Poruka je očigledno shvaćena ozbiljno. Svjedočimo ubrzanju procesa, i to je za pohvalu. Na primjer, poglavlja čije se privremeno zatvaranje prvobitno očekivalo u drugoj polovini godine sada su pomjerena za raniji period, pri čemu je za dva od ovih poglavlja zatvaranje planirano prije ljetnje pauze. To je pozitivan signal da se zamah pojačava. Ali, pravi test nije samo brzina. Ovo nije sprint. Nužno je da brzina prati kvalitet, odnosno da reforme budu i brze i kvalitetno sprovedene – kazao je Satler za Pobjedu.

Ambasador EU u Podgorici je dodao da je Crna Gora trenutno najuspješnija zemlja u regionu kada je riječ o korišćenju sredstava EU iz Plana rasta.

– Za period 2024–2027. godine Crnoj Gori je opredijeljeno ukupno 383 miliona eura za podršku sprovođenju reformi predviđenih Reformskom agendom. Implementacija napreduje dobro, a isplate se vrše svakih šest mjeseci prema dogovorenom rasporedu – kazao je Satler.

Gospodine Satler, vrsni ste poznavalac situacije u regionu. Kako vam Crna Gora izgleda 20 godina nakon obnove nezavisnosti?

SATLER: U različitim diplomatskim ulogama, Crnu Goru poznajem i cijenim decenijama. Vaša zemlja je uvijek uspijevala da postiže više nego što bi njena veličina sugerisala.

Crna Gora je danas znatno drugačija zemlja od one koja je 2012. godine počela pristupne pregovore – i riječ je o pozitivnoj promjeni. Proces pristupanja EU je već donio transformaciju koja će se samo nastaviti i ubrzati kako se pristupanje bude bližilo. Građani danas imaju zaštićenija prava, više mogućnosti i čvršće garancije vladavine prava. Institucije su otpornije, nezavisnije i odgovornije nego ranije.

Naravno, ovaj proces nije završen. Ali temelji su danas znatno jači, a upravo je to suština evropskih integracija: trajna, sistemska promjena koja nadilazi političke cikluse.

Da li se, generalno, moglo više postići u smislu EU integracija, pregovori traju više od deceniju?

SATLER: Proširenje Evropske unije uvijek zavisi od dva faktora: spremnosti i političke volje zemlje kandidata i političkog konteksta unutar država članica EU.

Pošteno je reći da je Crna Gora u određenim reformama mogla napredovati brže i da su neke prilike propuštene. S druge strane, bilo je perioda kada države članice EU nijesu bile otvorene za proširenje kao što su danas.

Uspjeh je moguć samo kada se poklope oba faktora – kada je EU spremna za proširenje i kada zemlja kandidat dosljedno sprovodi reforme koje ispunjavaju standarde članstva.

To nije uvijek slučaj i bilo je perioda kada su nedostajali jedan ili oba ova elementa. Zato često govorimo da je sadašnji trenutak istorijska prilika – prilika koju Crna Gora ne bi smjela propustiti.

Za Crnu Goru to znači jedno: nema vremena za gubljenje. Fokus mora biti na očuvanju discipline, jačanju jedinstva i ubrzanju reformi sada, a ne njihovom odlaganju, kako bi što prije postala punopravna članica Evropske unije.

Oni koji su pomogli da Crna Gora započne svoj evropski put ne bi trebalo da budu isključeni iz njegove završne faze, ali ni sami sebe ne bi trebalo da isključuju. Članstvo u EU treba da bude zajedničko nasljeđe svih proevropskih aktera u crnogorskom društvu

Da li je iz ugla EU Crna Gora uspješna priča, 20 godina nakon obnove nezavisnosti?

SATLER: Crna Gora je danas najnapredniji kandidat za članstvo u EU i predvodnik u procesu pristupanja.

Od obnove nezavisnosti prije 20 godina napravila je jasan i nepovratan strateški izbor u korist svog evropskog puta. Taj izbor donio je konkretne rezultate: snažnije institucije, stabilniji demokratski okvir i društvo čvrsto usmjereno ka evropskim vrijednostima.

Ono što je sada najvažnije jesu fokus i rezultati. Biti lider u procesu nosi i odgovornost: očuvati jedinstvo oko reformi, ostati na kursu i izbjeći distrakcije koje usporavaju napredak.

Dakle, da – Crna Gora je evropska uspješna priča čije se završno poglavlje upravo piše: pretvaranje napretka u punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Kako gledate na činjenicu da su pojedine lokalne uprave zvanično odbile da obilježavaju jubilarni Dan nezavisnosti? Da li smatrate da bi bilo poželjno da je izvršna vlast izvršila određeni pritisak kako se to ne bi dogodilo?

SATLER: Smatram da je nekada važno posmatrati stvari izvan vreve dnevnih političkih sukobljavanja, bila ona mala ili velika. Na kraju ćemo svjedočiti izuzetnom i raznolikom nizu proslava nezavisnosti širom zemlje, kao što smo i svjedoci impresivnom nizu proslava Dana Evrope, uz učešće svih 25 opština.

