Oni su to kazali na na konferenciji “Crna Gora dvadeset godina kasnije – Između obećanja i očekivanja” u toku prve panel diskucije, na kojoj pored njih govori i nekadašnji šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.

Ključne poruke sa panela možete pratiti u nastavku.

PREKIĆ: U ODNOSU NA 2006. OVO JE NOVA I DRUGAČIJA CRNA GORA

Otvarajući konferenciju, profesor i suosnivač Centra za geopolitiku Adnan Prekić kazao je da je sve što se događalo od 2006. do danas pružalo dovoljno razloga da to razdoblje postane predmetom naučne pažnje, ali i preispitivanja na koje imaju pravo akteri ovog vremena.

“Dvadeset godina kasnije, i naučnike i neposredne aktere interesuju posljedice i rezultati jednog tako velikog događaja, kojim je stavljena tačka na jedno političko razdoblje, i označen početak novog”, naglasio je on, piše Portal Analitika.

Prekić je naveo da, brojni momenti koji su se dogodili u međuvremenu, govore kako je današnja Crna Gora nova u odnosu na onu iz 2006. godine.

“Nezavisno od vrlo ličnih percepcija i očekivanja, u ovih 20 godina desilo se mnogo toga značajnog – međunarodno priznanje Crne Gore, oblikovanje savremenog državnog i identitetskog okvira, članstvo u NATO alijansi, približavanje punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, transformacija socijanih struktura. U odnosu na Crnu Goru 2006. godine, ovo je nova Crna Gora. Za nekoga bolja, za nekoga lošija, ali drastično drugačija”, rekao je on.

RERBORN: IAKO JE I SRBIJA TADA OBNOVILA NEZAVISNOST, U BEOGRADU SE OVA GODIŠNJICA NE OBILJEŽAVA KKAKO BI TREBALO

Gert Rerborn iz Fondacije “Hajnrih Bel” istakao je da se od konferencije očekuje iskrena argumentacija, koja bi dala dublje razumijevanje konteksta.

“Godišnjice su prilike za slavlja ali i prilike za iskreno sagledavanje stanja. To smo i htjeli da iskoristimo, jer se u Beogradu ova godišnjica ne obilježava na način na koji bi trebalo iako je i Srbija tada obnovila nezavisnost”, naglasio je on.

TADIĆ: NA CG SMO GLEDALI KAO BASTION DEMOKRATIJE, DPS NAS IZNENADIO KAD JE SAOPŠTIO DA ŽELE IZLAZAK IZ SCG

Prisjećajući se tog razdoblja, Boris Tadić istakao je kako je to bio dosta dramatičan trenutak u našoj zajedničkoj istoriji.

“Sjećam se razgovora sa DPS-om, kada su nam na naše iznenađenje kazali da žele da izadju iz Državne zajednice. Mi smo na Crnu Goru gledali kao na bastion demokratije i znali smo da će nam, ako bude došlo do obnove nezavisnosti, biti puno teže da Srbiju održimo na demokratskom kursu”, rekao je Tadić.

“U SRBIJI NIJE BILO LAKO OBJASNITI PROMJENU KURSA DPS-A, NI MNOGO RAZUMIJEVANJA ZA POKRET ZA NEZAVISNOST”

Kazao je kako je u Srbiji imao i dužnost da pojašnjava kontroverze vezane za crnogorsko društvo, pri čemu je dodao – “ja sam i danas došao kući, to se nikad neće promijeniti, jer porijeklom sam iz Crne Gore”.

Nije mu, dodao je, bilo lako da objasni promjenu političkog kursa DPS-a, a naročito ne u Srbiji, gdje nije bilo mnogo razumijevanja za crnogorski pokret za nezavisnost.

“U Srbiji većina političara nije razumjela da Crna Gora može da donese samostalno odluku (o nezavisnosti), jer je to bilo utemeljeno i u samom Ustavu. Ni dio građana nije to razumio, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori”, dodao je on.

“OSTANAK CG OMOGUĆAVAO DA OSTANE I KOSOVO, MAKAR KAO REPUBLIKA”

Potom je pomenuo i pitanje Kosova.

“Kosovo nije samo srpsko pitanje, već je i Crna Gora imala pravo na dio Metohije. Kosovo nije bilo samo srpsko pitanje, već jedan opasan presedan”, ocijenio je Tadić.

Potom je poručio i kako je odlazak Crne Gore iz ondašnje zajednice za njega, kao predsjednika Srbije, predstavljao opterećenje i kada je u pitanju tema Kosova.

