vaših kolega, te brojne najavljene amandmane, pohvaljen je ostvareni napredak, ali je jednako evidentno da su izazovi sa kojima se Crna Gora suočava precizno detektovani od strane EP. Da li je, zapravo, sadržinom nacrta rezolucije, te porukama koje ste poslali Vi i Vaše kolege, na neki način domaćim, ali i evropskim institucijama upućeno svojevrsno upozorenje da bi Crna Gora izostankom ozbiljne posvećenosti rješavanju gorućih unutrašnjih i spoljnopolitičkih pitanja koja polarizuju društvo, uprkos geopolitičkom momentu i podršci iz Brisela mogla propustiti istorijsku šansu za ulazak u EU? 

ŠAREC: Sigurno ne bismo bili pošteni niti prema sebi, niti prema Crnoj Gori, ako ne bismo rekli i one stvari koje nas zabrinjavaju. Naravno da Crnoj Gori treba i taj pogled, jer politika Crne Gore vidi neka zbivanja drugačije nego kako se to vidi spolja. 

Mi moramo reći i ono što je dobro i za pohvalu, kao i ono što nije sasvim na liniji sa očekivanjima i evropskim vrijednostima. Ali to kažemo kao prijatelji, ne kao neki stranci, koji bi željeli da nametnu nešto loše Crnoj gori. Barem ja to tako radim.

Pitanja koja dijele društvo ili bude emocije ne bi trebala biti na dnevnom redu

ANALITIKA: Vladajuća koalicija u CG poprilično je heterogena. Mislite li da je to jedan od faktora koji bi mogao usporiti dalji tok procesa pridruživanja, jer se često može uočiti jaz između proevropske retorike i antievropskih poteza predstavnika Vlade i aktuelne parlamentarne većine, te se, umjesto fokusa na ispunjenje obaveza iz reformske agende dominantno potenciraju polarizujuće teme, koje ste i sami notirali, a unutar vladajuće većine očito ne postoji konsenzus koji se tiče poštovanja Ustava i izbjegavanja antidemokratskih inicijativa, suprotnih državnim interesima? 

ŠAREC: Vladajuća koalicija zaslužuje orden već zbog postojanja, jer zaista ste ispravno konstatovali da je vrlo heterogena. Ali šalu na stranu… već sam mnogo puta naglasio da pitanja koja dijele društvo ili bude emocije, ne bi trebala biti na dnevnom redu. To sam rekao i zvaničnicima. 

Nedavno sam posjetio Bosnu i Hercegovinu kao član delegacije Odbora za bezbjednost i odbranu EP i tamošnja zbivanja su zabrinjavajuća. Građani žele mir, radna mjesta i povoljnu ekonomsku situaciju, kako ne bi trebali tražiti ekonomsku sigurnost u inostranstvu. 

Nacionalizam i vraćanje u prošlost sve to poništavaju. Lijepo je cijeniti svoje porijeklo, svoj narod i vjeru. Ali treba se i pitati da li to iko osporava ili ugrožava. Treba naglasiti da svi sa Zapadnog Balkana koji se iseljavaju i traže posao, traže ga u EU, ne u Rusiji. Zato je jedini put balkanskih zemalja evropski put, drugog nema.

ANALITIKA: Očekujete li da će državni parlament u najskorijem periodu profunkcionisati u punom smislu, budući da ste ukazali na zabrinjavajuću blokadu parlamentarnog dijaloga između vlasti i opozicije? Smatrate li neodgovornim to što vlast koja se zaklinje u proevropsku orijentaciju bježi od kompromisa, prebacujući lopticu u opoziciono dvorište, iako bi spremnost za prevazilaženje ustavne i parlamentarne krize trebala biti jednako iskazana? Osim načelnog stava, Vlast još uvijek formalno nije zatražila posredovanje EU kroz uključivanje Venecijanske komisije, a ukoliko izostane dogovor o deblokadi rada parlamenta u punom kapacitetu, kako će se to odraziti na evropski put zemlje u ključnoj etapi procesa? 

ŠAREC: Ja sam već za vrijeme posjete naglasio da bi Venecijanska komisija bila pravo riješenje za pitanje sutkinje Ustavnog suda, ako drugačije ne ide.

Parlament treba da usvaja zakone i radi punom snagom, jer vrijeme ističe. 

I članice EU da ne koriste bilateralna pitanja za blokadu procesa pridruživanja

ANALITIKA: Posebno ste naglasili važnost dobrosusjedskih odnosa za proces pridruživanja EU. S druge strane, u Vladi sjede predstavnici političkih partija koje ne priznaju nezavisnost Kosova, narušeni odnosi sa Hrvatskom doveli su do blokade zatvaranja pristupnog poglavlja 31, a predsjednik Skupštine nedavno je posjetom Banjaluci javno podržao secesionističku i separatističku politiku Dodika, čijim potezima je BiH uvedena u bezbjednosnu krizu. Iako premijer i drugi predstavnici Vlade tvrde da se radi o partijskim stavovima, da li je zapravo riječ o miješanju u unutrašnje stvari drugih država sa institucionalnog nivoa i mogu li ovakve izjave i postupci izazvati nove regionalne tenzije, koje bi u aktuelnom momentu bile pogubne po strateški kurs Crne Gore? 