Crna Gora je stara evropska država koja je prije 20 godina obnovila svoju nezavisnost na miran i dostojanstven način, u etnički raznolikom društvu i istorijski složenom regionu.

To je veliko dostignuće koje zaslužuje poštovanje i priznanje. Po mom mišljenju, obilježavanje crnogorske nezavisnosti nije usmjereno protiv bilo koga. Riječ je o priznavanju zajedničke prekretnice u savremenoj istoriji zemlje.

U prethodnom razgovoru za Pobjedu u februaru ove godine, snažno ste sugerisali da Crna Gora u određenoj mjeri kasni s reformama neophodnim za članstvo u EU. Da li su crnogorski zvaničnici dovoljno ozbiljno shvatili ove poruke i, samim tim, ubrzali dinamiku u skladu s ranije predviđenim obavezama za pristupanje EU?U kojim oblastima je Crna Gora uspjela da sustigne zaostatak, a u kojima i dalje kasni?

SATLER: Poruka je očigledno shvaćena ozbiljno. Svjedočimo ubrzanju procesa, i to je za pohvalu. Na primjer, poglavlja čije se privremeno zatvaranje prvobitno očekivalo u drugoj polovini godine sada su pomjerena za raniji period, pri čemu je za dva od ovih poglavlja zatvaranje planirano prije ljetnje pauze. To je pozitivan signal da se zamah pojačava.

Ali, pravi test nije samo brzina. Ovo nije sprint. Nužno je da brzina prati kvalitet, odnosno da reforme budu i brze i kvalitetno sprovedene.

Ključna oblast i dalje ostaje vladavina prava. Tu se evropski put na kraju dobija ili gubi. Nedavni koraci, poput napretka u imenovanju direktora ASK-a, važni su pokazatelji napretka.

Ono što je sada potrebno jeste dosljednost u svim oblastima, posebno kada je riječ o ključnim imenovanjima u oblastima vladavine prava i ustavnim reformama koje zahtijevaju široku političku podršku. Upravo je tu jedinstvo najvažnije.

Potrebno je da se, na mnogo načina, vratimo duhu koji smo vidjeli tokom usvajanja IBAR zakona i nakon toga – kada su vlast i opozicija zajedno radile u interesu države.

Takva vrsta saradnje nije opcija; ona je neophodna za zatvaranje preostalih poglavlja i završetak procesa.

Dakle, da, ubrzanje je vidljivo, ali prioritet sada mora biti da se ono pretoči u trajne i inkluzivne reforme koje će Crnu Goru dovesti do samog cilja.

Da li i dalje postoji mogućnost da sva poglavlja budu (privremeno) zatvorena do kraja ove godine ili je januar 2027. realnija opcija?

SATLER: To je ambicija Crne Gore i to bi zaista bilo veliko dostignuće. Moj tim i ja, zajedno sa brojnim kolegama iz Brisela, intenzivno radimo kako bismo podržali Crnu Goru da ostvari taj cilj.

Pravila su jasna: da bi se to dogodilo, Crna Gora mora završiti sve preostale reforme, a države članice moraju biti zadovoljne njihovom primjenom.

Kao što stalno naglašavamo, pristupanje EU je proces zasnovan na zaslugama. Vremenski okvir će na kraju zavisiti od konkretnih rezultata na terenu i brzine kojom će preostala mjerila biti ispunjena i potvrđena od strane država članica.

Najvažnije je održati zamah. Fokus ne treba da bude na datumima, već na tome da se posao završi što prije i što kvalitetnije. Ako reforme budu sprovedene i održive, EU će biti spremna da odgovori istom mjerom.

Da li opada fokus na evropske integracije, s obzirom na to da su politički akteri u Crnoj Gori na određeni način već počeli predizborne kampanje u susret lokalnim i parlamentarnim izborima 2027. godine?

SATLER: Do izbora 2027. godine još ima dovoljno vremena i to vrijeme treba iskoristiti mudro.

Evropska budućnost Crne Gore nije predizborni slogan. To je strateško nacionalno opredjeljenje i obećanje koje je većina političkih aktera, i vlasti i opozicije, već dala građanima. Najbolje političko nasljeđe biće upravo ispunjenje tog obećanja.

Realnost je vrlo jasna: ogromna većina građana Crne Gore podržava članstvo u EU. Građani ne traže nadmetanje oko Evrope – oni traže saradnju kako bi se taj cilj ostvario.

To su istovremeno i odgovornost i prilika za sve političke lidere u zemlji.

Je li Evropska komisija zadovoljna angažmanima i projektima koji se finansiraju iz njenih fondova? Koliko finansijske i druge podrške Crna Gora može očekivati u narednim mjesecima i koji su preduslovi?

SATLER: Crna Gora je trenutno najuspješnija zemlja u regionu kada je riječ o korišćenju sredstava EU iz Plana rasta.

Za period 2024–2027. godine Crnoj Gori je opredijeljeno ukupno 383 miliona eura za podršku sprovođenju reformi predviđenih Reformskom agendom. Implementacija napreduje dobro, a isplate se vrše svakih šest mjeseci prema dogovorenom rasporedu.