“Jer, ostanak Crne Gore omogućavao je da Kosovo ostane u sastavu države, makar kao republika. Danas svi imamo problem, jer se na Kosovo mogu pozivati svi u svijetu koji zahtijevaju nezavisnost”, konstatovao je Tadić.

PUSIĆ: BEZ OBZIRA NA KONTROVERZE, ĐUKANOVIĆEVE ZASLUGE ZA NEZAVISNOST SU OGROMNE

Vesna Pusić na početku je pomenula bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Bez obzira na sve kontroverze koje ga prate, Đukanović ima ogromne zasluge za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Podsjetiću da je Crna Gora do nezavisnosti došla referendumom, a ne ratom, da je postala članica NATO-a, da vodi pregovore o članstvu u EU”, dodala je ona.

Pusić je istakla i kako je iz njenog ugla građanski Ustav, koji je Crna Gora donijela po nezavisnosti, bio veliki plus.

“To što je Crna Gora za kratko vrijeme napravila – velika je stvar. Mnoge države to grade decenijama. Hrvatska vidi Crnu Goru kao susjeda, ali treba reći da u Crnoj Gori postoje snage koje pokušavaju zaustaviti njen put ka EU. I to čine tako što se trude da naljute Hrvatsku. Naše rukovodstvo je bilo dovoljno pametno da ne reaguje previše burno. Većina političke elite u  Hrvatskoj razumije te pokušaje, pa se nije ‘upecalo’ na tu udicu”, istakla je ona.

KRIVOKAPIĆ: ZA OSAM GODINA SMO DOŠLI OD MILOŠEVIĆEVE DO SAMOSTALNE DRŽAVE

Ranko Krivokapić je istakao kako je Crna Gora za svega osam godina prešla put od (Slobodan) Miloševićeve do samostalne države.

“Crna Gora kao najmanja zemlja na Balkanu ima najdužu tradiciju državnosti, zbog izuzetnog kadrovskog odabira lidera”, ocijenio je on.

“BEZ ĐUKANOVIĆA NE BI BILO NEZAVISOSTI, ALI U TOME JE I PRESEDAN”

Saglasio se i kako bez Mila Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti. No, onda je ukazao i na situaciju koju je okarakterisao kao istorijski presedan.

“Ista grupa ljudi organizovala je dva referenduma – jedan na kojem su bili protiv, a drugi na kojem su bili za nezavisnost. Prvi su pokrali, a na drugom su pobijedili”, kazao je Krivokapić.

Nekadašnji čelnik Skupštine pomenuo je i blok za zajednicu.

“Pomenuću još jednog čovjeka – Predraga Bulatovića, koji je tražio radikalizaciju u noći referenduma”, dodao je on.

Vratio se potom i na DPS.

“Mene je ipak iznenadilo da je kod njih partija ostala na prvom, a država na drugom mjestu. Zato slika nije ispala kako treba i zato je SDP dobrovoljno otišao u opoziciju i omogućio prelaznu Vladu. Jer, znali smo da će se desiti ono što se i dogodilo 2020. godine. A to je – naplata za loše upravljanje”, istakao je Krivokapić.

“SOLANA BIO ŽESTOKO PROTIV NEZAVISNOSTI, TADIĆEVA ULOGA JE ISTORIJSKA”

Kazao je on i kako je ondašnji visoki predstavnik EU Havijer Solana bio “žestoko protiv nezavisnosti Crne Gore”.

“Mala smo zemlja i moramo čuvati načine na koje smo došli do ovdje. Nijesmo završili obnovu nezavisnosti. Naučili smo nešto i iz istorije i sudbine kralja Nikole, koji je podržao bratsku srpsku vojsku, a oni mu oduzeli državu”, dodao je on.

Potom je govorio i o Borisu Tadiću.

“Njegova uloga je istorijska, ali ostatak Srbije nije imao njegovu širinu. Bili smo dostojni državničke mudrosti u velikim trenucima. U mnogo čemu smo griješili, naravno. Ovi danas se kreću šinama koje smo mi postavili i neće lako iskočiti iz njih”, primijetio je Krivokapić.

Kako je zaključio – najveća pobjeda u politici je kada vaši protivnici postanu zagovornici vaših ideja.

“Uvijek sam to govorio. I raduje me kada čujem da to i DPS-ovi poslanici danas ponavljaju u parlamentu”, dodao je on.

TADIĆ: BIO SAM PROTIV NEGIRANJA CRNOGORSKE NACIJE, KOJE JE ZAGOVARAO KOŠTUNICA

Na tu je konstataciju opasku imao Tadić.