ŠAREC: Da. EU nije samo izvor finansijskih sredstava za zemlje u razvoju, nego se radi i ovrijednostima. Ne zaboravimo da su i velike zemlje EU u prošlosti vodile ratove i možda bi i još, da nije Europske unije. 

I zato treba imati u vidu da je vrlo bitno kako zemlje koje su bile u 90-im godinama u ratu, rješavaju svoju prošlost, da bi imale budućnost. To i nije neki lak zadatak, naprotiv. Veoma je osjetljiv i zato treba izbjegavati nove tenzije što više je to moguće. 

Ali nije to zadatak samo Crne gore, nego trebaju i zemlje članice izbjegavati upotrebu blokada po pitanju bilateralnih pitanja.

Niko sa Zapadnog Balkana ne traži posao u Rusiji, nego svi u EU

ANALITIKA: U nacrtu rezolucije spomenuta su i pitanja koja su konstanta, poput malignih uticaja, hibridnih prijetnji, dezinformacija, upliva trećih zemalja, te vizne politike koja nije usklađena sa pravnim okvirom i politikom EU. Mislite li da je riječ o izazovima kojima se teško suprotstaviti, budući da borbu protiv njihovog prevazilaženja sprečava upravo dio aktuelne vlasti? 

ŠAREC: Kao što rekoh, niko ne traži posao u Rusiji, nego svi u EU. Male nacije (mislim i na Sloveniju) imaju tendenciju da se uvijek dive nekoj velikoj zemlji, neki su sljedbenici SAD, neki Rusije i Kine. 

Ali, lično mislim da se u Crnoj Gori samo treba pridržavati onoga što stoji u tekstu himne. Cijeniti vlastito bogatstvo prirode i ljudi. Jer ljudi su oni koji daju snagu nekoj zemlji. Velike zemlje treba poštovati i s njima raditi, ali suvo zlato nijesu. 

ANALITIKA: Jedna od ključnih preporuka tiče se svakako reforme izbornog zakonodavstva, te omogućavanja sprovođenja lokalnih izbora u jednom danu. Da li bi se na ovaj način spriječile buduće postizborne krize, izazvane nepriznavanjem izbornih rezultata, onemogućavanjem završetka izbornih procesa, potpomognute nefunkcionalnošću Ustavnog suda koji ne odlučuje u punom kapacitetu, kakvim, nažalost, svjedočimo u brojnim opštinama? 

ŠAREC: Da, to bi bio prvi korak. Ali ne radi se samo o jednom danu, nego treba razmotriti i druga pitanja, koja treba uključiti u zakon. Na primjer, način izbora gradonačelnika, a ima i drugih pitanja. 

Ako ne poštuješ sebe ni drugi te neće poštovati

ANALITIKA: Nekad se teško oteti utisku da se novčana sredstva dobijena kroz EU fondove posmatraju kao tranše povučene sa nekog bankomata, te se koriste u populističke svrhe, dok se zakoni, pod krinkom ubrzanog evropskog tajminga donose bez jasne strateške vizije, uz izostanak javnih rasprava kao osnovnog demokratskog mehanizma. Razumiju li politički akteri da suština reformi proizilazi upravo iz strateškog kreiranja javnih politika, lišenog politikanstva i floskula o borbi protiv korupcije i depolitizaciji, ako uočavamo da javna uprava ostaje duboko politizovana, a zakonski okvir kojim je definisan način zapošljavanja u državnim službama ostaje neusklađen sa pravnom tekovinom EU? Ako vlast ne razumije suštinske višeslojne benefite članstva i reformskih iskoraka koji su pred nama, mogu li ih uopšte razumjeti građanke i građani? 

ŠAREC: Kao što sam već naglasio, ne radi se samo o novcu, nego o vrijednostima. Kao što je nepošteno od nekih evropskih političara koji misle da parama mogu sve kupiti i da nema potrebe za proširenjem, tako ne bi bilo dobro da i zemlje kandidatkinje vide EU samo kao bankomat. 

Radi se i o dostojanstvu i vrijednostima. Obje strane treba da imaju poštovanje jedna prema drugoj. Ali, ako ne poštuješ sam sebe, ni drugi te neće poštovati. 

Sve što Crna Gora radi u procesu približavanja EU, radi zbog sebe i svog prosperiteta. Sve zemlje morale su prevazići taj put pa će valjda i Crna Gora uspjeti.

ANALITIKA: Imajući u vidu važnost istorijske šanse koja je pružena Crnoj Gori, ali da institucionalnim nemarom može lako izmaći, koje su Vaše poruke političkim akterima? Nastavimo li put sporovoznim retoričkim tempom, bez praktičnih i strateških rješenja, a naročito stvarne političke volje za sprovođenje neophodnih reformi, da li je realna opasnost da lako možemo skrenuti sa evropskog kolosjeka? 

ŠAREC: Oni vrlo dobro znaju moje stavove, kojim putem treba ići da se ne propusti prilika ulaska u EU. Nadam se da rade u tom pravcu.