– U ovu situaciju, da vrati zakone Skupštini, predsjednik je doveden isključivo i samo nezakonitim činjenjem i radnjama parlamentarne većine. Predsjednik Đukanović ne krši Ustav i zakone, ne igra se građanima niti njihovom imovinom, ne udara na bankarski sektor i male privrednike, a i te kako ga je briga za ovu državu, dok su oni koji ga za to prozivaju, za manje od mjesec dana vršenja vlasti, pokazali na koji način oni „brinu“ o Crnoj Gori – istakla je Šćepanović.
Prema njenim riječima, demokratska i mirna tranzicija vlasti završena je 4. decembra 2020. godine, “kada je u Skupštini izabrana Vlada, a upravo zahvaljujući opoziciji, koja je prethodno dala kvorum i glasala za dopune Poslovnika i time omogućila parlamentarnoj većini da izabere Vladu u zakonskom roku”.
– Stoga je postupanje parlamentarne većine u vezi sa ovim dopunama Poslovnika, jeftino manipulisanje, pošto im je dobro poznato šta smo tom prilikom dogovorili i u konačnom usvojili. Parlamentarna većina i opozicija su tada imali tri segmenta oko kojih je dogovarano da li ih treba mijenjati u Poslovniku: utvrđivanje kvoruma, pretres (diskusija) i odlučivanje (glasanje). Tada je parlamentarna većina bila saglasna da se dopune Poslovnika odnose samo na pravo poslanika da glasa „online“ putem, dok je za utvrđivanje kvoruma, parlamentarna većina bila saglasna da ostaje postojeće rješenje u Poslovniku, koje podrazumijeva fizičko prisustvo poslanika u Skupštini – istakla je Šćepanović.
Da je ovo istina, kako kaže Šćepanović, u prilog ovome ide činjenica da je parlamentarna većina u noći 28/29.12.2020. godine, na nelegalnoj sjednici, usvojila nove izmjene i dopune Poslovnika, kojima je predvidjela utvrđivanje kvoruma bez fizičkog prisustva, odnosno i „online“ putem.
– Što znači da će utvrđivanje kvoruma „online“ putem biti moguće tek nakon stupanja na snagu ovih izmjena, odnosno na narednoj sjednici Skupštine. Dakle, na sjednici Skupštine koja je održana 28.12.2020. godine nijesu bili ispunjeni uslovi u pogledu postojanja kvoruma – fizičkog prisustva poslanika, za početak sjednice Skupštine. Zato sada obmanjivanjem javnosti parlamentarna većina želi toj istoj javnosti predstaviti da nije bilo kršenja Poslovnika i da je postojao kvorum za održavanje sjednice – kazala je Šćapanović.
Ovo je, kako dodaje, početak priče – grubo kršenje Poslovnika u pogledu utvrđivanja kvoruma, a što se, prema njenim riječima, do sada nikada u Skupštini Crne Gore nije desilo.
– Ova nezakonitost je vodila drugoj, pa je tokom trajanja sporne sjednice predsjednik Skupštine konstatovao ostavku poslanika Filipa Adžića, da bi nakon toga, u nastavku sjednice, pročitao obavještenje Državne izborne komisije da nije bilo potrebne većine za verifikaciju mandata Suadi Zoronjić. Predsjednik Skupštine je zatim sam pristupio verifikaciji mandata građanki Zoronjić. Nakon toga je nastavljeno održavanje sjednice, glasanje i donošenje više zakona koji su, zbog načina kako su usvojeni, bez potrebne većine sa 40 poslanika, vraćeni od strane predsjednika na ponovno odlučivanje – dodala je Šćepanović.
U toj pravnoj situaciji zakoni su, prema njenim riječima, doneseni sa 40 poslanika” iz čega proizilazi da nije bilo potrebne, Ustavom predviđene većine, za skupštinsko odlučivanje”.
– Zato Predsjednik Đukanović nije pod pritiskom, kako tvrde, vratio zakone Skupštini na ponovno odlučivanje, već suprotno, predsjednik Skupštine Bečić je taj koji je u noći 28/29.12.2020. godine, pod pritiskom (što je poznato svima te noći u Skupštini) započeo sjednicu bez kvoruma, a što je bio osnov da Državna izborna komisija dostavi Skupštini obavještenje da nije bilo uslova za verifikaciju mandata Suadi Zoronjić, da bi nakon toga on lično Suadu Zoronjić „proglasio“ poslanicom u Skupštini Crne Gore. Prema tome, da budemo jasni „bombu u sistemu“ su izazvali oni koji „na svoju ruku“ proglašavaju građane sa izbornih lista poslanicima, koji su grubo prekršili Ustav, Zakon o izboru odbornika i poslanika i Poslovnik Skupštine Crne Gore prilikom donošenja predmetnih zakona – poručila je poslanica DPS-a.
Ovakvim postupanjem, prema njenoj ocjeni, parlamentarna većina je sama sebe dovela u situaciju da sada u Skupštini Crne Gore ima 40 poslanika, umjesto 41 poslanika.
Preporučeno
– Redosljed radnji koji su preduzimali za hitno usvajanje zakona ukazuje da se sve odvijalo pod pritiskom i sa namjerom da se sve okonča u što kraćem roku, a pri tom nije bilo smetnji da se sve završi u zakonitoj proceduri. Ovakav način rada je isključivo izbor parlamentarne većine, zato je sada, malo je reći nekorektno i politički jeftino, prebacivati „lopticu odgovornosti“ u tuđe dvorište, kada su dobro znali šta rade i do kakvih posljedica po građane mogu dovesti njihove odluke – zaključila je ona.
Video