Šehović je u intervjuu za Pobjedu najavio da će prva faza širenja Evropskog saveza, koja podrazumijeva nove političke konstituente, uslijediti već u narednih desetak dana, dok će druga faza, koja će obuhvatiti nestranačka udruženja i pojedince, biti realizovana najvjerovatnije do kraja jula.

U zajedničkom saopštenju Evropskog saveza, DPS-a i HGI, naveli ste da ćete ponuditi jedinstvenu platformu za izlazak iz političke krize. Što će ona podrazumijevati i kakav odgovor parlamentarne većine očekujete?

ŠEHOVIĆ: Platforma koju ćemo ponuditi predstavlja ozbiljan pokušaj opozicije da se Crna Gora vrati institucionalnoj stabilnosti i evropskim prioritetima.

Danas je više nego očigledno da vlast nije sposobna da sama obezbijedi ni minimum političkog povjerenja potrebnog za završnicu evropskih integracija. Umjesto ozbiljne državne politike, dobili smo vlast koja sve više djeluje kao skup međusobno posvađanih interesnih grupa okupljenih isključivo oko podjele moći i fotelja.

Zato će platforma podrazumijevati mehanizme za vraćanje punog institucionalnog legitimiteta, popunjavanje ključnih državnih institucija koje danas funkcionišu u krnjem sastavu, uspostavljanje političkog balansa, zaštitu izbornog procesa i stvaranje ambijenta u kojem najvažnije odluke neće zavisiti od političkog preglasavanja i dnevne improvizacije, nego od dijaloga i minimuma društvenog konsenzusa.

Suština je da Crna Gora u najvažnijoj fazi pregovora sa Evropskom unijom konačno dobije ozbiljnost koju ova vlast nije bila u stanju da obezbijedi.

Očekujem da će odgovor parlamentarne većine biti najbolji test njihove stvarne evropske orijentacije. Jer više neće biti dovoljno da se o Evropi govori pred stranim ambasadorima, dok se kod kuće proizvode podjele, institucionalna nestabilnost i politički haos.

Ukoliko odbiju platformu, onda će biti potpuno jasno da im je važnije očuvanje političke kontrole nego evropska budućnost Crne Gore.

Kakve preporuke ste čuli od šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Satlera na nedavnom sastanku? Da li ste razgovarali o spornim zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima?

ŠEHOVIĆ: Na sastanku je opozicija jasno saopštila da Crna Gora ne može ući u završnicu evropskih integracija sa zakonima koji otvaraju prostor za političku zloupotrebu bezbjednosnog sektora i ugrožavanje osnovnih prava građana.

Zato zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima moraju biti mijenjani. Sporne odredbe moraju biti uklonjene, a njihova dosadašnja primjena stavljena pod ozbiljan parlamentarni i institucionalni nadzor kako bi se spriječila svaka mogućnost političke zloupotrebe institucija.

Ali problem je mnogo širi od toga. Jednako ozbiljno pitanje predstavljaju i institucije koje funkcionišu u krnjem sastavu, neizbor sudija Ustavnog suda i drugih ključnih nosilaca pravosudnih i kontrolnih funkcija, stanje u RTCG i potpuno urušeno političko povjerenje.

Zato je suština platforme da Crna Gora u najvažnijoj fazi pregovora konačno dobije minimum institucionalne stabilnosti, političkog balansa i demokratskih garancija bez kojih nema ozbiljnog završetka evropske agende.

Najavili ste da će Evropski savez uskoro prerasti u širi društveni pokret. Jeste li već inicirali ili imali razgovore tim povodom i sa kim? Na koga sve računate da će biti dio šireg pokreta, da li i na DPS? Da li je to način na koji planirate izlazak na naredne izbore?

ŠEHOVIĆ: Evropski savez nije nastao iz potrebe da pravimo još jednu političku koaliciju, nego iz osjećaja da u Crnoj Gori postoji mnogo ljudi koji više nemaju za koga da glasaju, iako imaju vrlo jasna opoziciona, građanska i evropska uvjerenja.

To su ljudi umorni od politike koja se godinama vodi isključivo iz partijskih rovova. Traže nešto modernije, otvorenije i prihvatljivije za nove ljude i nove ideje, ali bez partijskih knjižica i klasičnih političkih okvira.

