Video
Titova Crna Gora, koja je postojala 35 godina je bila stvaralačka, a ova DPS-ova Crna Gora postoji 30 i ona je švercerska, kaže predsjednik SDP-a, Ranko Krivokapić. On zato upozorava da možemo da budemo kao kralj Nikola – da dobijemo krunu, a da ostanemo bez države ako se ne obračunamo s korupcijom. Krivokapić je dodao da Crna Gora ima „najrazrađeniji sistem krađe izbora“, zbog čega opozicija u trenutnim uslovima ne smije izaći na izbore, navodeći da se politička kriza može riješiti formiranjem prelazne vlade.
Preporučeno
On je to saopštio na konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) pod nazivom “Stabilokratija ili demokratija” u Podgorici, prenosi portal Analitika.
“Balkan je dobio svoj tip autokratije. Ako smo u Crnoj Gori u nečemu izvoznici, onda smo u modelu autokratije koji je bio model i za Makedoniju. Posljednji izbori u Srbiji su dokaz kraha demokratije. Ta koegzistencija stabilokratija – demokratija neće moći opstati više. Crna Gora je u najtežem stanju i zato je njen model postao izvozni. Titova Crna Gora je postojala 35 godina, ova DPS-ova postoji skoro 30. Titova je bila stvaralačka, a ova tranziciona, švercerska… Čuli smo našeg autokratu kako zove EU nevjestom. Bićemo kao kralj Nikola – dobićemo krunu, a izgubiti državu ako se ne obračunamo sa korupcijom”, istakao je Krivokapić.
On je saopštio da Crna Gora u pojedinim segmentima ima najbolju izbornu regulativu, ali takođe ima i „najrazrađeniji sistem krađe izbora“. Zato, prema njegovim riječima, opozicija u takvim uslovima ne smije izaći na izbore.
“Imamo do izopačenosti izvitoperenu vlast. Potrebno je mudro ponašanje opozicije. Politička kriza se može riješiti prelaznom vladom – da li to bio makedonski, crnogorski ili neki drugi tip. Sam zakonski mehanizam ovo ne može riješiti”, potcrtava Krivokapić.
Lider Demosa Miodrag Lekić kaže da je najviše stabilnosti bilo u fašističkim i da ona nije nikakav garant demokratije, već da je više izraz autokratije. Zapadnim Balkanu, po njegovom mišljenju, više odgovara pojam demokrature.
“Demokratura – malo demokratije i malo ili više autokratije. Mislim da je to realnost na Balkanu”, pojasnio je Lekić.
Govoreći o opozicionom bojkotu parlamenta, predsjednik Demosa je kazao da je to dvostruki čin odgovornosti – kao demokratski odgovor na neslobodne izbore i kao način za izlazak iz političke krize.
“Razumni rok za izbore je iduća godina”, poručio je Lekić.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kaže da je Crnoj Gori prije svega potrebna demokratija, pa tek onda stabilnost. A stabilnosti, prema njegovom mišljenju, nema bez promjene vlasti. Govoreći o političkoj krizi, lider SNP-a je poručio da vlast treba da raspiše parlamentarne izbore za sljedeću godinu, ali bez preciziranja njihovog datuma.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kaže da je Crna Gora postigla zavidne spoljnopolitičke rezultate i da je time doprinijela demokratiji u zemlji.
“Time smo nedvosmisleno pokazali da EU nema alternativu. Svjedoci smo da se ponovo pojavljuju neki duhovi prošlosti. Zato je EU potrebna Zapadnom Balkanu. Poučeni iskustvima s kraja XX vijeka, mislim da stabilnost nema alternativu na Zapadnom Balkanu”, podvukao je on.
Prema mišljenju predsjednika Liberalne partije (LP) Andrije Popovića, stabilokratija je prisutna u svim zemljama Zapadnog Balkana i prijeti da postane recept za nestabilnost. Upitan da prokomentariše pritiske na članove Savjeta RTCG, Popović je rekao da se mora sačuvati autonomija Javnog servisa, te da LP neće podržati smjenu članova Savjeta.
Momo Koprivica iz Demokrata tvrdi da bi učestale mirne smjene vlasti u Crnoj Gori povećale vjerovatnoću da svaka sljedeća promjena bude mirna.
“Za autokrate gubitak vlasti je rizičan događaj. Zato oni imaju podsticaj da se suprotstave smjeni vlasti. Crnogorska opozicija je snažno opredijljena da do smjene vlasti dođe na miran, institucionalan način”, napominje on.
Miloš Konatar iz URA-e navodi da su EU integracije ubrzale demokratizaciju crnogorskog društva, ali da to nije dovoljno. Da bi reforme zaživjele neophodno je, naglašav on, poštovanje zakona.
“Jedna od ključnih persona u aferi Snimak je kao nestranačka ličnost izabran za člana savjeta Državne revizorske institucije (DRI). Da li neko zaista misli da će on nestranački da kontroliše finansije u DRI? E to je priča da mi formalno ispoštujemo neku reformu, ali ne i suštinski. Bez političke volje ne možemo sprovoditi suštinske reforme. Političke volje sada nema. Ima samo za šminkanjem stvarnosti”, uvjeren je Konatar.
Konferenciju je organizovao CGO u saradnji sa “Friedrich Ebert Stiftung” iz Beograda.