“Pa nije to najveća pobjeda – u mom slučaju je najveći poraz, jer je Vučić toliko deformisao moju vanjsku politiku, da je onemogućio Srbiji da bude normalno demokratsko društvo. Krivokapić je odlično kazao da nijeste završili proces, jer nijeste konsolidovali društvo. A konsolidacija mora da bude takva da sprečava traumatizaciju činilaca crnogorskog društva”, rekao je on.

Tadić je naglasio da je za svoj stav o tome kako Crna Gora ne treba da napušta Državnu zajednicu SCG davao konkretne argumente i obrazloženja.

“Ali, bio sam protiv traumatizacije i negiranja crnogorske nacije, koju je zagovarao (Vojislav) Koštunica”, rekao je on.

Dalje je kazao i da je uspostavljao nacionalnu politiku bez destabilizacije.

“Branio sam interese srpskog naroda tražeći rješenja. Išao sam u Vukovar, išao sam dva puta u Srebrenicu, tražio sam uspostavljanje mostova. Svi zajedno moramo da radimo kako bismo prevazišli teške momente. Mir, nažalost, na Balkanu nije trajna kategorija i politika se uvijek mijenja, kao na kaleidoskopu. Uvijek postoji mogućnost njene deformacije”, ocijenio je Tadić.

“NEMOJTE MISLITI DA SE CG NIJE MIJEŠALA U NAŠE IZBORE 2012.”

Ipak, kako je dodao, dobro je što je Crna Gora obnovila nezavisnost.

“Kažem da sam i ja tada griješio. Ipak, bolje rješenje bila je zajednica nezavisnih država, što je prvobitno nudio DPS. Ali to nije zaživjelo, jer mi to nijesmo razumjeli”, naveo je on.

No, potom je pomenuo i interesantan detalj, doduše – kratko.

“Nemojte misliti da se Crna Gora nije miješala u izbore u Srbiji 2012. godine, uz podršku nekih evropskih zemalja”, rekao je Tadić, osvrćući se na dane u kojima je Srpska napredna stranka preuzela vlast u toj zemlji.

KRIVOKAPIĆ: VIŠE SAMOSTALNOSTI IMALI SU MILO I MOMIR U SRJ, NEGO OVI DANAS U ODNOSU NA VUČIĆA

Krivokapić je govorio i o aktuelnom političkom momentu u Crnoj Gori.

“Ovaj postupak ograničene suverenosti, što se tiče političke samostalnosti, zapravo je ozdravljujući. Više samostalnosti imali su Milo i Momir u zajedničkoj državi, nego sada ovi od Vučića. Ovaj oblik vlasti, koji se jasno prepoznaje, ima SPC za neformalnog lidera. Ako ozdravi Crna Gora, biće lakše i Srbiji”, rekao je on.

Crnoj Gori je, smatra on, stigao račun za loše stvari koje su se dešavale tokom 20 godina.

“Ali ovo će se preboljeti i ući ćemo u EU. Niko kao Crna Gora nije bio za Jugoslaviju i naša nezavisnost bila je iznuđena. Ulaskom u EU bićemo bolji”, ocijenio je on.

“NADAM SE DA ĆE SPC BITI TAMO GDJE I OSTALE KONFESIJE”

Dotakao se i pitanja crkve.

“Ključno je to što smo jedina pravoslavna država koja nema svoju crkvu. Nadam se da će i to biti riješeno i da će SPC otići na mjesto koje joj i pripada, kao i svim drugim konfesijama”, dodao je on.

TADIĆ: ŽAO MI JE ŠTO 2012. NIJESAM SLOMIO VEZU CRNE GORE SA BEBOM POPOVIĆEM I STANKOM SUBOTIĆEM

Tadić je kazao kako je bio protiv nezavisnosti Crne Gore, ali da je čestitao kada je ona obnovljena.

“Naravno da imam odgovornosti. Žao mi je što te 2012. godine nijesam slomio vezu Crne Gore sa Bebom Popovićem i Stankom Subotićem, koji su omogućili bijele listiće na izborima u Srbiji, što je dovelo do mog pada”, istakao je on.

PUSIĆ: MORAĆETE DA DEFINIŠETE SOPSTVENU ULOGU U REGIJI

Crna Gora će, kazala je Pusić, morati da definiše sopstvenu ulogu u regiji.

“Jer, to će biti i njena uloga unutar EU. Svako ko doprinosi stabilnosti regije, istovremeno doprinosi i stabilnosti Evrope”, ocijenila je ona.