Uslovi za isplatu sredstava jasno su definisani Reformskom agendom dogovorenom između EU i Crne Gore. Oni obuhvataju širok spektar reformi, od obrazovanja i poslovnog ambijenta, do pravosuđa, digitalizacije, energetike i saobraćaja, sve sa ciljem pripreme zemlje za članstvo u EU.

Ova sredstva dopunjuju više od 220 miliona eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za period 2024–2027.

Ukupno gledano, finansijska saradnja EU i Crne Gore podržava široku reformsku i investicionu agendu, što odražava činjenicu da je proširenje transformacija cijelog društva.

Ključni izazovi odnose se na pravovremenu pripremu projekata, rano uključivanje svih aktera, snažnu koordinaciju među institucijama, kao i efikasan sistem praćenja i revizije kako bi sredstva bila korišćena djelotvorno i efikasno.

Kako vidite intenziviranje bilateralnih pregovora sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima zbog kojih je više od godinu pauzirano zatvaranje Poglavlja 31 o vanjskoj i bezbjednosnoj politici? U slučaju da se dogovor uskoro postigne, da li to znači da je Crna Gora u potpunosti usaglasila svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku sa onom EU?

SATLER: Crna Gora je u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i u dobroj je poziciji za privremeno zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Istovremeno, preostala bilateralna pitanja sa Hrvatskom odložila su zatvaranje ovog poglavlja. Dobrosusjedski odnosi i kompromis nalaze se u samoj srži evropskog projekta i od suštinske su važnosti za sve zemlje kandidate.

Ohrabruje to što Crna Gora konstruktivno pristupa dijalogu sa Hrvatskom i uvjeren sam da se preostala pitanja mogu riješiti pragmatičnim pristupom. Na kraju, dvije zemlje dijele mnogo više onoga što ih povezuje nego onoga što ih razdvaja, uključujući i zajedničku evropsku budućnost.

Koji je stav Delegacije EU o relativno velikom broju državljana Rusije, Turske i Ukrajine koji su i dalje privremeno nastanjeni u Crnoj Gori, posebno u pogledu bezbjednosti?

SATLER: Crna Gora je tradicionalno otvorena i gostoljubiva zemlja prema strancima, od kojih mnogi borave u zemlji zbog zaposlenja, poslovnih aktivnosti ili porodičnih veza.

Istovremeno, iz bezbjednosne perspektive, važno je spriječiti moguće zloupotrebe sistema boravka, posebno imajući u vidu da državljani Rusije i Turske i dalje imaju mogućnost bezviznog ulaska u Crnu Goru za kratke boravke. Ti režimi nijesu u potpunosti usklađeni sa viznom politikom EU. U tom kontekstu, Crna Gora treba da uskladi svoju viznu politiku do septembra 2026. kako bi zatvorila Poglavlje 24.

Kada je riječ o Ukrajini situacija je drugačije prirode. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Crna Gora pokazuje snažnu solidarnost sa raseljenim Ukrajincima i nastavlja da pruža zaštitu velikom broju ukrajinskih državljana pod privremenom zaštitom.

U martu 2026. godine Crna Gora je produžila privremenu zaštitu do marta 2027, u skladu sa relevantnom odlukom Savjeta EU.

Do kraja aprila 2026. godine, u Crnoj Gori je bilo registrovano više od 6.000 ukrajinskih izbjeglica pod privremenom zaštitom, što je najveći broj zabilježen u ovom periodu godine od početka rata u Ukrajini. To potvrđuje kontinuiranu posvećenost Crne Gore podršci Ukrajincima suočenim sa ruskom agresijom, ali i punu usklađenost Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom naše Unije.

Zakone o ANB-u i MUP-u uskladiti prije ljeta

Kako gledate na činjenicu da je većinska opozicija napustila odbore i Skupštinu zbog zakona o ANB i unutrašnijim poslovima? Da li se tu mogao naći neki kompromis?

SATLER: Jasno smo saopštili da ova dva zakona još nijesu u potpunosti usklađena sa zakonodavstvom EU, posebno kada je riječ o odredbama o zaštiti podataka, te da Crna Gora mora obezbijediti puno usklađivanje kako bi ispunila standarde EU u oblasti vladavine prava. Očekujem da se ovo usklađivanje sprovede još prije ljeta.

Šire gledano, regulisanje rada policije i nacionalne bezbjednosne agencije predstavlja veoma osjetljivo pitanje u svakom demokratskom društvu. Ključno je da građani imaju puno povjerenje da se ta ovlašćenja koriste isključivo u skladu sa zakonom i u javnom interesu. Zato ohrabrujem vlasti da nastave dijalog sa opozicijom, uz uvažavanje njihovih stavova, kao i zabrinutosti koje je izrazilo civilno društvo.

U širem smislu, pristupanje EU nije posao jedne političke partije ili koalicije – to je nacionalni projekat.

Oni koji su pomogli da Crna Gora započne svoj evropski put ne bi trebalo da budu isključeni iz njegove završne faze, ali ni sami sebe ne bi trebalo da isključuju. Članstvo u EU treba da bude zajedničko nasljeđe svih proevropskih aktera u crnogorskom društvu.