Upravo zato vjerujem da će širina, otvorenost i drugačiji pristup politici biti jedna od ključnih novina koje će Evropski savez donijeti na narednim izborima. Jer ne želimo da ponudimo samo alternativu ovoj nesposobnoj vlasti, nego i drugačiji model opozicionog djelovanja. Drugim riječima, želimo da budemo posebna opoziciona kolona koja neće počivati na istrošenim političkim matricama, nego na novoj društvenoj energiji i okupljanju ljudi oko vrijednosti, ideja i zajedničke vizije Crne Gore, a ne oko partijskih knjižica i uskih partijskih interesa.

Zato računamo prije svega na ljude koji dijele građanski, evropski i državotvorni vrijednosni okvir, bez obzira na to da li dolaze iz politike, univerzitetske zajednice, civilnog sektora, biznisa, kreativnih industrija ili nekog drugog dijela društva.

Prva faza širenja Evropskog saveza, koja podrazumijeva nove političke konstituente, uslijediće već u narednih desetak dana, dok će druga faza, koja će obuhvatiti nestranačka udruženja i pojedince, biti realizovana najvjerovatnije do kraja jula.

Kakvo je Vaše mišljenje kada su evropske integracije u pitanju, je li realno očekivati zatvaranje poglavlja kako to najavljuje Vlada i ulazak u EU 2028?

ŠEHOVIĆ: Problem više nije u tome da li Crna Gora ima šansu da uđe u Evropsku uniju. Problem je što aktuelna vladajuća garnitura tu istorijsku šansu ili ne umije ili namjerno neće da iskoristi.

Vidimo to već sada kroz usporavanje dinamike zatvaranja poglavlja, iako je mjesecima stvaran utisak da će sve teći glatko. A prava iskušenja tek dolaze u fazi ratifikacije, kada će svaka država članica pojedinačno procjenjivati političku vjerodostojnost Crne Gore.

I tu dolazimo do suštine problema. Jer teško je očekivati da će evropske države baš potrčati da ratifikuju Ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom čiji su pojedini najistaknutiji državni funkcioneri u nekima od tih EU država proglašeni nepoželjnima zbog djelovanja koje je ocijenjeno kao narušavanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne stabilnosti.

Nemoguće je istovremeno govoriti o evropskim vrijednostima, a tolerisati veličanje prevaziđenih šovinističkih ideologija, relativizaciju ratnih zločina i glorifikaciju haških osuđenika. To jednostavno ne prolazi ni u Briselu, a posebno ne u nama susjednim državama članicama Evropske unije.

Zato danas imamo situaciju da se istorijska šansa koja se otvorila Crnoj Gori zahvaljujući geopolitičkim okolnostima sve više sudara sa nesposobnošću i političkom nedoraslošću ove vlasti. Ona umjesto da bude motor evropskih integracija, sve više postaje najveći politički teret Crne Gore na tom putu. Drugim riječima, Crna Gora danas ima evropsku šansu, ali nema evropsku vlast!

Šef parlamenta došao je na proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore, koji nikada nije čestitao, ali je ubrzo nakon toga u Banjaluci govorio o ugroženosti srpskog naroda i da „svi pripadamo istoj kulturi, crkvi i naciji“. Koja je uloga Mandića?

ŠEHOVIĆ: Andrija Mandić pokušava da vodi dvije politike istovremeno, jednu fasadnu za strane ambasadore, a drugu suštinsku za svoje političko biračko tijelo. Zato se jednog dana zaklinje u evropske integracije, protiv kojih se borio čitav svoj politički vijek, a već sjutradan u Banjaluci demonstrira lojalnost šovinističkom konceptu koji je devedesetih unesrećio region.

Nažalost, za sada uspijeva da obmanjuje dio međunarodne javnosti, pa čak i premijera, kojeg politički troši mnogo brže nego što se očekivalo. Ali domaću javnost više ne može prevariti.

I zato vjerujem da će građani na prvim narednim izborima sve njih zajedno poslati tamo gdje takve politike i pripadaju, u opoziciju i daleko od mjesta na kojima se odlučuje o budućnosti Crne Gore.

