Video
Dilema – da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanovič stekao uslov za penziju. Politički analitičar Marko Savić kaže da, iako većina skupštinskih odbora liči na lošu predstavu ili igrokaz, čudi što je dilema uopšte postojala.
“Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu dešava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome što je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24”, rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu. Da se ne poštuje to što je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020. godine.
“Vidjelo se da nije baš vičan poštovanju onoga što je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao nešto što mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici”, kaže Savić.
Mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mišljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
“Strašno je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog društva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i društvenu”, istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, objašnjva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa. U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
“Ono što je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je srušena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve što oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj”, rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uopšte svrha tog skupštinskog tijela.
Preporučeno
“Za taj odbor je zdušno poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu šta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao loše režirana predstava. Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslušavan dugogodišnji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje objašnjenje osim namještaljke. To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom prošlošću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz prošlosti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske prošlosti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namješten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost”, smatra Savić.