DNP u opštinama donosi odluke o „otpriznavanju“ nezavisnosti Kosova. Učinjeno je to u Zeti, najavljuju isto u Pljevljima. Kako komentarišete ovakve poteze, koji čak nemaju ni pravnu težinu? Što je cilj toga?

ŠEHOVIĆ: Mislim da je teško ozbiljno komentarisati odluke koje nemaju nikakvu pravnu težinu i koje služe isključivo za politički folklor i podizanje radne temperature sopstvenog biračkog tijela.

Kako komentarišete tvrdnje da Crna Gora bilježi ekonomski rast? Kakav je Vaš utisak, da li „raste“ standard građana ili njihovi troškovi, s obzirom na cijene u marketima?

ŠEHOVIĆ: Zvanični podaci danas najbolje demantuju propagandnu sliku o navodnom ekonomskom procvatu Crne Gore. Jer ekonomija se ne mjeri političkim saopštenjima, nego konkretnim brojevima i kvalitetom života građana.

A ti brojevi su poražavajući. Imamo najniži privredni rast u posljednjoj deceniji, rekordni robni deficit, najveću nelikvidnost privrede otkako se mjere blokirani računi, jedan od lošijih kreditnih rejtinga u regionu, a prvi put su nam 2024. godine prihodi od turizma bili niži nego prethodne godine.

Istovremeno, građani su suočeni sa drastičnim rastom troškova života. Cijene hrane, ljekova i zdravstvenih usluga u posljednjih pet i po godina rasle su u Crnoj Gori višestruko brže nego u Evropskoj uniji.

A onda vam vlast kao veliki uspjeh predstavlja prosječnu zaradu, iako oko 75 odsto zaposlenih prima manje od tog iznosa. Dakle, ogromna većina građana ne živi prosjek o kojem slušamo na konferencijama za medije.

Uz to imamo i duboko nepravedan poreski sistem u kojem, zbog ekstremno visokog učešća PDV-a u ukupnim poreskim prihodima, koje je gotovo duplo veće nego u razvijenim OECD zemljama, najveći teret podnose upravo oni sa najnižim primanjima. Dok u drugim državama više doprinose oni koji imaju više, kod nas najveći račun plaćaju oni koji jedva sastavljaju kraj sa krajem.

Zato građani imaju potpuno opravdan osjećaj da životni standard pada, a ne raste, budući da cijene rastu brže od zarada. Jer ljudi najbolje znaju kako žive po tome što im je danas, uprkos svim pričama o ekonomskom napretku, kesa iz supermarketa sve praznija.

Crna Gora još traži svoj puni politički i društveni mir

Kako vidite Crnu Goru 20 godina nakon obnove nezavisnosti?

ŠEHOVIĆ: Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora je i dalje država koja traži svoj puni politički i društveni mir između onoga što jeste i onoga što pojedini maligni centri moći žele da bude.

I pored propuštenih šansi, grešaka i ozbiljnih političkih lutanja, mislim da je najvažnije to što je sačuvana svijest da Crna Gora mora ostati građanska, evropska i samosvojna država. To se najbolje vidjelo upravo tokom obilježavanja Dana nezavisnosti, kada se jasno osjetila odlučnost hiljada mladih ljudi da slobodarsku ideju odbrane od nasrtaja kojima svakodnevno svjedočimo.

Nažalost, danas prvi put nakon 2006. imamo situaciju da veći dio državne vlasti suštinski ne dijeli vrijednosti na kojima je obnovljena nezavisnost. Zato Crna Gora često djeluje umorno, podijeljeno i često zarobljeno u beskrajnim identitetskim sukobima.

Ali uprkos svemu, vjerujem da najbolje vrijeme Crne Gore tek dolazi.

Jer ova država je kroz istoriju uvijek bila veća i trajnija od svake loše vlasti i svakog prolaznog političkog projekta. Najjača je bila onda kada je vjerovala u sebe, kada je čuvala svoje dostojanstvo i kada nije pristajala da joj drugi određuju identitet, vrijednosti i budućnost.

Zato naredna faza razvoja Crne Gore mora biti faza političkog sazrijevanja i društvenog pomirenja, ali oko vrijednosti koje jačaju, a ne potiru državnu nezavisnost i građanski karakter države.

Samo takva Crna Gora može postati moderna evropska država u kojoj će ljudi živjeti slobodnije, sigurnije i dostojanstvenije nego danas.